Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu – ove riječi Miroslava Krleže danas si za olakšanje mogu uzeti svi oni koji se, posebice na tržištu rada, brinu zbog generacija Z i Alfa.
Ne žele lažna obećanja
Novi zaposlenici dolaze s drugačijim očekivanjima, ali i pravilima igre koje postavljaju pa mnoge organizacije moraju mijenjati pristupe ne bi li ostale relevantne i poželjene mladima koji dolaze. Naime, Gen Z prva je istinski digitalna generacija koja ne pamti svijet bez interneta. Karakterizira ih visoka tehnološka pismenost, izuzetna ekološka i društvena osviještenost te naglašena briga za mentalno zdravlje. Štoviše, neki podaci kažu kako oni čine oko 32 posto globalne populacije, a 26 posto ih je već na tržištu rada. Oni više nisu budućnost, oni su sadašnjost s kojom se kompanije moraju znati nositi, stoga se na konferenciji Poslovnog dnevnika HR Boardroom razgovaralo baš o tome kako rade i što nas čeka.
“Oni ne prihvaćaju neke sintagme i vizije koje smo imali. Očekuju da je sve transparentno, da se zna što se od njih traži, zanima ih kakvo je stvarno stanje stvari”, kaže Ines Bokan iz Agencije za regrutaciju izvršnog kadra Amrop.
Profesorica psihologije i HR konzultantica Andreja Bakula iz SD Worx Croatia dodaje da je to generacija koja traži više za sebe kada je to opravdano te dodaje da, ako ih se tretira kao ljude, pola posla je već napravljeno.
“Ne žele lažna obećanja i ne želi biti doživljeni usput. Ako troše svoje vrijeme, ne žele besmislene stvari bez povjerenja. Žele da se držimo dogovora”, kaže pa nastavlja da ih se može voditi jasnom dvosmjernom komunikacijom, ljudskim pristupom i dosljednošću.
Kada govorimo o tržištu rada, David Rey Hudeček, suosnivač DING-a i Štreberaja, smatra da se ništa dramatično ne događa, a referirajući se na Genz Z kaže da su to mladi ljudi koji imaju zabludu o funkcionalnosti jer su odrasli uz lažnja obećanja na društvenim mrežama. “Čeka ih veliki šamar, morat će se prilagoditi i spustiti na zemlju. Ljude odgaja vrijeme više nego menadžeri.”
Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije, potrebe za nekim poslovima također će se mijenjati pa dodaje da svima mora biti jasno kako će “seniori i AI zamijeniti 10 juniora”, dok kada je riječ o samom zapošljavaju, svijet će se više okrenuti pasivnim kandidatima (koje će morati nekome ‘otimati’) te savjetuje da se objave za posao moraju dizajnirati tako da se na njih prijavi 30 kvalitetnih ljudi, a ne 300 koji se neće stići obraditi.
Govoreći o AI-ju i skepticizmu, Hrvoje Josip Balen, suosnivač i savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays, rekao je kako su tvrtke u Hrvatskoj većinom male i mikro te se teško mogu boriti s konkurencijom koja koristi umjetnu inteligenciju jer kod takvih poslodavaca nema se vremena za mentoriranje, a vidi se usporavanje zapošljavanja mladih.
“Doći ćemo do ‘doline smrti’ gdje će se mladi teško zaposliti. Puno juniorskih pozicija mijenjat će umjetna inteligencija. Pitanje prilagodbe će trajati neko vrijeme i jednako će utjecati na sve pozicije. AI će imati velik utjecaj, ljudi će biti produktivniji i kada se tržište razvije, bit će rupa gdje će mladi morati biti spremni otrpjeti to vrijeme.”
Kada smo kod mladih, u njihovo ime govorila je Dora Odak iz Infobipa. Ona kaže da Gen Z od radnog mjesta želi razumijevanje, fleksibilnost radnog vremena, shvaćanje da postoje osobne stvari i problemi te traži povjerenje i snažniju dvosmjernu komunikaciju.
“Menadžmentu treba biti u interesu da od ljudi napravi što bolje. Ako će u nešto uložiti vrijeme, to mora biti osposobljavanje i učenje radne snage jer valjda želiš da oni jedan dan vode firmu. U suprotnom se pitaj zašto si ih uopće odabrao.”
Bilo kako bilo, pred njima je dug put, ali kroje ga prema sebi. Bokan kaže da je to generacija koja želi moć i odgovornost, ali ne u sustavu koji to ne podržava.
Morat će se prilagoditi
“Ne žele biti lideri kakve su vidjeli do sada. Imaju roditelje koji su ‘burnoutali’ i to oni ne žele za sebe. Treba im dati šansu, ali trebaju biti svjesni da danas nije lako biti lider. Štoviše, to je teže nego ikada prije.”
Kada smo kod mladih i budućnosti, dolazi i generacija Alfa i to u trenutku kada se svijet polako privikava na Z.
“Čeka nas još kaotičnije vrijeme. To su ljudi koji su kraj škole prošli u vrijeme Covida, način komunikacije im je drugačiji, direktni su, pričaju više engleskog jezika, miješaju ga s hrvatskim”, kaže Odak.
Bokan pak smatra da će organizacije sve više tražiti karaktere koji su spremni učiti te mogu podnijeti promjene i razumjeti što će budućnost donijeti, dok Hudeček ističe da će generacija Alfa “biti top, a vrijeme će ih spustit na zemlju”.
Profesorica Bakula smatra da ćemo ih ili unaprijediti ili ćemo propasti jer Alfe će “znati kako komunicirati što žele, što daju, a što ne. Oni će biti nadograđeni Gen Z”, dok Balen dodaje kako je svakoj firmi važno tko je kupac, a njemu će se morati prilagoditi i Alfe, a HR će morati shvatiti kako funkcionira biznis i kako nova generacija tome pridonosi.
