Uvoz radne snage već mjesecima je u znaku usporavanja dinamike dozvola za strane radnike iz država nečlanica Europske unije, a prema jučer objavljenim podacima MUP-a zaključno sa studenim taj je trend dodatno ojačao.
U prvih 11 mjeseci ukupno ih je izdano nešto više od 160,1 tisuću, što je za 32 tisuće ili 16,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je pozitivnih rješenja za nova zapošljavanja do kraja studenoga bilo 76,7 tisuća ili 37 posto manje nego lani, dok je produljenja dozvola i onih za sezonske poslove za 20-25 posto više.
Više samo Filipinaca
U odnosu na prošlu godinu više dozvola izdano je samo za radnike s Filipina, a sektorski se povećanje bilježi samo u trgovini. Istodobno, u dvjema skupinama djelatnosti koje najviše posežu za uvozom radnika – ugostiteljsko-turističkom sektoru i građevinarstvu – broj izdanih dozvola osjetno smanjen.
Kako stvari stoje, nakon prošlogodišnjih 206 tisuća ova bi se godina mogla zaključiti s oko 170 tisuća izdanih dozvola. Usporavanje tempa uvoza stranih radnika dijelom se pripisuje rastu plaća (neki poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima), zatim rastućim radnim angažmanima umirovljenika (rad na pola radnog vremena) te manjim nego prije potrebama za nekvalificiranim radnicima u građevinarstvu. Važan faktor nesumnjivo su postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima koja su u primjeni od ožujka.
Već uskoro ponovno slijede i nove promjene regulative; ovaj tjedan završava javno savjetovanje o izmjenama Zakona. Kao što su neki za proljetne promjene isticali da je njima uvedeno više reda pri uvozu radnika i radu agencija, dok su se istodobno čuli prigovori o trajanju procedura odobrenja, pogotovo za zapošljavanja radnika koji nisu na listi deficitarnih zanimanja (npr. vozači), tako su i u predstojećim izmjenama neke novine iz perspektive dijela poslodavaca problematične. Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) iznijeli su nekoliko koje smatraju nepoželjnim. Za UGP je, primjerice, problematičan uvjet za zapošljavanje stranca da poduzetnik za to treba imati minimalno 10 tisuća eura prometa u zadnjih šest mjeseci ako je pravna osoba, odnosno 15 tisuća eura ako je fizička osoba.
Time se, kažu, diskriminiraju mikro i mali poduzetnici te obrtnici u odnosu na one srednje i velike. Postojeći mehanizmi kontrole (jamstveni polog, zadužnice, nadzor i kazne) već osiguravaju zaštitu radnika i sustava, smatraju u toj udruzi. Pored toga, zalažu se i za ukidanje “prekomjernih administrativnih uvjeta jer omjeri domaćih i stranih radnika, financijski pragovi i nepotrebna birokracija čine zapošljavanje stranaca gotovo nemogućim, osobito za male poduzetnike”.
Dva oprečna pogleda
Pita li se UGP, i maksimalni rok za izdavanje dozvola treba skratiti na 30 dana, s tim da se iznimno može produžiti do 60 dana, a ako država ne izda dozvolu u roku, poslodavac bi morao imati pravo zaposliti radnika dok se rješenje formalno ne izda. Isto tako, predlažu i odgodu obveze polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca, i to uz prilagodbu razine poznavanja jezika vrsti posla, kao i primjenu fleksibilnih modela učenja (online, izvan radnog vremena), bez dodatnog financijskog tereta za poslodavce.
Tu, međutim, ne staju njihovi prijedlozi i zahtjevi. Tako bi npr. ukinuli teritorijalno ograničenje rada – ako ne potpuno, ono barem za deficitarna zanimanja jer, kažu, radnici u građevini, turizmu i održavanju ne smiju biti administrativno vezani za jednu policijsku upravu. Konačno, vezano uz “crnu listu”, smatraju kako poslodavac mora imati pravo na žalbu prije nego što zabrane stupe na snagu.
Zaključno, u toj udruzi poručuju kako bi “bez stranih radnika građevina stala, turizam se urušio, a BDP pao za sedam-osam posto”. U MUP-u predložena nova rješenja vide posve drukčije. Kažu kako će se provedbom izmjena zakona osigurati “administrativno rasterećenje poslodavaca te službenika policijskih uprava i postaja, kao i učinkovitije provođenje postupaka, zaštita radnika-državljana trećih zemalja i zadržavanje postojeće strane radne snage, uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata”.
