U trenucima kada globalni opskrbni lanci pokazuju sve slabosti uzrokovane brojnim vanjskim čimbenicima, pitanje jačanja kratkih poljoprivredno prehrambenih lanaca opskrbe i lokalne proizvodnje hrane sve više dolazi u fokus gospodarstava.
Mali proizvođači hrane te obiteljska poljoprivredna gospodarstva iznimno su važna za prehrambene sustave država, ali se suočavaju s brojnim izazovima poput demografskih promjena te ograničenog pristupa znanju, tehnologiji i tržištu. Ključno pitanje je: kako im pomoći da u današnje tehnološko i nepredvidivo vrijeme postanu konkurentni?
Upravo tim pitanjem bavi se projekt DINAMIC DANUBE, koji RIT Croatia vodi kao vodeći partner u međunarodnom konzorciju od 17 organizacija iz 13 zemalja Podunavske regije. Projekt, vrijedan 2,4 milijuna eura, usmjeren je na jačanje malih obiteljskih gospodarstava kroz kombinaciju edukacije, tehnologije i povezivanja unutar opskrbnog lanca. Provodi se u okviru Interreg Danube Region Programme, u periodu od travnja 2025. do ožujka 2028. godine.
“Projekt je usmjeren na tri ključna područja: jačanje znanja i vještina u sektoru bioekonomije, poticanje inovacija te razvoj suradnje i podrške među institucijama i dionicima. Time nastoji stvoriti preduvjete za dugoročni razvoj i veću otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora u Podunavlju”, ističe dr. sc. Martin Žagar, voditelj projekta s RIT Croatia.
Bez pristupa tržištu, tehnologiji i partnerima nema razvoja proizvođača
Za male proizvođače izazovi danas ne proizlaze samo iz same poljoprivredne proizvodnje. S ciljem boljeg razumijevanja tih izazova, partneri su tijekom prve godine projekta proveli istraživanja među malim gospodarstvima u više zemalja iz podunavske regije. Analize su identificirale niz zajedničkih problema, uključujući tehnološku zaostalost, nedovoljnu povezanost unutar poljoprivredno prehrambenih opskrbnih lanaca te potrebu za dodatnim edukacijama i razmjenom znanja. Na temelju rezultata izrađeni su studija i akcijski plan, a započeo je i razvoj edukacijskih materijala namijenjenih jačanju kapaciteta proizvođača.
Projekt je već započeo rad na terenu kroz posjete obiteljskim gospodarstvima i izravnu suradnju s proizvođačima. Takav pristup omogućuje bolje razumijevanje konkretnih poslovnih izazova te prilagodbu projektnih aktivnosti stvarnim potrebama sektora.
Dodatni korak u tom smjeru bio je međunarodni studijski posjet održan u Zagrebu u ožujku 2026. godine, gdje su stručnjaci i proizvođači iz više zemalja razmjenjivali iskustva o primjeni digitalnih alata, sljedivosti proizvoda, distribuciji hrane i konceptima pametne poljoprivrede.
Poseban naglasak stavljen je na primjere iz prakse, uključujući posjet ekološkoj farmi Zrno.
„Učenje kroz konkretne primjere omogućuje bolje razumijevanje kako se suvremena rješenja mogu primijeniti u stvarnim uvjetima“, ističe dr. sc. Kristina Šorić.
Umrežavanje i povezanost proizvođača kao preduvjet konkurentnosti
Projekt posebnu pozornost posvećuje povezivanju sudionika unutar prehrambenog sustava. Polazište je da konkurentnost malih proizvođača ne ovisi isključivo o količini proizvedene hrane, nego i o učinkovitosti suradnje između proizvođača, distributera, razvojnih organizacija i tržišta.
„Mala gospodarstva se mogu razvijati i rasti samo kroz bolju povezanost i koordinaciju unutar cijelog lanca opskrbe. Konkurentnost se ne gradi izolirano, nego kroz optimizaciju cijelog sustava“, naglašava Šorić.
Takav pristup posebno dobiva na važnosti u razdoblju kada su poremećaji u lancima opskrbe sve češći, a otpornost, agilnost i fleksibilnost sustava postaju jedan od ključnih preduvjeta dugoročne stabilnosti.
Rad s proizvođačima i testiranje modela u praksi
U sljedećoj fazi projekta aktivnosti će biti usmjerene na intenzivniji rad s proizvođačima kroz intervjue, mentorstvo i edukacijske programe. Paralelno će se razvijati modeli i preporuke namijenjene dugoročnom jačanju kapaciteta malih gospodarstava.
Kako ističe Žagar, cilj projekta nije ograničen na trajanje same inicijative: “Vrijednost projekta neće se mjeriti brojem aktivnosti, nego time hoće li proizvođači stečena znanja i razvijene modele moći primijeniti u praksi i nastaviti koristiti nakon završetka projekta.”
Iako je projekt još uvijek u provedbi, dosadašnje aktivnosti pokazuju da pitanje jačanja malih proizvođača nije isključivo poljoprivredna tema. Riječ je o pitanju otpornosti opskrbnih lanaca, razvoja ruralnih područja i dugoročne stabilnosti prehrambenog sustava, zbog čega rezultati projekta mogu biti relevantni za proizvođače, donositelje politika i širu gospodarsku zajednicu.
