U samo nekoliko godina plemenita periska prešla je put od jedne od najprepoznatljivijih i ekološki najvažnijih vrsta Sredozemlja do organizma koji se u prirodi danas bilježi iznimno rijetko. U hrvatskom dijelu Jadrana procjene govore o tek nekoliko preostalih jedinki, dok je ostatak populacije praktički nestao pod pritiskom smrtonosnog parazita Haplosporidium pinnae i niza sekundarnih stresora povezanih s promjenama u morskom ekosustavu.
U takvim okolnostima jedino sustavno utočište za očuvanje vrste u Hrvatskoj postao je Aquarium Pula, gdje se posljednjih godina razvija kompleksan program ex-situ očuvanja, uz pokušaje kontroliranog razmnožavanja i održavanja preostalih jedinki u strogo nadziranim uvjetima.
Anatomija sloma
Katastrofalni pad populacije započeo je 2016. godine širenjem smrtonosnog patogena H. pinnae diljem Sredozemlja. U manje od desetljeća, kombinacija ovog parazita i sekundarnih okolišnih stresora, ponajprije porasta temperature mora, dovela je do gotovo potpunog nestanka divljih populacija.
U Aquariumu Pula znanstveni tim ostvario je prvi značajan iskorak pokretanjem kontrolirane reprodukcije u laboratorijskim uvjetima, uključujući uspješno induciranje ispuštanja spolnih stanica i razvoj ranih larvalnih stadija. Riječ je o prvim pokušajima na svjetskoj razini te je tim pritom bio suočen s nizom izazova, među kojima se posebno izdvajaju:
Visoka smrtnost: 10tak jedinki koje su služile za pokušaje razmnožavanja iz Venecijanske lagune uginule su zbog iscrpljenosti nakon reproduktivnog ciklusa i prisutnosti patogena.
Složeni uzroci mortaliteta ličinki: potrebno je uravnotežiti mnogobrojne faktore koji utjeću na ranu smrtnost ličinki, među kojima su bakterijske infekcije i vrsta hrane.
U cilju kontrole tih rizika, projekt se sve više oslanja na napredne metode, uzgoja mikroalgi i na visokospecijalizirane sustave filtracije i sterilizacije morske vode.
Laboratorijski ekosustav
Očuvanje plemenite periske u zatvorenim uvjetima zahtijeva precizno uravnotežene uvijete. Znanstvenici u Puli koriste komparativne modele drugih školjkaša, uključujući dubinsku perisku (Atrina fragilis) i dagnju (Mytilus galloprovincialis), kako bi bolje razumjeli prehrambene potrebe i rane razvojne faze ličinki.
Ključni element sustava ostaje kontrolirani uzgoj pet vrsti mikroalgi te dodatak novih rodova Rhodomonas i Chaetoceros, koje predstavljaju osnovnu hranu u najranijim fazama razvoja. Svako odstupanje u njihovoj kvaliteti ili dostupnosti izravno se odražava na stabilnost cijelog uzgojnog lanca.
Međutim, održavanje ovakvog programa zahtijeva više od znanstvenog znanja. Dugoročno očuvanje plemenite periske moguće je jedino uz podršku partnera koji prepoznaju širu vrijednost zaštite prirode. Među njima je i Gebrüder Weiss, koji kroz ovaj projekt potvrđuje svoju posvećenost održivosti kao jednoj od ključnih vrijednosti poslovanja. Podržavajući rad Aquariuma Pula, kompanija daje doprinos očuvanju bioraznolikosti Jadranskog mora i zaštiti vrste čiji bi nestanak predstavljao nenadoknadiv gubitak za morski ekosustav.
Direktorica Gebrüder Weiss Hrvatska, Barbara Bujačić, istaknula je: “Budućnost periske i ukupni opstanak morske flore i faune ozbiljno su ugroženi.
Tijekom razgovora s ljudima koji cijeli život žive od ribarstva saznala sam kako su pojedine vrste školjkaša gotovo potpuno nestale, kao i dio planktona koji predstavlja osnovu hranidbenog lanca. Sve je manje ribe koja se zbog prekomjernog izlova nema čime hraniti, što dovodi do poremećaja cjelokupnog morskog ekosustava.
Kao turistička zemlja, često se ponašamo kao da je more neiscrpan resurs, iako ono predstavlja jedan od naših najvrjednijih prirodnih kapitala. Da nije bilo Instituta u Puli i njihovog rada na očuvanju i uzgoju periske, ova bi vrsta danas vjerojatno bila na samom rubu nestanka.
Postavlja se pitanje gdje je granica održivosti i koliko dugo morski ekosustav može podnositi prekomjerni izlov i ugrožavanje i pretjeranim iskorištavanjem mora. Mnoge vrste školjkaša i riba ne mogu se dovoljno brzo obnavljati, što dovodi do trajnih promjena u sastavu morske flore i faune te narušava prirodnu ravnotežu i mikrobiološke uvjete u moru.
Očuvanje mora nije samo pitanje zaštite pojedinih vrsta poput periske, već pitanje očuvanja cjelokupnog ekosustava o kojem ovise i priroda i ljudi.
Nažalost, još uvijek ne pripadamo društvima u kojima je svijest o zaštiti prirodnih resursa sastavni dio svakodnevice. Često zaboravljamo da prekomjerno i stihijsko iskorištavanje mora dugoročno ugrožava upravo ono što Hrvatskoj donosi najveću vrijednost – turizam i očuvanu prirodnu baštinu.
Uništavanje bioraznolikosti mora, u slučaju izumiranja nekih vrsta možemo očekivati prekomjerno razmnožavanje algi i smanjenje kisika u moru i sl.
Ovom prilikom želimo izraziti zahvalnost djelatnicima i znanstvenicima Aquariuma Pula koji predano rade na očuvanju periske. Njihov trud ulijeva nadu da će ova iznimno vrijedna vrsta opstati te ponovno zauzeti svoje mjesto u Jadranskom moru.”
Kontrolirana nada
Unutar sustava Aquarium Pula trenutno se nalazi i jedinka poznata kao “Morana”, koja je od juvenilne faze narasla do 21 cm i predstavlja jedini poznati primjer dugoročnog preživljavanja unatoč višestrukoj izloženosti patogenu. Uz nju se u posebnim bazenima održavaju i juvenilne jedinke prikupljene u Vrsaru i Poreču, kod kojih je potvrđena prisutnost H. pinnae, što upućuje na nezvjesnost njihovog opstanka.
Granica održivosti
Budućnost plemenite periske u Jadranu više ne ovisi o prirodnim mehanizmima obnove – oni su, pod pritiskom klimatskih promjena i patogena, praktički kolabirali. Proces oporavka u potpunosti je premješten u domenu kontrolirane tehnologije, infrastrukture i dugoročne znanstvene intervencije.
Uspjeh tog procesa ovisit će o sposobnosti održavanja stabilnih laboratorijskih uvjeta, brzine detekcije patogena i kontinuiteta biološke reprodukcije u kontroliranim uvjetima.
Na granici između nestanka i mogućeg povratka, plemenita periska postala je test sposobnosti suvremene znanosti, tehnologije i infrastrukture da zadrže život u uvjetima u kojima je prirodni sustav već izgubio ravnotežu.
* Sadržaj omogućio Gebrüder Weiss
