Količinu ljudi koja je ‘hodočastila’ na Zagrebački Velesajam 11. i 12. ožujka možete vidjeti tek za vrijeme Interlibera. No, tematika ipak nisu bile knjige, već novac. Stvar je to koja privlači mnoge i bez koje ne možemo pa je konferencija Money Motion četvrtu godinu zaredom okupila tisuće sudionika na najveće financijsko – tehnološko događanje u ovom dijelu Europe. Najveću pozornost imala su dva čovjeka – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i guverner HNB-a na odlasku Boris Vujčić. S jednim ćemo započeti ovu priču, s drugim završiti.

Naime, Vujčić nedvojbeno je najviše rangirani bankar u hrvatskoj povijesti, a odnedavno je dobio zeleno svjetlo europarlamentaraca i korak je bliže poziciji potpredsjednika Europske središnje banke (ECB). Mandat bi trebao preuzeti 1. lipnja, a mjesto u HNB-u napušta nakon dugog niza godina. Ostat će zapamćen kao guverner koji nas je vodio kroz proces uvođenja eura, a sada će na europskoj pozornici isto to raditi s digitalnom inačicom.

Na konferenciji je govorio baš o digitalnom euru i njegovoj budućnosti. Za početak pojasnimo što je to uopće digitalni euro. Naime, riječ je o projektu ECB-a koja uvodi digitalni oblik gotovine koji će služiti kao sigurna, besplatna i centralizirana alternativa gotovini (kovanicama i novčanicama) u cijelom europodručju. Koristit će se za brza plaćanja putem aplikacija ili kartica, čak i bez interneta, a očekuje se da ćemo ga početi koristiti između 2027. i 2029. godine.

”Nadam se da će se sve regulacije prihvatiti ove godine pa da možemo krenuti dalje s projektom”, rekao je Vujčić pa pojasnio da je digitalni euro svojevrsni odgovor na trenutačnu geopolitičku situaciju. S obzirom na to da je riječ o digitalnom obliku, mnogi se pitaju što će biti s gotovinom i hoće li ona i dalje ostati u opticaju. “Ovo se pita osobu čiji je potpis na svim gotovinskim novčanicama u Hrvatskoj tako da, naravno, da volim gotovinu i potičem je.”

”Ne potpisujete baš svaku?”, pitao ga je moderator Hrvoje Krešić. “Da, tako provodim dane!”, odgovorio je kroz smijeh Vujčić koji se dalje osvrnuo na tematiku samog panela.

”Ono što imate u novčaniku je novac središnje banke, ono što je na računima u bankama, to je komercijalni novac. Naravno da središnja banka podupire gotovinu. Počeli smo s dizajnom novog eura, da ne vjerujemo u keš, ne bismo išli s novim dizajnima. Gotovina je legalan način plaćanja i takva će i ostati, a digitalni euro će samo biti digitalna verzija ‘keša’. U suštini to je novac središnje banke u digitalnom obliku jer nalazimo se u novom svijetu koji postaje sve više digitalan.”

Pitanje koje prirodno slijedi jest – hoće li on biti obvezan za građane Europske unije?

”Za građane, odnosno korisnike – ne. No, oni koji posluju morat će prihvaćati digitalni euro kao način plaćanja kao što moraju prihvaćati i gotovinu.”

Kada su troškovi u pitanju, za građane će biti besplatno, a za dio onih koji posluju bit će jeftinije od trenutačne situacije i poslovanja s kartičnim plaćanjem, kaže.

Ipak, kada se nešto novo digitalno pojavi, to za sobom povlači pitanje sigurnosti i privatnosti. Kako će po tom pitanju funkcionirati digitalni euro?

A što je s privatnošću?

“Svi se brinemo oko privatnosti u digitalnom svijetu, ali ECB ili središnje državne banke neće imati pristup osobnim podacima. Svi podaci koji će se procesuirati bit će kodirani, banke će tek moći transakcije povezati s računom korisnika. Ti kodirani podaci imat će stroga pravila pristupa, a jedino što će središnje banke imati jest količina novca u cirkulaciji.”

Vujčić nadalje tvrdi kako je digitalni euro vrlo siguran način posjedovanja novca u svom elektronskom novčaniku, a neće biti ni opasnosti za likvidnost bankarskog sistema.

”Napravljene su sve analize i ako, primjerice, dođe kriza i mora se povećati limit, ECB određuje taj limit i direktno je odgovoran za financijsku stabilnost. To je nešto o čemu neće odlučivati politika, nego mi tako da banke mogu biti opuštene.”

Za kraj se osvrnuo i na ‘borbu’ banaka i fintecha, odnosno kakav nas scenarij čeka po tom pitanju. “Imate banke koje su tradicionalne, velike institucije i fintech koji daje neka nova rješenja, uglavnom u sustavu plaćanja. Zašto fintech dolazi u to polje? Vidjeli su priliku i iskoristili je i to je dobro. Ono što ćemo na kraju vidjeti bit će efikasniji, jeftiniji sistem za sve korisnike što je i najvažnije. Fintech pomaže da taj sustav bude brži i efikasniji, a mi ćemo pokušati napraviti mogućnosti – kroz izgradnju infrastrukture – da fintech može razvijati inovacije i dati bolje rješenja”, zaključio je Vujčić.

Dodajmo da je Money Motion ove godine okupio više od 2500 sudionika i više od 170 govornika na pet pozornica. U Zagrebu se predstavilo i 18 startupova iz 13 zemalja, a sve je bilo u znaku bankarstva, plaćanja, tehnologije, kriptovaluta… Najveća pozornost ipak se pridala jednom periodu, a to je budućnost. Kako će ona izgledati za banke i korisnike prokomentirao je i bivši guverner HNB-a i konzultant u središnjem bankarstvu Marko Škreb. “Financijski sektor se kompletno mijenja i to vrlo brzo pa je teško odrediti smjer. No, neki glavni smjer je digitalizacija svih bankarskih usluga. Teško je 100 posto predvidjeti što će biti, ali uvjeren sam da će banke i dalje postojati, no možda ne u obliku koji imamo danas. Vidimo da se smanjuje broj poslovnica i fizičkih kontakata što znači da će biti više ‘neobanaka’, to su one koje nemaju fizičko sjedište, a u Europi ih ima već više od 150 i to će se sasvim sigurno nastaviti, a poslije će se banke seliti na digitalne platforme”, rekao je Škreb pa se osvrnuo i na budućnost novca u fizičkom obliku.

”Uvjeren sam da će gotovina i dalje postojati. Mnogo je nesporazuma oko digitalnog eura, a cijela poanta je da on bude digitalni predstavnik onog što je gotovina. Koliko ja znam, inicijative da se ozakoni digitalni euro isto tako žele ozakoniti gotov novac. Ljudi moraju imati izbor – žele li plaćati gotovim novcem ili ne – zato će novčanice i kovanice ostati, ali moje mišljenje je da će ih ljudi sve manje koristiti”, zaključio je Škreb pa dodao da će s digitalizacijom rasti i prijevare što edukacija čini iznimno bitnom. No, kako bi se to sve shvatilo potrebno je pogledati makroekonomsku sliku svijeta i proanalizirati stanje u kojemu se nalazimo. Za to se pobrinuo Richard A. Werner, jedan od vodećih suvremenih ekonomista.

”Danas nam nameću ideologiju ‘odrasta’ (degrowth). To je laž. Ekonomski rast nije neprijatelj okoliša, već temelj prosperiteta. Ako se odreknemo rasta, odrekli smo se budućnosti naše djece. Umjesto da gradimo napredak za sve, svjedočimo uništavanju malih tvrtki i srednje klase, što je izravna posljedica moći središnjih planera.”

Upozorio je kako je realnost suprotna onome što često čuje i poručio kako nam treba više banaka, a ne manje.

”Hrvatskoj je potrebno 50 do 100 lokalnih banaka. Tehnologija i softver za to već postoje. Moramo zaustaviti politike središnjih banaka koje vode u depopulaciju i oslanjanje isključivo na uvoz radne snage. Treba nam stvaran prosperitet ovdje, u Hrvatskoj, i u cijelom svijetu. To je jedini put naprijed”, zaključio je.

U svemu tome izrazito je važno prilagođavanje tržištu i onome što korisnici trebaju. O tome koji su to mega trendovi u bankarstvu koji nas čekaju do 2030. govorio je Frank Schwab, financijski stručnjak i član brojnih nadzornih odbora. On je naveo 42 mega trenda među kojima su primjerice: fintech, društvene mreže, AI, cloud, biometrička sigurnost…

Schwab je upozorio kako banke moraju imati vrhunske mobilne proizvode, u suprotnom predviđa da će nestati do 2035. godine. Dodaje da se čim prije moraju prilagoditi sasvim novom sloju tržišta, onom u kojemu će većinu transakcija obavljati strojevi sa – strojevima.

Bankarenje nije za uživanje

O takvom agentskom plaćanju, stroj sa strojem, govorilo se detaljnije na jednom od panela. Bartosz Ciolkowski iz Mastercarda smatra kako će agentska plaćanja od industrije iznova zahtijevati gradnju povjerenja. “Za početak, temelj svega je povjerenje da će stvari koje kupujemo putem digitalnih kanala doista stići. Tek kada naručite nešto preko interneta i paket se pojavi na vašim vratima, počinjete vjerovati sustavu. Sada se na sceni pojavljuju AI agenti i ponovno ćemo morati graditi povjerenje – ovaj put u to da će rezultat transakcije koju je agent proveo u naše ime biti onakav kakav smo očekivali.”

Na temu se nadovezao i Panagiotis Kriaris iz Unzera koji kaže kako agentska trgovina zahtjeva i definiranje novih pojmova u industriji.

“Ljudi ovdje samo daju naloge, no nije sasvim jasno što se događa u pozadini – tko snosi odgovornost i što ako agent učini nešto što nismo željeli? Zapravo se postavlja inteligentni sloj povrh same trgovine. Potrebna je infrastruktura koja uključuje logiku za agente i upravljanje namjerama. Moramo razviti jasne protokole i pravila ponašanja – kako će se AI agenti odnositi prema trgovcima, prema kupcima, ali i kako će komunicirati međusobno”, zaključio je.

O AI agentima razgovarali su i predsjednik Uprave Electrocoina Nikola Škorić te Josip Majher, glavni operativni direktor iz Hrvatske poštanske banke.

”Radimo s AI agentima, ima ih sjajnih, a na kraju je sve isto jer banke će biti ovdje. Ako bih se morao kladiti na neku budućnost, bilo bi to na neki hibrid. U plaćanjima će dominirati tehnologija, a banke će slijediti. Odlično je što o tome pričamo i gledamo što možemo napraviti zajedno, ali na kraju krajeva glavne odluke donose se u banci, važno je da postoji to nešto ljudsko. Što će AI napraviti? Činjenica je da je potreba i dalje ista, neke banke će evolvirati, neke će pasti, fintech će rasti. No, znate li što svaki fintech želi biti kada naraste? Želi biti banka”, rekao je Majher s kojim se nastavila priča o budućnosti bankarenja, odnosno ‘borbi’ s fintechom.

”Svatko tko uživa u bankarenju bio bi čudna osoba. Bankarenje nije za uživanje, nego da vam ispuni potrebe na najlakši mogući način. Najveća greška koju mi bankari radimo jest da nešto zovemo proizvod, a nije u njima poanta nego u potrebama ljudi”, kaže i ističe da je instant plaćanje kao nešto što sve banke danas moraju imati i nuditi jer je pogodno te ispunjava potrebe klijenata. Kada je pak, budućnost banaka u pitanju i one gledaju prema fintechu, a sugovornik vjeruje da će banke uskoro imati podjelu plaćanja i transakcija baš zbog utjecaja fintecha.

Kada smo kod tehnologije, velika pozornost na konferenciji dala se i digitalnim novčanicima. Oni su u suštini softverska aplikacija na pametnom telefonu koja sigurno pohranjuje podatke o platnim karticama, lozinke i osobne dokumente. Omogućuje brzo, beskontaktno plaćanje u trgovinama, online kupovinu i prijenos novca, zamjenjujući fizički novčanik, uz visoku razinu sigurnosti putem biometrije.

Ova vrsta novčanika sve je relevantnija tema u današnjem digitaliziranom svijetu, a panelisti su se na kraju mogli složiti da je u cijeloj priči potreban ekosistem u kojemu će sve koegzistirati, a taj ekosistem mora biti sagrađen na povjerenju, interoperabilnosti te suradnji banaka, institucija i pružatelja tehnologije.

Kada smo kod novčanika, recimo da osim onih za klasičan novac postoje i kripto-novčanici za pohranu privatnih ključeva kriptovaluta. O tome jesu li kriptovalute prijevara ili se iza svega krije prava vrijednost, diskutirali su Zoran Balkić, stručnjak za blockchain i David G. W. Birch, poznati fintech govornik i autor.

”Smatram da kripto svijet posjeduje inherentnu vrijednost. Teško je povlačiti izravne paralele s tradicionalnim sustavima jer se oni koriste na bitno drugačiji način. Kripto je donio novu razinu kvalitete u internetske financije. Satoshi Nakamoto je dokazao da za internetske transakcije nije nužno utvrđivati identitet sudionika, već da se povjerenje može osigurati matematikom. Posljednjih 15 godina pokazuje da je to itekako moguće, iako smo tek na početku puta”, poručio je Balkić.

Koristili mi kriptovalute ili ne, činjenica je da su one u digitalnom svijetu u koji i sami sve više ulazimo, a kada je o tome riječ sigurnost i zaštita korisnika su prioritet. U cijelu priče sve se više upliće i umjetna inteligencija, a Reinhard Höll, član Uprave i glavni direktor za transformaciju u NLB-u, tvrdi da po pitanju već zaostajemo i moramo biti brži.

”Nikada nećemo dopustiti da AI zamijeni naš temeljni posao, ali pozivne centre svakako može. Kao dio regulirane industrije, moramo iznimno paziti na zaštitu korisnika.”

Vedran Bajer iz Wonderful.ai pak upozorava: “Sve možete graditi brže nego ikada prije, ali ako odaberete pogrešan smjer, brže ćete završiti tamo gdje ne želite biti. Većina problema s uvođenjem AI-ja zapravo je u procesnom redefiniranju. Ako pokušate primijeniti AI prateći stare procese, sustav neće funkcionirati. To je sada ključno pitanje za menadžment.”

Veliki trend posljednjih godina bilo je investiranje u SAD, no prošle godine došlo je do promjene. Mnogi Europljani odlučili su se za raznovrsno investiranje. “Prošla godina bila je ta kada su investitori shvatili da SAD ne mora biti primaran. Mislim da je mnogo investitora shvatilo valutnu izloženost jer je prijašnjih godina američko tržište išlo jako dobro, dolar je bio jak, kada se to okrenulo ljudi su shvatili da moraju malo promiješati investicije i odlučili su da im u portfelju investicija ne mora dominirati dolar, zato su neki odlučili investirati diljem Europe i regije”, pojasnio je Krešo Vugrinčić, glavni izvršni direktor u InterCapitalu.

Kada su investicije u pitanju, neki su ipak skeptični jer u svijetu novca se ne snalaze. Tradicionalni načini ponašanja teško se mijenjaju kao i navike pa ne čudi činjenica da mnogi imaju ‘strah’ od digitalnog i novog. Konferencija Money Motion to je sve pokušala približiti ljudima i kroz rasprave otključati i riješiti nedoumice i pitanja koje novo doba nosi.

Rubno regulirano

Usprkos svim pričama o budućnosti i što nas čeka oko plaćanja, transakcija, bankarenja, zanimljivo viđenje situacije dao je na samom otvaranju predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Naglasio je kako se radi o kompleksnoj temi koja je mnogim građanima još uvijek nepoznanica pa je stoga važno sve to objasniti i približiti je korisnicima te dodao da konferencija stoga ima i prosvjetiteljsku ulogu.

No, digitalni svijet novca ovako je opisao: “Ovo je možda ono što se naziva sljedeća velika stvar, ali je već u ovom trenutku aktualna i događa se”, rekao je Milanović pa dodao da fintech predstavlja svojevrsni bijeg od regulatora te jednu vrstu demokratizacije financijskih tokova.

”Ono u što se vi upuštate je rubno regulirano, odnosno više neregulirano nego regulirano te nosi sa sobom određene rizike. No, uvjeren sam da je to dobra stvar i dobra dopuna monopolu država i regulatora na izdavanje novca. Neka vrsta alternative.” Ocijenio je da je razina zadiranja države, regulatora i centralnih financijskih institucija u “sve kapilare financijskih transakcija neviđena i nikad veća” te dodao da je prisutna sve veća i veća kontrola privatnosti i da se to pretvara u 24-satnu kontrolu nad životima i transakcijama ljudi.

”Ono što trošiš, to si ti na kraju. I to nije trend već stanje u kojem se nalazimo i koje mi se uopće ne sviđa”, izjavio je hrvatski predsjednik koji smatra da se to sve događa zbog navodne veće sigurnosti i borbe protiv terorizma. “It’s mumbo jumbo”, kaže Milanović pa zaključuje priču s gotovinom, odnosno činjenicom da ona mora ostati sredstvo plaćanja.

”Neke malo zrelije i pametnije zemlje i društva to su shvatile i ne daju da im se uzme keš”, zaključio je.

Četvrti Money Motion je iza nas, a ono što se nakon nje može zaključiti jest da nas čeka digitalna budućnost htjeli mi to ili ne. S digitalnim novčanicima, eurima, AI agentima, modernom tehnologijom i naprednim aplikacijama, ali i dalje uz korak s bankama te novčanicama i kovanicama u džepu – ako to želimo.