Na prvi pogled, Kamp Šimuni djeluje kao još jedan veliki jadranski kamp. No iza njegove transformacije u kampersko naselje temeljeno na iskustvima i aktivnom odmoru stoji širi zaokret koji zahvaća cijelu industriju kampinga: od smještaja prema modelu doživljaja i od infrastrukturnih ulaganja prema promišljenom upravljanju prostorom i okolišem.
U tom smislu, Kamp Šimuni nudi zanimljiv studijski primjer kako se turistički proizvod može redefinirati kroz kombinaciju aktivnog odmora, krajobrazne arhitekture i održivog planiranja uz naglasak na ekološkom pristupu.
Direktorica Kampa Šimuni Mia Pavelić u intervju za Poslovni dnevnik kazala nam je više o tome kako u kampu razvijaju održiva rješenja za upravljanje otpadom, vodom i energijom te kako im je EU projekt promijenio investicijski smjer.
Nositelji ste EU projekta ‘Zelena i digitalna tranzicija Kampa Šimuni’. Koji su najvažniji ciljevi koje želite postići?
Ponosni smo nositelji EU projekta ‘Zelena i digitalna tranzicija Kampa Šimuni’. Riječ je o projektu kojem smo posvećeni već niz godina i koji smo dugo planirali uz pomoć konzultantske kuće Apsolon, koja nas je pratila kroz pripremu i realizaciju projekta. To je projekt koji je u velikoj mjeri promijenio investicijski smjer razvoja kampa, a od trenutka prijave do danas aktivno radimo na njegovoj provedbi i ostvareni su gotovo svi projektni ciljevi. Najvažniji cilj projekta bio je podizanje kvalitete samog proizvoda, a ne povećanje kvantitete. Upravo nas je projekt potaknuo da se odlučimo na niz investicija koje su dodatno podigle razinu sadržaja i ukupnu kvalitetu boravka u kampu.
Dodatni sadržaji koje smo razvijali kroz projekt NPOO zelene i digitalne tranzicije uključuju i nove sportske sadržaje poput padel terena, adventure parka, mini adventure golfa te novih dječjih igrališta. Među prvima u Hrvatskoj napravili smo i dva tematska dječja igrališta. Prvi je bio Surf Plaza, a drugi Shark Park koji je realiziran u okviru EU projekta. Oba tematska dječja parka idejno i produkcijski razvili smo u suradnji s domaćom tvrtkom Redox.
Ideja je bila djeci ponuditi ne samo još jedan park, nego prostor koji će im ostati u sjećanju i zbog kojeg će se uvijek rado vraćati. U tom kontekstu izuzetno nam je važna sigurnost djece pa su svi sadržaji projektirani i izvedeni u skladu s relevantnim sigurnosnim standardima i certifikatima koji jamče dugoročnu kvalitetu i sigurnost korištenja.
U idejnoj fazi projekta, pri osmišljavanju prostora posebna se pažnja vodila i o psihologiji dječje igre i načinu na koji djeca doživljavaju prostor, kretanje i druženje s vršnjacima. Konkretno, Shark Park je postao svojevrsni centar okupljanja mlađih gostiju i tinejdžera. To je prostor koji je odvojen od smještajnih jedinica pa se djeca tamo spontano okupljaju, druže i stvaraju svoje ljetne uspomene, baš kao što smo i mi nekad imali svoja mjesta okupljanja na destinacijama gdje smo ljetovali. Upravo takvi prostori daju dodatnu ljepotu i autentičnost boravku u kampu. Drago nam je da smo u suradnji s našim partnerom Redoxom i njihovim idejnim timom oblikovali ponudu koja djeci pruža bogato iskustvo boravka na otvorenom i potiče njihov razvoj. Ovakvi sadržaji prirodno ih odmiču od svakodnevnih tehnoloških distrakcija i vraćaju onom jednostavnom, ali izuzetno vrijednom iskustvu igre na otvorenom.
Koji udio u ukupnim prihodima danas čine dodatni sadržaji, a koliki udio imaju klasične parcele i smještajne jedinice?
Naši gosti posebno cijene aktivni program koji nudimo, ali i zabavni program koji je jednako važan kao sportski dio ponude. Ponosni smo na činjenicu što nas već godinama prepoznaju po kvalitetnoj animaciji i zabavnim sadržajima za djecu i odrasle. Taj segment dodatno razvijamo u suradnji s tvrtkom Love Carpe Diem, koja vodi i organizira animacijske programe u kampu. Dodatni sadržaji danas čine više od 20 posto ukupnih prihoda. Prihod po noćenju od dodatnih sadržaja iznosi iznad 10 eura po gostu. Kvalitetu dodatnih sadržaja svakako osiguravaju i odnosi s partnerima koji su kod nas u zakupu te koji osiguravaju da ti dodatni sadržaji budu otvoreni tijekom cijele sezone i rade na visokoj razini kvalitete.
Domaći kampovi često ističu probleme s prostornim planovima i sporim procedurama za izgradnju novih zona. Utječe li to na vaš razvoj?
Što se tiče razvoja kampa, radimo u skladu s prostornim planovima i važećim zakonskim regulativama. Razvoj kampa planiramo dugoročno i pažljivo ga usklađujemo s mogućnostima koje prostorni planovi i regulativa omogućuju, poštujući prostor i okoliš u kojem se kamp nalazi.
Kako kampovi balansiraju rast broja gostiju s ograničenim prirodnim resursima (vodom, energijom i otpadom)? Smatrate li da je na Jadranu dosegnut maksimum turističke nosivosti prostora?
Jedan od najvećih izazova na cijeloj jadranskoj obali danas su resursi poput vode, energije i gospodarenja otpadom. To je pitanje koje se ne može rješavati samo na razini jednog kampa, nego zahtijeva suradnju s lokalnom zajednicom i resornim institucijama. Usmjereni smo na razvoj održivih rješenja za upravljanje otpadom, vodom i energijom kroz takvu suradnju. Smatram da je na Jadranu potrebno promišljeno planirati razvoj turizma kako bi se očuvala kvaliteta prostora. Na nekim lokacijama sigurno postoje potrebe za korekcijama u planiranju, ali ključ je u ravnoteži između razvoja turizma i očuvanja prostora.
