Prijevare na internetu više nisu rijetkost, nego dio svakodnevice. Prema podacima o kibernetičkim incidentima u Hrvatskoj, tijekom 2025. godine zabilježeno je više od 1.500 incidenata, što predstavlja porast od gotovo 36 % u odnosu na prethodnu godinu. Među najčešćima su phishing napadi, koji čine gotovo trećinu svih prijavljenih slučajeva, zatim neželjene poruke te različiti oblici financijski motiviranih prijevara. Ovi podaci pokazuju da se rizici ne smanjuju, nego rastu – i postaju sve sofisticiraniji.
Dovoljno je nekoliko klikova, jedan poziv ili jedna poruka da se izgubi novac koji se stvarao godinama. Upravo zato kibernetičkoj sigurnosti treba pristupiti kao sastavnom dijelu financijske pismenosti, jednako kao planiranju budžeta, odgovornoj potrošnji ili razumijevanju ugovora. U praksi, financijski gubici najčešće nastaju kad se reagira impulzivno, u žurbi, pod pritiskom ili kad ponuda zvuči predobro da bi bila istinita.
Prevaranti računaju na emocije i brzinu, a ne na tehničko znanje žrtve. Upravo zato važno je razvijati naviku zastajanja i provjere prije svake financijske odluke na internetu. Na tu potrebu upozorava i kampanja Budimo realni, koju je Hrvatska udruga banaka pokrenula u suradnji s CERT-om i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti građana o rastu internetskih prijevara i važnosti smirene, racionalne reakcije.
Važno je naglasiti i ovo: online plaćanje može biti sigurno ako se koristi na provjerenim stranicama i uz osnovna pravila opreza. Najbolja zaštita je prevencija, odnosno informiranost i navika provjere prije nego dijeljenja podataka ili potvrde transakcija.
Pet najčešćih kibernetičkih prijevara
1) Phishing
Phishing je prijevara u kojoj stiže poruka (e-mail, SMS ili poruka u aplikaciji) koja izgleda kao da dolazi od poznate tvrtke ili usluge. Ton je često ozbiljan i hitan, a poruka vodi na poveznicu gdje se traži unos podataka. Ključna opasnost je što lažna stranica može izgledati uvjerljivo, ali služi samo za krađu lozinki, podataka s kartice ili drugih osjetljivih informacija.
Kako ga prepoznati? Najčešći znakovi su pritisak (“odmah reagirajte”), sumnjiva adresa pošiljatelja, sitne razlike u web adresi i zahtjevi za podacima koji se inače ne traže porukom. Sigurnije je ručno upisati adresu stranice u preglednik ili kontaktirati službeni kanal, umjesto klikanja na poveznice iz poruke.
2) Vishing
Vishing je sličan phishingu, ali se odvija telefonom. Pozivatelj se predstavlja kao “djelatnik sigurnosnog odjela banke”, stvara dojam hitnosti i traži da se “zaštiti račun” ili “spriječi sumnjiva transakcija”. Cilj je izvući PIN, jednokratne kodove, lozinke ili navesti osobu da sama prebaci novac.
Kod ovakvih poziva presudno je ne reagirati u panici. Broj na ekranu može izgledati poznato, ali to nije dokaz identiteta pozivatelja. Ako nešto zvuči neuobičajeno, najbolje je prekinuti razgovor i provjeriti informaciju neovisno, bez diktiranja podataka ili potvrđivanja radnji “odmah sada”.
3) Romantične prijevare
Romantične prijevare najčešće počinju na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje, ali mogu krenuti i kroz “slučajni” kontakt. Prevarant gradi povjerenje, često tjednima ili mjesecima, a zatim dolazi do zahtjeva za novcem, posudbom, plaćanjem troškova puta ili hitnom pomoći. Rizik je velik jer se odluke donose emotivno, a ne racionalno. Ovo je i pitanje odgovorne potrošnje: novac se šalje u dobroj namjeri, ali bez provjere. Najsigurnije je nikada ne slati novac osobi koju poznajemo isključivo online, a ako se u obitelji ili među prijateljima pojavi ovakav slučaj, važno je razgovarati otvoreno i bez osuđivanja.
4) Investicijske prijevare
Investicijske prijevare često dolaze kao obećanje “brze i velike zarade”, posebno kroz oglase, poruke ili pozive. Ponekad se koristi i priča o “povratu ranije uplaćenih sredstava”, uz uvjeravanje da treba učiniti samo još jedan korak potreban za isplatu.
U pozadini je ista logika: navesti osobu na uplate, podijele podatake ili instaliraju alate koji omogućuje prevarantu pristup uređaju i financijskim računima. Financijska pismenost ovdje znači znati prepoznati nerealna obećanja. Svaka ponuda koja garantira dobit, traži hitnu uplatu ili “tajni” proces, treba biti znak za oprez i dodatnu provjeru.
5) Lažni oglasi i lažne web trgovine
Lažni oglasi i web trgovine posebno su učestali u razdobljima popusta. Stranica može izgledati uvjerljivo, ali prodavatelj ne postoji, roba nikad ne stigne ili se korisnika navede da upiše podatke na lažnoj stranici. Najčešći okidač je “predobra cijena” uz poruke o ograničenom vremenu ili količinama. U ovakvim slučajevima važno je potrošnji pristupiti odgovorno: prije kupovine zastati, usporediti, provjeriti trgovinu i razmisliti je li ponuda realna. Nekoliko minuta provjere često znači razliku između dobre kupnje i financijskog gubitka.
Deset savjeta za sigurnu internetsku kupovinu
- Kupujte od pouzdanih izvora i izbjegavajte kupnju preko poveznica koje stižu porukama ili na društvenim mrežama.
- Budite sumnjičavi prema nerealnim popustima i porukama koje stvaraju osjećaj hitnosti.
- Provjeravajte recenzije prodavatelja i iskustva drugih kupaca (https://iffy.cert.hr/; https://www.scamadviser.com/), posebno kada prvi put kupujete na nepoznatoj stranici.
- Provjerite sigurnost web-trgovine: koristite HTTPS i imajte na umu da sam simbol lokota nije dovoljan dokaz legitimnosti.
- Obratite pozornost na ponavljajuća ili trajna plaćanja: prije unosa kartičnih podataka pročitajte uvjete, cijenu i način otkazivanja usluge.
- Ne šaljite novac nepoznatim osobama i, kad god je moguće, birajte način kupovine koji smanjuje rizik prijevare (npr. plaćanje nakon primitka, odnosno pouzećem).
- Ne šaljite podatke o kartici, PIN, jednokratne zaporke ili preslike kartice e-mailom ni putem komunikacijskih aplikacija.
- Prije potvrde transakcije pažljivo provjerite iznos i naziv prodajnog mjesta koje autorizirate.
- Sačuvajte dokumente i potvrde o online kupnji jer mogu biti važni za dokazivanje kupnje i uvjeta prodaje.
- Redovito se informirajte o trendovima online prijevara i sigurnosnim praksama jer se metode prevaranata brzo mijenjaju. U tome mogu pomoći i edukativni materijali dostupni na platformi budimorealni.hr, u sklopu kampanje Budimo realni, koju je Hrvatska udruga banaka pokrenula u suradnji s CERT-om i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a koja kroz konkretne primjere i savjete pomaže građanima da se lakše zaštite od financijskih prijevara u digitalnom okruženju.
Internetsku stranicu “Budimo realni” posjetite na www.budimorealni.hr ili skeniranjem QR koda.
