Mirovinski fondovi u Hrvatskoj velik su nacionalni bazen štednje. Imovina oko 2,4 milijuna članova obveznih fondova danas je vrijedna oko 26,5 milijardi eura, a usto je oko 1,4 milijarde eura u dobrovoljnim fondovima s oko pola milijuna članova. U fondove drugog stupa danas se tijekom godine slije oko 1,7 milijardi eura doprinosa. Može li se, odnosno kako se taj kapital može bolje i više iskoristiti u hrvatskom gospodarstvu pitanja su koja su kao središnju temu jučer održanog Poslovnog foruma odabrali u Udruzi Hrvata iz Bosne i Hercegovine Prsten.
Dugoročni partneri
“Kapital neće doći tamo gdje nema kvalitetnih projekata. Mi ne upravljamo milijardama eura, ali imamo ideje, mnogi naši članovi pokazuju da znaju kapital pretvoriti u rast. U tom smislu Prsten vidimo kao most između poslovnog sektora, akademske zajednice i kapitala”, uvodno je istaknuo predsjednik Udruge Draženko Mamić. Ukazujući na tu sponu Pavo Ćorluka, predsjednik Prstenova Kluba poduzetnika, naveo je kako Klub broji tristotinjak poduzetnika, od čega 288 djeluje u Hrvatskoj. Analiza njihovih godišnjih izvješća za 2024. pokazuje da je rezultatski njihov udjel osjetno veći od udjela u broju poduzetnika. Uz ukupno tri milijarde eura prihoda ostvarili su 223 milijuna eura dobiti, a u investicije su te godine usmjerili oko 240 milijuna eura. Usto, kaže, prosječna plaća oko 12,5 zaposlenih u njima viša je za oko šest posto od nacionalnog prosjeka. I
Kapital iz mirovinskih fondova, osim ulaganja u državne obveznice, stoji i iza razvoja niza kompanija iz raznih sektora, od turizma i industrije do poljoprivrede i energetike. S prilagodbama regulatornog okvira omogućena su ili liberalizirana ulagačka pravila vezana uz nekretnine i fondove rizičnog kapitala putem kojih se neizravno podržavaju manji projekti, koji pojedinačno nisu dovoljno veliki.
“U svim tim granama dugoročni smo partneri rastu kompanija. Ono što ozbiljni poduzetnički projekti trebaju imati da bi bili pogodni za mirovinske fondove je i razuman odnos rizika i prinosa, kao i profesionalno upravljanje i spremnost na transparentnost. Može se ulagati više u gospodarstvo ako postoji više kvalitetnih projekata koji su u skladu s investicijskom logikom, jer kapital fondova prije svega mora raditi za dobrobit njegovih članova”, neki su naglasci koje je u izlaganju pred okupljenim poduzetnicima, ali i predstavnicima Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, iznio Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a, društva za upravljanje AZ fondovima.
Govoreći o sektorima koje mirovinski fondovi danas identificiraju kao one kod kojih je potreba za kapitalom očita i koji su im potencijalno zanimljivi za veću izloženost ubuduće Buk je izdvojio tri “prirodna područja interesa”: energetika, infrastruktura i hrana. Kad je riječ o energiji ponajprije podcrtava obnovljive izvore energije, mreže, skladištenje te energetsku učinkovitost. Dodao je kako u perspektivi i nuklearna energija – ako odnosno kada to pitanje konkretnije bude na stolu Vlade – svakako može biti pogodna vrsta projekata i za mirovince.
Od logistike do pruga
Hrana se kao fokus nameće pogotovo s obzirom na sve veći značaj u pogledu ciljeva samodostatnosti, a to uključuje projekte u rasponu od primarne proizvodnje i prerade do logistike i navodnjavanja. U pogledu infrastrukture, pak, spektar interesa seže od transporta, tj. cesta i pruga, pa do digitalne infrastrukture i komunalnih sustava. To podrazumijeva strukturirane projekte, ali prije svega investicijsku isplativost. “Samodostatnost je nacionalni cilj, no mi smo profesionalni upravitelji fondova, a to znači ulaganje samo ako je je to na dobrobit naših članova”, podcrtao je Buk.
Na tom tragu su i opaske ministra financija i potpredsjednika Vlade Tomislava Ćorića u vezi s razvojnim kapitalom mirovinskih fondova i mogućih državnih projekata. Kao član Vlade od mirovinskih fondova pri ulaganjima očekuje samo ono i onoliko koliko je u skladu s pravilima struke profesionalnih investitora, poručio je.
