“Znate li tko stoji iza 68 glasova koji su bili protiv Vas”, pitao je Hrvoje Krešić guvernera HNB-a na odlasku Borisa Vujčića i to pred ispunjenom kongresnom dvoranom na Zagrebačkom Velesajmu. Ovaj se na to nasmijao, a drugo nije ni potrebno jer Vujčić je prije nekoliko dana u Europskom parlamentu službeno potvrđen za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).
Mandat bi trebao preuzeti 1. lipnja, a napuštanje mjesta guvernera HNB-a tek je pitanje formalnosti. Na tajnom glasovanju u Strasbourgu, 460 zastupnika bilo je ‘za’ hrvatskog ekonomista, dok je spomenutih 68 bilo protiv. No, premalo ih je jer Vujčić ide u svoju novu misiju. U Hrvatskoj će ostati zapamćen kao guverner koji je vodio HNB kroz proces uvođenja eura, a sada će na europskoj pozornici isto to raditi s digitalnom inačicom.
Odogovor na geopolitiku
Na konferenciji Money Motion govorio je baš o digitalnom euru i njegovoj budućnosti. Naime, riječ je o projektu ESB-a koja uvodi digitalni oblik gotovine, koja bi služla kao sigurna, besplatna i centralizirana alternativa kovanicama i novčanicama u cijelom europodručju. Koristit će se za brza plaćanja putem aplikacija ili kartica, čak i bez interneta.
“Nadam se da će se sve regulacije prihvatiti ove godine pa da možemo krenuti dalje s projektom”, rekao je pa pojasnio da je digitalni euro svojevrsni odgovor na trenutačnu geopolitičku situaciju. S obzirom na to da je riječ o digitalnom obliku, mnogi se pitaju što će biti s gotovinom i hoće li ona i dalje ostati u opticaju.
“Ovo se pita osobu čiji je potpis na svim gotovinskim novčanicama u Hrvatskoj, tako da naravno da volim gotovinu i potičem je. Ono što imate u novčaniku je novac središnje banke, ono što je na računima u bankama, to je komercijalni novac. Naravno da središnja banka podupire gotovinu. Počeli smo s dizajnom novog eura pa da ne vjerujemo u ‘keš’, ne bismo išli s novim dizajnima. Gotovina je legalan način plaćanja i takao će i ostati, a digitalni euro će samo biti digitalna verzija keša. U suštini to je novac središnje banke u digitalnom obliku jer nalazimo se u novom svijetu koji postaje sve više digitalan.” Pitanje koje prirodno slijedi jest – hoće li on biti obvezan za građane Europske unije?
“Za građane, odnosno korisnike – ne. No, oni koji posluju morat će prihvaćati digitalni euro kao način plaćanja kao što moraju prihvaćati i gotovinu.”
Kada su troškovi u pitanju, za građane će biti besplatno, a za dio onih koji posluju bit će i jeftinija opcija od trenutačne situacije i poslovanja s kartičnim plaćanjem, kaže. Ipak, kada se nešto novo digitalno pojavi, to za sobom povlači pitanje sigurnosti i privatnosti. Kako će po tom pitanju funkcionirati digitalni euro?
“Svi se brinemo oko privatnosti u digitalnom svijetu, ali ESB ili središnje državne banke neće imati pristup osobnim podacima. Svi podaci koji će se procesuirati bit će kodirani, banke će tek moći transakcije povezati s računom korisnika. Ti kodirani podaci imat će stroga pravila pristupa, a jedino što će središnje banke imati jest broj novca u cirkulaciji.”
‘Borba’ banaka i fintecha
Vujčić nadalje tvrdi kako je digitalni euro vrlo siguran način posjedovanja novca u svom elektronskom novčaniku, a neće biti ni opasnosti za likvidnost bankarskog sistema.
“ESB je direktno odgovoran za financijsku stabilnost. To je nešto o čemu neće odlučivati politika, nego mi tako da banke mogu biti opuštene.” Za kraj se potpredsjednik Europske središnje banke osvrnuo i na ‘borbu’ banaka i fintecha, odnosno kakav nas scenarij čeka po tom pitanju.
“Imate banke koje su tradicionalne, velike institucije i fintech koji daje neke nova rješenja uglavnom u sistemu plaćanja. Zašto fintech dolazi u to polje? Vidjeli su priliku i iskoristili je i to je dobro. Ono što ćemo na kraju vidjeti bit će efikasniji, jeftiniji sistem za sve korisnike, što je i najvažnije”, zaključio je Vujčić svoj nastup.
