Početkom svibnja nemojte se začuditi ako po gradu vidite da šeće Harry Potter ili, primjerice, Luke Skywalker… bit će to samo neki od posjetitelja, odnosno mreže fandoma koji idu prema Novom Zagrebu i SFeraKonu.
Konvencija je to koja, organizirana uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture, okuplja zaljubljenike u znanstvenu fantastiku i fantasy žanr, a održat će se od 8. do 10. svibnja u SEECEL Centru u Cimermanovoj 88.
Sve se okrenulo s Marvelom
O samom SFeraKonu i hrvatskoj SF sceni porazgovarali smo s Vanjom Kranjčević, predsjednicom SFere, te glavnom koordinatoricom konvencije Zvonimirom Ivanišević. Obje su u SF svijetu od, kako ističu, malih nogu kao zaljubljenice u takav ili sličan žanr i u tome su ostale pa ih pitamo kako jednoj gospođi od 70 godina ili nekome tko ne zna što je SF objasniti što se uopće događa u društvu i na samoj konvenciji.
“Na SFeraKonu ima svega, od ozbiljnih predavanja o svemiru, znanosti, teoriji, do književnosti, cosplaya i društvenih igara… Imali smo svojedobno goste iz Europske svemirske agencije koji su predstavili istraživanja uzgoja povrća u svemiru, a istodobno održavamo i natjecanja u kostimiranjima. Svi posjetitelji mogu pronaći program prema svojim interesima”, govori Zvonimira, koja se inače bavi EU fondovima, a u slobodno vrijeme organizira događanje koje okuplja sve fandom članove iz Europe. Kaže da u samoj organizaciji radi više od 30 volontera, štoviše, sve je na volonterskoj bazi.
“Sve to radimo iz ljubavi prema spekulativnoj fikciji i cijelom tom svijetu čuda, a imamo veliku podršku Grada i Ministarstva kulture”, kaže pa dodaje kako SFeraKon posjećuje nekoliko tisuća ljudi. “Imamo jako dugu tradiciju, 2028. će biti 50. dani znanstvene fantastike. Kada pogledamo same početke kada nije bilo interneta, zaljubljenici su se trudili doći do knjiga i tu se vidi taj interes da surađuju, razmjenjuju iskustva, a to se nastavilo do danas.”
Svi su dobrodošli
Osvrnula se i na ovogodišnji program pa otkrila neke detalje.
“Svake godine imamo cosplay natjecanje, dodjelu nagrde SFera i SFerica. Za SFeru se biraju najbolja djela za prošlu godinu u Hrvatskoj (knjiga, novela, kratka priča), a SFerica je veliki projekt u koji su uključene škole iz cijele Hrvatske pa biramo najbolje literarne i likovne radove. Što se tiče gostiju, ove godine bit će tu glumci iz franšize Harry Potter – Josh Herdman (glumio Gregoryja Goylea) te Stanislav Ianevski (glumio Viktora Kruma), zbog kojeg imamo samo pozitivne rekcije od ženske publike. Osim toga, kao počasna gošća doći će i profesionalna cosplayerica Purin”, rekla je pa naglasila kako su glumci dovedeni u suradnji s Mozaikom, a i priznala je da do njih nije lako doći.
“Da ih se dovede bitna su poznanstva, umrežavanje, nagovaranje… Jedne godine uspjeli smo dovesti Georgea Martina, autora ‘Igre prijestolja’.” Da može zvati bilo koga (živog ili mrtvog), koga bi dovela na SFeraKon? “Bila bi to prva glumačka postava ‘Ratova zvijezda’ jer je ta franšiza moja prva ljubav SF-a.” Kada smo kod poznatih, dodala je kako na konvenciju svake godine dolazi i popularni reper Edo Majka. Svijet SF-a odavno nije neka vrsta supkulture, niti su zaljubljenici u to “geekovi” – kako mnogi misle.
“Mnogi imaju predrasude, ali već neko vrijeme to nije tako. Sve se to okrenulo s Marvelom, ‘Igrom prijestolja’, ‘Harryjem Potterom’, malo je onih koji to nisu pogledali, tako da se promijenio i sam pogled na tu zajednicu”, zaključila je Ivanišević, a mi smo o društvu SFera, koji je prethodio SFeraKonu, nastavili s Vanjom Kranjčević, koja je na funkciji predsjednice nekoliko godina, iako je u društvu aktivna još od kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća.
Sama SFera broji stotine članova, a nalaze se obično utorkom na Kajzerici gdje ih se okupi ih se oko 100, 200. “Svi su dobrodošli. Sastanci nisu samo za naše članove jer članarina (10 eura) je više kao neka podrška, da imate pravo glasa u izborima, a izvan toga svi su programi otvorenog tipa.” O kakvim je programima točno riječ, pitamo. “Imamo raznih aktivnosti – od book cluba do igranja board gameova. Svatko se može pronaći u nečemu, ne želimo dijeliti fanove.”
Kakvi su uopće sadašnji trendovi u zajednici? “Jedno pet godina svi žele čitati ‘Gospodara prstenova’, pa onda svi gledaju filmove, pa svi vole igrice, a sada su društvene igre najbolja stvar na svijetu. Trendovi variraju.” Koja igrica je sada najpopularnija? “Posljednjih nekoliko godina to je Ticket to Ride.”
Kakva je uopće demografska slika SF zajednice u Hrvatskoj? “Baš je šaroliko, gotovo je jednak broj muškaraca i žena, što nije tako često vani. Kada smo se 2009. natjecali za Eurocon, iz Europe su svi mislili da smo zaposlili hostese, nisu vjerovali da imamo toliko mladih žena koje se ovim bave. Trebala su nam tri dana da ih uvjerimo da se stvarno time bavimo i da to volimo. Dobro stojimo jer nismo napravili segregaciju starijih i mlađih članova. U Engleskoj su izolirani, nisu se pomlađivali, prosjek godina im je 50 – cosplay se odvojio, board game, svako radi svoje, a cijela istočna Europa ostala je u ideji da sve bude zajedno”, govori Vanja pa nastavlja o samom društvu koje ove godine slavi 50. godišnjicu. Naime, SFera je osnovana 1976.
Domaćinstvo Eurocona
“Sami osnivači dali su si puno truda. U početku nije bilo puno toga, postojao je samo knjižni klub i bili su aktivni u spisateljskom smislu. Mnogi su pisali za časopis ‘Sirius’. No, interes je bio golem pa su brzo krenuli na konvencije vani i počeli takve organizirati i u Hrvatskoj. Sve je krenulo ambiciozno, a sljedeće generacije to su nadograđivale. Neven Antičević, hrvatski dugogodišnji nakladnik i urednik, bio je jedan od prvih članova.”
Kako se uopće društvo mijenjalo sve te godine? “U 90-ima nije bio raširen internet, nismo doma imali vezu da komuniciramo pa su zajedničke igrice bile hit. Sada to svi mogu doma pa nije zanimljivo. Na našim okupljanima znamo puštati SF filmove koji se rađeni u Hrvatskoj, a book club nam je jako posjećen. Puno se čita u Hrvatskoj. Ljudi često govore kako djeca ne čitaju i ne pišu, ali kod nas nije tako. Imamo natječaje za dječje radove, pristigne ih mnogo i baš se vidi da profesori rade s njima, da su djeca maštovita i zainteresirana.”
Kada smo kod mlađih, kako generacije Z i Alpha – koje su odrasle na TikToku i AI-generiranim pričama – privući u ovaj SF svijet? “Klinci cijene kad je nešto napravljeno, autohtono, a vole se i pokazati, da su oni nešto napravili. Naučeni su koristiti AI, ali cijene svoj trud. Na SFeraKon nam dolazi širok dijapazon ljudi – od djece predškolske dobi do penzionera.”
Naša je sugovornica 2021. dobila nagradu za najboljeg promotora na Euroconu, odnosno bila je osoba koja je te godine najviše pridonijela širenju ovakvih događaja u vidu međunarodnih suradnji, spajanja pisaca s izdavačima… Štoviše, društvo SFera četiri puta dobilo je tu nagradu u posljednjih 20 godina. Nije stoga čudno što 2028. godine žele biti domaćini Eurocona.
“Eurocon se seli svake godine pa svi iz Europe dolaze u neki grad. To je odlična prilika za prezentirati roman, cosplay, svoj rad… Smatram da je to dobar način razmjene znanja. S obzirom na to da će za dvije godine biti 50. SFeraKon, a slavi se i 50. Eurocon, gotovo sam sigurna da ćemo dobiti to domaćinstvo”, rekla je, a mi je pitamo što bi poručila nekome tko prvi put dolazi na ovakva događanja, što može očekivati?
“Može se uživati u ugodnoj atmosferi, sresti nove ljude, razmijeniti iskustva, sudjelovati u svemu. Ovo je sjajan način da se uđe u ovu priču. Postoje i programi za one koji prvi put dođu na SFeraKon, gdje im netko pokaže što mogu i kako. Najvredniji je taj moment da netko bez podcjenjivanja kaže što radi.”
Koliko je uopće taj svijet skup kada se u obzir uzmu maske, putovanja… “Hrvatska je malo tržište, ima ograničena sredstva. Cosplay je skup sport jer morate kupiti materijale koji su nerijetko nedostupni kod nas. Svaka ta osoba dala si je truda da to i sašije. Cosplay je neki novi oblik tehničke kulture jer nemate gdje to sve naučili, a morate obrađivati materijal, poznavati ga, odglumiti nešto, sašiti. To su već izgubljena znanja, to je moja baka znala šivati, a ne uči se sada i na kraju ispada da je to neki opskurni talent – uzeti iglu, staviti konac i sašiti nešto. Zato se i cijeni činjenica da se netko potrudio oko toga. No, nema tu nekog novca, u Hrvatskoj je to teško. Nemate gdje to plasirati, vani je cosplay znatno rašireniji zbog filmske industrije.”
SFerakonske zbirke
Cosplay je samo dio interesa ove zajednice jer, kada je riječ o književnom izričaju, tu stvari stoje mnogo bolje.
“Ima jedan noviji roman Ane Cerovac, Dežulović je također izdao roman o temi alternativne stvarnosti, to su neke modernije stvari. Tu je i jedna trilogija ‘Frina’ Srebrenke Peregrin koja je jako lijepo napisana, ima i puno kratkih priča koje su u Hrvatskoj kvalitetne. Osim toga, dvaput godišnje izlazi časopis ‘Ubiq’ koji donosi priče iz regije, a ima i dio posvećen teoriji. Mi u društvu dajemo članovima SFerakonske zbirke s SF djelima kako bi mogli čitati i upoznati se sa svime”, rekla je Kranjčević pa za kraj još jednom dodala zašto bi trebalo doći na SFeraKon i po čemu je poseban.
“Posjetitelji izvana hvale raznolikost naših sadržaja. Ne fokusiramo se samo na jedno, već osiguravamo ravnotežu svih aktivnosti.”
