Kada mozak zablokira na vrhuncu karijere – život se promijeni preko noći. Čak i onima koji iz profesionalnih razloga znaju (gotovo) sve o najsloženijem organu u ljudskom tijelu. Upravo to se dogodilo profesorici Aimee Spector (50), kliničkoj psihologinji na Sveučilišnom koledžu u Londonu (University College London) koja se u dobi od samo 42 godine suočila se s neobjašnjivim gubitkom pamćenja.
Pet godina borila se s “nevidljivim neprijateljem” – zaboravljala je imena kolega, sumnjala u vlastite sposobnosti i ozbiljno razmišljala o napuštanju posla, iako je bila cijenjena i priznata kao vrhunska britanska stručnjakinja za demencije. Strah od ranog oblika te bolesti dodatno je pojačavao osjećaj nesigurnosti, sve dok posjet liječniku specijaliziranom za menopauzu napokon nije donio olakšanje i pravu dijagnozu: uzrok njezine moždane magle, poznate i kao “brain fog” su – hormoni.
U samo šest tjedana hormonske nadomjesne terapije ponovno je bila ona stara, no zbog dijagnoze karcinoma dojke 2022. godine morala je prestati s tretmanom. “Brain fog” se vratio, ali znatno blaži, a ona je svoju daljnju karijeru posvetila istraživanju menopauze te drži govore i gostuje po cijelom svijetu, od Ujedinjenog Kraljevstva do Australije. Također, na fakultetu u Londonu osnovala je Menopause Mind Lab gdje trenutačno testira novu metodu za upravljanje moždanom maglom i očuvanje poslovne sposobnosti.
U razgovoru za PD Vikend prof. Aimee Spector otkriva kako je pobijedila svoj “brain fog” i vratila se obvezama jača nego ikad. Iako i danas zna zaboraviti nečije ime, više ne paničari, a ženama u sličnoj situaciji poručuje: “Nemojte gubiti razum. Moždana magla je simptom menopauze koji se može kontrolirati.
Uz razumijevanje, podršku i prave strategije, možemo uspješno funkcionirati i na poslu i kod kuće. Ja sam bila gotovo odustala od sebe – i danas mi je drago što nisam. Nemojte ni vi.”
U britanskim medijima prošle ste godine otvoreno progovorili o svom iskustvu s ‘brain fogom’. Kako su na to reagirali obitelj i kolege?
Ispočetka me je bilo jako sram o tome javno govoriti. “Brain fog” je najviše utjecao na moj posao, odnosno na moj osjećaj nesigurnosti u radu, osobito kada bih obavljala složene zadatke koji uključuju više koraka. Zbog svega sam razmišljala da napustim svoje radno mjesto zato što sam imala osjećaj da se ne mogu nositi s obvezama i nisam željela da kolege primijete moje teškoće. Nitko od liječnika kojima sam se obraćala nije razmišljao o tome da bi uzrok mojih tegoba mogao biti hormonski, niti me je itko pitao o mojim hormonima ili menstrualnom ciklusu. Razina osviještenosti bila je vrlo niska – čak i među stručnjacima za demenciju poput mene.
Nakon dijagnoze i vaš se znanstveni fokus proširio…
Iako već 28 godina istražujem demencije, moj vlastiti “brain fog” me itekako zatekao. Na poslu nisam funkcionirala, kod kuće bih muža i djecu pitala iste stvari. Za menopauzu i kognitivno zdravlje zainteresirala sam se prije otprilike četiri godine, potaknuta vlastitim iskustvom i suočena s poražavajućim nedostatkom znanja, istraživanja i svijesti o toj temi.
Što vas je motiviralo da prije tri godine pokrenete Menopause Mind Lab?
Golemi jaz u istraživanjima. Zdravlje žena dugo je bilo zanemarena tema, iako obuhvaća polovicu populacije, zapravo sve ljude, jer smo svi na neki način povezani sa ženama! Gotovo da ne postoje nehormonske terapije koje su znanstveno ispitane i za koje znamo da pomažu poboljšanju kognitivnih funkcija. Za osobe poput mene, koje ne mogu uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju zbog karcinoma dojke (kao i za one koje je ne žele uzimati ili joj nemaju pristup), pristup se svodi na “pričekaj i proći će nakon menopauze”. Smatram da to nije dovoljno dobro, stoga sam 2023. godine okupila tim znanstvenika i istraživača posvećenih boljem razumijevanju utjecaja menopauze na naše kognitivno i mentalno zdravlje te “wellbeing”.
Koliko ste uspješni u istraživanju utjecaja menopauze na zdravlje žena?
Najponosnija sam na nedavni razvoj CST-Meno programa. Riječ je o grupnom tretmanu za upravljanje “brain fogom” i očuvanje radne sposobnosti i mentalnog zdravlja. Sastoji se od četiri online susreta u trajanju od dva sata, tijekom kojih sudionice dobivaju edukaciju o utjecaju menopauze na mozak, uče kognitivne strategije (poput usmjerene pozornosti), primjenjuju tehnike kognitivno-bihevioralne terapije te dobivaju međusobnu podršku u grupi. Trenutačno se program ispituje u pilot-studiji na 40 žena, s ciljem procjene njegove učinkovitosti i isplativosti u budućim većim istraživanjima.
Zašto menopauza utječe na pamćenje i razmišljanje te moraju li žene birati između različitih vrsta terapija da bi si olakšale simptome?
Znamo da su hormoni ključni za funkciju mozga te da u mozgu postoje receptori za estrogen i progesteron, osobito u područjima koja kontroliraju pamćenje i pozornost. Čini se da su žene najviše pogođene u perimenopauzi, kada dolazi do stalnih oscilacija razine hormona. U postmenopauzi, kada se razine hormona stabiliziraju, mozak se prilagođava i mnoge se teškoće ublažavaju. Što se tiče tretmana, to zasigurno nije pitanje “ili-ili”. Neke žene kroz menopauzu prolaze bez većih teškoća i ne trebaju podršku, dok se druge suočavaju s ozbiljnim izazovima i možda će morati isprobati različite – ili kombinirane – pristupe kako bi pronašle ono što im najviše odgovara.
Moždana magla jedan je od najčešćih, ali i najmanje spominjanih simptoma menopauze. Zašto?
Djelomično zato što imamo vrlo malo istraživanja, a prije se moždana magla smatrala posljedicom stresa jer su žene u tom periodu često na vrhuncu svoje karijere. Istodobno balansiraju između djece u tinejdžerskoj dobi, starijih roditelja i zahtjevnog posla. Razlog što se rijetko govori o “brain fogu” je i činjenica da je riječ o tabu temi, ljudi se srame i boje posljedica pa pate u tišini.
Mnoge su žene zabrinute da bi moždana magla mogla biti znak nečeg ozbiljnijeg. Kako razlikovati ‘brain fog’ povezan s menopauzom od rane demencije?
Kod menopauzalne moždane magle teškoće su često promjenjive i povezane s drugim simptomima menopauze poput valunga, poremećaja sna, promjena raspoloženja… No, dobra je vijest da se pamćenje obično poboljšava uz podsjetnike i bolju organizaciju. Kod rane demencije simptomi su progresivni, postupno se pogoršavaju i znatno narušavaju svakodnevni život.
Surađivali ste lani na istraživanju Mega Menopause Survey provedenom na 15 tisuća žena u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je 86 posto ispitanica prijavilo moždanu maglu kao simptom menopauze. Što ste iz toga zaključili?
Smatramo da je upravo moždana magla glavni razlog zbog kojeg žene napuštaju posao. Također znamo da otprilike jedna od deset žena napusti svoje radno mjesto zbog simptoma menopauze. Žene često imaju osjećaj da se ne mogu nositi sa zahtjevima pa daju otkaz, rade skraćeno radno vrijeme ili odustaju od napredovanja i novih prilika.
Postoje li neke strategije za održavanje fokusa i jačanje produktivnosti u tom periodu?
Srećom, da! Dobro je razbiti zadatke na nekoliko manjih, jasnih koraka. Obvezno koristite pisane podsjetnike i sve dostupne digitalne alate poput kalendara, dnevnika…. Zahtjevne zadatke obavljajte odmah ujutro ili u doba koje vama najbolje odgovara. Smanjite multitasking, isključite notifikacije i ne provjeravajte mailove dok ste fokusirani na jedan zadatak. Obvezno uvedite kratke stanke za mentalni oporavak tijekom radnog dana. I svakako – otvoreno razgovarajte s nadređenima o podršci i mogućim prilagodbama na radnome mjestu.
Kako poslodavci mogu bolje podržati žene u menopauzi, a da to ne bude neugodno ili stigmatizirajuće?
Jedini ispravan put je da menadžeri prođu edukaciju. Pri tome mislim i na muške kolege koji trebaju biti informirani o menopauzi. Svi trebaju razumjeti da je riječ o privremenom razdoblju, da stigma i anksioznost pogoršavaju simptome te da žene mogu i dalje uspješno raditi i napredovati, čak i uz “brain fog”, ako imaju odgovarajuću podršku.
Gledajući u budućnost, što se nadate da će Menopause Mind Lab postići u idućih pet godina?
Nadam se da ćemo osigurati dovoljno novaca za istraživanja – što nam je jedan od najvećih izazova – kako bismo mogli provesti velika klinička ispitivanja CST-Meno programa i drugih nehormonskih terapija. Jako me zanima i područje zdravstvene ekonomije: želimo istražiti može li pravodobna terapija i podrška na poslu smanjiti broj dana bolovanja, povećati produktivnost i umanjiti vjerojatnost napuštanja posla.
Kad biste mogli dati samo jedan savjet ženama koje se trenutačno bore s moždanom maglom, koji bi to bio?
Možete proći kroz to – nemojte odustati! Nazovite stvari pravim imenom, našalite se na svoj račun, budite blage prema sebi. Koristite jednostavne strategije usmjeravanja pozornosti i tehnike kognitivno-bihevioralne terapije kako biste umirile negativne i katastrofične misli. Potražite podršku prijatelja, obitelji i kolega. Iz tog razdoblja izaći ćete snažnije.
