Voda je hrvatsko bogatstvo. Voda je inspirirala brojne hrvatske izumitelje, inženjere, graditelje i poduzetnike. Još je početkom 17. stoljeća Faust Vrančić konstruirao vodeničko kolo, koje se smatra pretečom suvremenih turbinskih kola u hidroelektranama.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Hrvatske izgrađeno je više hidroelektrana, od kojih su neke i danas u funkciji, čineći tako vrijedne primjere industrijske kulturne baštine.
Krka
Hidroelektrana s kojom je počela suvremena povijest elektroprivrede. Bila je smještena na Skradinskom buku i puštena je u rad 28. kolovoza 1895., kao dio prvog cjelovitog izmjeničnog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske (Krka-Šibenik). Elektrana je prestala s radom i demontirana 1914. godine i danas su sačuvani samo njeni ostaci.
Jaruga
Posljednja je elektrana u slivu Krke, izgrađena nedaleko od prve hidroelektrane Krka podno čuvenog Skradinskog buka, unutar današnjeg Nacionalnog parka Krka. U pogonu je od 1903. godine i spada među najstarija aktivna postrojenja za proizvodnju električne energije na svijetu.
Miljacka
Izgrađena je krajem 1906. godine na rijeci Krki. Nalazi se na području Nacionalnog parka Krka, proglašenog 1985. godine. Kao “važna energetska, industrijska i kulturna baština te unikatna posebnost” uvrštena je 2018. u svjetski Hydro Hall of Fame.
Ozalj
Puštena je u rad 1908. godine na rijeci Kupi, za potrebe opskrbe grada Karlovca. Najstarija je aktivna hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zgrada u kojoj se nalazi, izgrađena prema nacrtima slavnog arhitekta Hermanna Bolléa, vrijedan je primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća te je pod zaštitom Republike Hrvatske.
Zeleni vir
Smještena je na potoku Curak nedaleko od Skrada u Gorskom kotaru i s radom je počela 1908. godine. Zbog svoje iznimne lokacije nedaleko od zaštićenog krajobra za Vražji prolaz i spomeničke vrijednosti, hidroelektrana Zeleni vir danas predstavlja i turističku znamenitost.
Kraljevac
Nalazi se kod naselja Zadvarje, na rijeci Cetini iznad Omiša, i započela je proizvoditi 1912. godine za potrebe tadašnje tvornice karbida u Dugom Ratu. Prema snazi i proizvodnji, bila je tada jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.
