Nova zvijezda na hrvatskom tržištu umjetne inteligencije vlasnica je, osnivačica i glavna tehnološka direktorica startupa Festina Technology. Martina Ćurić prije deset godina radila je kao meteorologinja na N1 televiziji, nakon završenog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tada smo se i upoznali. A kako je tekao taj put od voditeljice vremenske prognoze na kabelskoj televiziji do vrhunskog programera koji se bavi umjetnom inteligencijom?
“Vremenska prognoza bila mi je prvi posao nakon fakulteta, a završila sam fiziku i meteorologiju. Bilo mi je nekako prirodno prihvatiti posao na televiziji. Mislim da je svakoj curi i san nakon završenog faksa meteorologije malo probati voditi vremensku prognozu. No, na fakultetu je od prve godine bilo jako puno programiranja, matematike i statistike, što je temelj za umjetnu inteligenciju. Upravo sam se na fakultetu prvi put susrela i s programiranjem i s umjetnom inteligencijom i to me kroz sve godine vodilo dalje”, rekla nam je Martina na početku razgovora u emisiji “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem”.
Koji je to bio trenutak kad ste shvatili da se želite baviti umjetnom inteligencijom?
Možda još na faksu, no nakon što sam završila fakultet bilo je teško naći posao u IT industriji. Posao na televiziji došao mi je nekako sam od sebe pa sam ga prihvatila. Ali, vrlo brzo sam nakon toga prešla u IT industriju i to je moja najveća ljubav – iako je to i meteorologija.
Umjetna inteligencija danas je ipak nešto sasvim drugo u odnosu na to vrijeme…
Napredak je enorman, mislim da ni u jednoj tehnologiji nije bio tako brz. U vrijeme studija popularno je bilo strojno učenje – machine learning. Bile su to jednostavne jednadžbe – pomoću nekih podataka iz prošlosti predviđala se budućnost. U meteorologiji je to bilo zgodno isprobavati zato što imate puno mjerenja pa je na temelju onih točnih zgodno predviđati budućnost, odnosno vremensku prognozu za drugi dan. No, onda se razvio i ‘deep learning’ pa još kasnije i Chat GPT i veliki jezični modeli. To je najveći bum koji se dogodio u umjetnoj inteligenciji i zapravo je to neka nova industrijska revolucija.
U veljači ste osnovali Festina Technology. Tko su vam najbliži suradnici? Tko je u užem rukovodećem timu?
U timu je naš CEO koji nam se nedavno pridružio. To je Roberto Kutić, najveći adut, suvlasnik Infobipa, prvog hrvatskog jednoroga. Jako smo sretni zbog toga, sigurni smo da će nam to ubrzati napredak. Treći član našeg tima i suosnivač je Ivica Pravica koji mi je bio mentor na prvom tehničkom poslu u PBZ-u. Bio je glavni programer u mom timu i nekako me vodio kroz taj prvi posao. Sada, nakon desetak godina opet smo se našli, spojili. Pozvala sam ga da dođe raditi s nama – i pristao je.
Zašto Istra? Kako je poslovati u Istri u IT industriji?
U Istri sada živim pa smo se odlučili tamo i otvoriti tvrtku. Zapravo nam je svejedno gdje radimo, u Zagrebu ili Istri jer smo se odlučili za globalno poslovanje. Istra je malo mirnija od Zagreba, promet je bolji, ugodniji, ima više sunčanih dana…
Veliki ‘poguranac’ za Festinu je što vas je u vrlo kratkom roku podržao Microsoft kroz svoj program ‘Microsoft for Startups’. O kakvoj se podršci konkretno radi?
U pitanju je novi program Microsofta i jako smo ponosni što su nas u tako kratkom roku prepoznali. Pogledali su naš proizvod i oduševili se te su nas kroz nekoliko tjedana uzeli kao jednog od vodećih startupa u Europi prepoznavši naš potencijal. Osim novčane podrške, dali su nam mentorstvo i pristup vodećim tehnologijama. Znači, kada izađe neki novi model prvi ga možemo testirati i isprobati. To nam daje prednost pred konkurencijom.
Vidio sam da vam je cilj graditi domenski specifične AI agente. To je ‘level 2’ u umjetnoj inteligenciji – kad bi trebala mijenjati radnike i biti osposobljena obavljati poslove koje obavljaju ljudi. Na koje ćete se posebno AI agente usmjeriti?
Naš proizvod Lexandro skup je agenata koji će pomagati firmama da digitaliziraju svoju kompaniju. Dakle, digitalni agenti nisu tu da zamijene ljude, nego da im pomognu u radu. Na primjer, da sumiraju neke dugačke sastanke, pomognu im brže pretraživati hrpetinu dokumenata… Dakle, proizvod nije tu da zamijeni čovjeka, nego da ga ubrza, pomogne mu i da čovjeku onda ostane vremena za kreativan posao, a ne da se bavi tim dosadnim zadacima…
Lexandro – zašto takav naziv?
Lexandro je spoj latinske riječi lex (zakon) i grčke riječi andros, što znači čovjek. Naša aplikacija, odnosno platforma bazira se i na zakonima. U svom sustavu imamo zakone raznih država pa smo, kako bismo pomogli kompanijama diljem svijeta da se digitaliziraju, shvatili da im je potrebno da su u skladu sa zakonima. Znači, oni imaju puno dokumentacije. Tu dokumentaciju stave u naš sustav te onda mogu “chatati” s dokumentacijom, zakonima, provjeravati je li taj ugovor u skladu s nekim drugim zakonom. Isto tako, odvjetnici mogu uzeti i tražiti neke slučajeve, prijedloge rješenja…
Zakoni se razlikuju od država do država – na koje tržište tu ciljate? Koliko je velik posao prikupiti sve te zakone u jednu aplikaciju?
Enormno velik i upravo je naša prednost činjenica da smo već prikupili jako puno zakona i “caseva” jer se sada u sudstvu jako puno koriste te presude u definiranju nekih slučajeva. Prikupili smo dosta zakona po cijelom svijetu, a cilj nam je krenuti s Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om zato što je tamo najveći biznis, a onda se proširiti. Također, mnoge su države razvile sudstvo upravo iz engleskog sudstva i zakona. Poslije će doći Europa na red.

Kako ocjenjujete razlike između Europske unije i Amerike u tempu usvajanja novih tehnologija?
Amerika prednjači u usvajanju. Tamo se nalazi najveći broj startupa, najveća količina novca, najveći broj investitora… Čitala sam da od svih jednoroga u Americi polovina osnivača nije iz Amerike. Jako se puno talenata slijeva u Ameriku zbog toga. Ondje su nekako otvoreniji prema tehnologijama pa i prema mogućnosti neke pogreške. Jako brzo guraju inovacije, za razliku od Europe koja tu nekako kao da se previše boji…
No, je li to možda ipak i potrebno? Zbog doze opreza…
Potrebno je do neke mjere. Mislim da je ovaj EU Act prestrog, pogotovo za startupe, blokira male kompanije, i to zato što je doneseno jako puno propisa. Kad imate neku kompaniju od deset do 20 ljudi, teško je ispuniti sve te propise, a velike kompanije mogu se jako brzo prilagoditi i tako blokirati startupe.
Nova ste zvijezda na tržištu umjetne inteligencije. Gdje vidite svoju najveću snagu u tom programiranju s AI-jem?
Mislim da mi je najveća snaga što znam dobro iskoristiti ono što su nam veliki igrači ponudili na tržištu – a to je kada izađe neki novi model, znam ga natjerati da radi ono što želim, odnosno ono što moji klijenti žele i što korisnici traže. Na primjer, Chat GPT ili drugi modeli kad “chatate” s njima često haluciniraju, daju netočne odgovore, zaborave nešto što im kažete pet rečenica ispred. Sve se to da riješiti.
Kako?
Ako ćete “chatati” samo s tim velikim modelom, treba u pozadini napraviti i neku matematiku, programirati nešto i natjerati ga da koristi ono što vi želite kao izvor znanja. To je ono što mi radimo. Na primjer… Zakoni koji su u našoj bazi provjereni su i mogu se koristiti na sudu te Lexandro mora odgovarati na temelju toga. A Chat GPT je treniran sa svime na internetu pa na jednoj stranici piše jedno, a na drugoj drugo i naravno da će onda nekad reći nešto pogrešno.
Spomenuli ste rad u PBZ-u, a posljednje četiri godine bili ste u Infobipu. Što ste naučili ondje? Kakvo je bilo iskustvo rada u prvom hrvatskom jednorogu, kompaniji koja posluje globalno?
Bilo je to lijepo iskustvo. Puno sam toga naučila, imala priliku raditi s najvećim svjetskim klijentima, nekim od najboljih developera svijeta – na primjer, s Microsoftom. Imali smo priliku surađivati na projektima s njihovim developerima i jako sam ponosna, primjerice, što smo u suradnji s Microsoftom pustili prvi generativni AI Chatbot za Customer support u produkciju. To je bio LAQO chatbot za LAQO osiguranje koji je pokupio hrpu nagrada tada.
Mediji su pisali o vašem odlasku iz Infobipa, no vi niste to komentirali. Želite li sada reći svoju verziju te priče?
Odlazak iz Infobipa nisam komentirala ni tada pa ne bih ni sada. U Infobipu je bilo super, naučila sam neke dobre stvari, naučila sam i neke loše. Došlo je vrijeme da krenem naprijed i okrenem novu stranicu, da odem na višu razinu i probam sama nešto napraviti.
Kako je biti žena u IT industriji u Hrvatskoj? Jeste li nekad osjetili možda da vas sputavaju kolege ili da vas ne priznaju dovoljno?
Kada sam počela raditi, bilo je jako malo kolegica. Najčešće sam bila jedina žena u timu. Sada se to mijenja i to je super. Sve je više žena u IT industriji, mada sam nekoliko puta u karijeri doživjela da sam ja ili moje kolegice manje nagrađene za neki posao zato što smo žene. Bilo je dosta slučajeva kada sam primijetila da žene imaju manju plaću, a na istoj su poziciji ili čak više od muških kolega.
Je li to malo čudno – s obzirom na to da je IT specifična industrija gdje bi ipak to znanje trebalo biti na prvome mjestu? Znamo da je taj stakleni strop teško probiti u mnogim industrijama, ali ne bi li u IT-u spol trebao zapravo biti najmanje bitan?
Pa, trebao bi, ali živimo u Hrvatskoj. Opet se osjeti malo ta hrvatska kultura pa kada treba doći i prijeći možda s neke pozicije od klasičnog developera na team leadera imam osjećaj da će menadžeri često preferirati muškog kolegu – čak i kad kolegice imaju iste sposobnosti, ako ne i bolje.
Što bi preporučila mladim inženjerkama koje ulaze u svijet programiranja i umjetne inteligencije?
Da jako puno uče i rade jer su rad i trud temelj svega. Kasnije bih još dodatno inženjerkama preporučila da se malo više izbore za sebe, da budu glasnije, traže i bolje poslove. Kad vide da su napravile jako dobar posao, da traže istu nagradu kao što je dobiju i dečki.
Ima u svijetu uspješnih žena u industriji umjetne inteligencije, među njima je i Mira Murati. Je li vam ona uzor?
Svakako, mislim da je uzor svim ženama u IT-u. Ima iznimno tehnološko znanje, ali mislim i da je izvrsna liderica. Kada su bile neke krize u OpenAI-ju, svi su ljudi stali uz nju. Uvijek je bila smirena, davala je super odgovore i donosila super odluke. Isto tako, poznata je po tome što nije pala na “hype” oko velikih modela i kada je trebalo puštati neke nesigurne modele u produkciju ona bi to zaustavila. Stavila bi “security” slojeve, zaštitila bi ih da budu baš sigurni za korisnike, a oni su joj na prvome mjestu – i etika. Nije žena koja lovi novac.
AI je trenutačno ‘hype’. Kako odvojiti marketinški alat od stvarnih rješenja umjetne inteligencije koja imaju dubinu?
Da, na tržištu je puno proizvoda koji su neki AI “hype”, “reperi” oko velikih jezičnih modela, a zapravo ne donose puno koristi. Mislim da će korisnici isprobati te proizvode pa neke druge i onda će se odlučiti za prave koji im donose konkretnu korist. Barem u AI-ju mogu brzo vidjeti rezultate, odmah opipljive.
Dosta je i kritičara ili ljudi koji se plaše budućnosti s umjetnom inteligencijom. Jedan od poznatijih gostovao je nedavno u Zagrebu, Yuval Noah Harari prilično je skeptičan kako se može kreirati umjetna inteligenciju koja neće zlorabiti svoju snagu. Znamo o kojem trenutku govorimo, onom kad AI počne programirati sam sebe…
Tu je bitno staviti neke regulative i uvijek imati čovjeka da kontrolira umjetnu inteligenciju pa tako i agente koje svi mi radimo. Uvijek je tu negdje čovjek da prekontrolira rezultat. Trebalo bi donijeti po vertikalama razne zakone, što mislim da je bolje od AI Acta koji je donio EU, a koji se odnosi na cjelokupni AI. Neka se, primjerice, donese zakon za AI u medicini gdje se odlučuje o dobrobiti čovjeka i gdje treba više kontrole, ili kod autonomnih vozila, u financijama kada treba odrediti treba li netko dobiti kredit ili ne…
Treba više regulative, a onda pustiti neke startupiće koji nikome ne štete da idu bez puno regulative.
Koji su benefiti umjetne inteligencije, gdje bi čovječanstvo moglo imati najviše koristi? Je li to upravo medicina?
U medicini svakako. Nedavno sam baš gledala, otkrivanje antibiotika deset je do 50 puta brže nego prije AI-ja, brže se otkrivaju novi lijekovi, ali i bolesti. Svaki će čovjek moći dobiti personaliziranu dijagnostiku i lijek. Ljudi će živjeti dulje i kvalitetnije. Isto tako, u poljoprivredi…
Moći će se pratiti zemlja, vremenska prognoza, klimatologija, davat će savjete kako i kada saditi. Tu su i autonomna vozila. Mislim da će poboljšati kvalitetu života ljudi.
Andrew Ng usporedio je AI s izumom električne energije. Je li to takva prekretnica u tehnologiji?
Mislim da jest jer će za deset do 20 godina umjetna inteligencija biti kao električna energija, gledat ćemo je kao nešto zdravo za gotovo, normalno kao danas struju. Bit će baš u svakoj industriji i svakom poslu. Mi ćemo je koristiti kao bazičnu stvar.
Kritika u smjeru umjetne inteligencije je da ti sustavi troše jako puno električne energije, puno više od običnih internetskih pretraživača, i da to na kraju i nije baš toliko ekološki. Što kažete na to?
Mislim da je to i malo “hype” jer AI koristi i manje energije nego cjelokupni internet, a koristi samo deset posto energije u odnosu na ono što koristi bitcoin. Tu ima puno rudarenja. Da, koristi AI jako puno energije, ali je super kod AI-ja i ljudi koji su vođe i treniraju te velike modele što se masovno prebacuju na obnovljive izvore energije pa samim time neće biti toliko štete za planet. AI pomaže i u očuvanju energije. Na primjer, Google je smanjio svoje troškove električne energije za 30 posto uz pomoć AI-ja. Dakle, troši, ali i pomaže očuvanju energije pa imamo neki balans, a napravimo li dobru računicu, mislim da možemo biti u plusu.
Koliko Festina Technology pazi na ESG poslovanje?
Mi smo još mali, ali već od starta trudimo se paziti. Ako možemo izabrati između “clouda” koji više koristi obnovljive izvore energije ili onoga koji je možda malo jeftiniji, uzet ćemo onaj koji koristi obnovljive izvore. Trudimo se optimizirati potrošnju. Također, mislim da ćemo pomoći u bržem obavljanju određenih poslova pa će se i tako smanjiti kompletni troškovi. Sveukupno gledajući, rad će biti isplativiji.
Kako to da ste u Festini odlučili usmjeriti baš na zakonodavstvo?
Zato što je zakonodavstvo jako dobro definirano. Imate zakone, sve je tamo matematički definirano, a umjetna inteligencija voli kada je sve tako matematički i statistički. Onda nam se to činilo kao super “use case” za umjetnu inteligenciju. S druge strane, pričali smo s jako puno klijenata. Svi smo mi godinama u biznisu i slušali smo što klijentima treba te onda izdvojili tih nekoliko “use caseva” koji su bili povezani baš s pravom i napravili veliku platformu za koju se nadam da će biti korisna apsolutno svakoj firmi – i velikoj i maloj – možda i samo nekim ljudima koji žele isprobati. Jer, svatko od nas nekad se susreo s nekim pravnim problemom, ili je dobio neki ugovor pri zapošljavanju ili je dobio otkaz, možda se i razvodi pa želi na brzinu nešto provjeriti…
Opet kažem, Lexandro nije tu da zamijeni odvjetnika, nego da mu služi kao pomoćni alat.
Bili ste meteorologinja na početku karijere – kako gledate na klimatske promjene? Koliko vas brinu kao mladu osobu, znanstvenicu poduzetnicu? Gdje je budućnost planeta i kako komentirate izostanak političkog dogovora?
Pratim to i brine me jer vidimo sve više ekstremnih vremenskih uvjeta koji se događaju zbog klimatskih promjena – tornada, uragani, ekstremno visoke ili niske temperature, poplave… Međutim, nekako sam pozitivna i optimistična. Mislim da ljudi uz današnju tehnologiju koja će još napredovati mogu spriječiti razvoj daljnjih klimatskih promjena.
Ali, nema političke volje. Najveći svjetski zagađivači poput SAD-a, Kine i Indije ne ulaze u te sporazume o klimi i ne pridržavaju ih se pa kakve koristi ako Hrvatska ne zagađuje?
Nadam se da će se to promijeniti. Mora se promijeniti jer će oni i u svojim državama osjetiti posljedice koje itekako neće ostati lokalizirane. Definitivno će se mijenjati neka područja gdje ljudi žive u sljedećih više desetaka godina.
Kako vidiš život na Zemlji uz klimatske promjene, recimo, 2050.?
Mislim da će se uz razvoj tehnologije ljudi probuditi, političari pogotovo. Uz pomoć tehnologije ljudi će se znati bolje zaštititi od klimatskih promjena, bit će bolje zaštite od poplava, visokih ili niskih temperatura, bolje ćemo moći predvidjeti neke stvari i nadam se da ćemo zaustaviti emisije plinova i zagađenje kako bi se naša zemlja mogla oporaviti.
Koji je najbolji savjet koji ste dobili u karijeri? Pamtite li nešto nešto čime se i danas vodite u poslovanju?
Kroz karijeru sam, pogotovo u AI-ju, uvijek pratila Andreu Nga kojeg smo već spominjali, on mi je možda i najveći uzor što se tiče AI-ja i općenito obrazovanja. Ng je dao savjet svim mladima da ne razmišljaju previše, već da krenu učiti, raditi nešto. Toga se držim. Smatram da nije dobro previše pričati samo o problemima i raspravljati, nego treba konkretno napraviti nešto.
Što biste istaknuli kao dugoročan cilj Festina Technologyja? Postati jednorog, možda? Ili se ne opterećujete takvim stvarima?
Još se time ne opterećujemo, ali sve karte su na stolu. Imamo super tim i vodstvo, ne želimo si postavljati granice. Ako nam uz puno truda, rada i sreće to uspije, bit će super.
Kako vidite stanje u hrvatskoj IT industriji? Sugovornici nam često kažu da je zlatno doba prošlo i da sad tu više nismo toliko konkurentni kao što smo možda cjenovno bili prije nekoliko godina. No, kako stojimo po pitanju znanja?
Svijet je postao veliko globalno selo i sve se to izjednačilo. I u Hrvatskoj su porasle cijene tako da s developerima nismo konkurentni kao što smo bili prije kad su i strane kompanije dolazile kod nas otvarati podružnice.
Mislim da je to malo stalo, ali svakako smatram da je u Hrvatskoj jako puno mladih talenata koji tek trebaju doći, biti otkriveni, a neki su već i kod nas u Festini. Mislim da Hrvatska ima svijetlu budućnost.
Jeste li ikad pomislili ‘zašto nisam otišla u Ameriku, Irsku…’? Mnogo je mladih vaše generacije otišlo.
Da, čak sam bila na vagi nekoliko puta – prihvatiti posao ili ne. Nekako sam se odlučila ostati i probati ovdje. Sada mi se pružila prilika da otvorimo startup i u Hrvatskoj.
Mislim da danas, ako radite startup ili nešto svoje, nije toliko bitno gdje i od kuda radite, gdje živite. Firmu možete otvoriti i u Hrvatskoj, i u Londonu i u Americi – to nije toliko bitno. A u Hrvatskoj mi je lijepo…
Što radite kad ne programirate?
Jako volim prirodu, planinarenje, a u slobodno vrijeme volim kuhati i peći kolače. To je moje opuštanje.