Pita li se direktore hrvatskih kompanija, kibernetičke prijetnje – od krađe podataka do curenja povjerljivih informacija, najveći su rizik koji im prijeti. Ne čudi s obzirom na sve češće primjere poznatih imena iz javnog i privatnog sektora koja su imala okršaj s hakerima i kibernetičkim kriminalcima, poput Ministarstva financija, HNB-a, Ine, Hanfe, Zagrebačke burze, KBC-a Zagreb…
Slijede prirodne katastrofe (lani na prvom mjestu), a opasnosti koje nosi umjetna inteligencija katapultirale su se na visoko treće mjesto, s lanjskog devetog, najnovije je rangiranje Allianzovog barometra rizika za 2026.
Udar na troškove
U posljednjih pet godina broj prijavljenih kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminala se udvostručio, dok je uspješno rješavanje takvih slučajeva palo sa 65 na 46 posto. U 2024. bilo je gotovo 2 400 prijavljenih kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta, a Javno izvješće SOA-e iz prošle godine ističe i 38 državno-sponzoriranih napada na ciljeve u Hrvatskoj. Barometar rizika odražava aktualne korporativne “glavobolje”: klimatske promjene, barem opipljive posljedice na poslovanje zbog ekstremnih vremenskih prilika, makroekonomsko okruženje (inflaciju, štednju, fiskalne mjere)…
Na visokom šestom mjestu je manjak radne snage koji se, iako je u padu s prošlogodišnje četvrte pozicije, nezaustavljivo pretvara u strukturni problem tržišta rada i kočnicu dinamičnijeg gospodarskog rasta i napretka. Slijede rizici promjene legislative i propisa, što je široka kategorija koja podrazumijeva nove carine, promjene direktiva, zahtjeve za održivošću – ukratko, regionalni okvir koji, u pravilu, u praksi znači veće troškove i udar na profit(abilnost).
“Sve brže promjene u poslovnom okruženju zahtijevaju od kompanija da rizicima pristupaju proaktivno i strateški. Kibernetičke prijetnje, klimatski izazovi i napredak umjetne inteligencije zahtijevaju rano prepoznavanje i učinkovito upravljanje rizicima”, kaže čelnica Allianza Hrvatska Marijana Jakovac. I na globalnoj Allianzovoj ljestvici rizika također dominiraju kibernetički incidenti, posebice napadi ucjenjivačkim softverom, koji već petu godinu zaredom zadržavaju prvo mjesto. S čak 42 posto svih odgovora, to je dosad rekordni broj direktora kompanija svih veličina i u svim regijama svijeta koji rastuće rizike vide u tom segmentu. Za pretpostaviti je da će se takav trend nastaviti, zahvaljujući sve većoj digitalnoj ovisnosti.
Politički rizici i nasilje
Najveći skok u ovogodišnjem popisu rizika bilježi umjetna inteligencija, koja se na globalnoj ljestvici s desetog mjesta prošle godine popela na drugo, s 32 posto odgovora. Premda gotovo polovica ispitanika smatra da im AI donosi više koristi nego rizika, sve češće se percipira kao složen izvor operativnih, pravnih i reputacijskih izazova. A što je to što brine kompanije oko AI-ja? Među ostalim, kako je implementirati u posao, pitanja odgovornosti te dezinformacije i pogrešne informacije koje generiraju AI alati.
Rizik prekida poslovanja, godinama među dva vodeća rizika, spustio se na treće mjesto, no ostaje iznimno važan jer često proizlazi iz drugih prijetnji, osobito kibernetičkih incidenata i geopolitičkih napetosti. Politički rizici i nasilje popeli su se na sedmo mjesto, što je izravno povezano s geopolitičkim (ne)prilikama, sukobima, protekcionizmom i trgovinskim ratovima.
