Promjena je jedina konstanta, svjedoci smo da se svijet danas mijenja brže nego ikad. Nedostatak radne snage, osiguranje kvalitete uvjeta, geopolitičke prilike koje nameću globalni igrači, sve to utječe na mnoge poslovne segmente pa tako i na transport i logistiku. Izazovi u lancima opskrbe postavljaju nove zahtjeve stoga je Poslovni dnevnik na ovu temu organizirao konferenciju. Puna dvorana hotela Zonar pravi je dokaz tome koliko je ova tema važna jer da bismo mi išta dobili, netko to mora dostaviti.
Digitalno praćenje robe
Mnogi u ovom sektoru zato traže brza, pametna i održiva rješenja, a koja će to biti, govorio je Marko Goljak, voditelj razvoja poslovnih rješenja u Info-kodu. “Postoje rješenja koja će u budućnosti unaprijediti poslovanje, a tri su ključne riječi: digitalizacija, automatizacija i standardizacija”, kaže pa pojašnjava kako je cilj da razmjena podataka bude automatizirana što više te da se makne ljudska interakcija. S druge strane navodi postojanje senzorike pomoću koje se prate vlaga i temperatura unutar skladišta i time se unaprjeđuju procesi.
U konačnici navodi kako njima dolaze klijenti koji traže očitavanja velikog broja seta podataka i njihovu obradu, a tu u prvi plan dolazi upravo napredna tehnologija. Kao vrlo važna riječ u transportu i logistici nameće se i sljedivost koja je bila i povod razgovora. Ona danas više nije luksuz, već nužnost, a što ona zapravo znači, pojasnio je Goljak. “Sljedivost znači da u bilo kojem trenutku znamo odakle je roba došla, gdje se nalazi i kamo je otišla. Jako je bitno da znamo porijeklo sirovine, da znamo što smo stavili gdje i da možemo pratiti proizvod, da znamo da smo s tom robom ispravno postupali u lancu skladištenja i, u konačnici, ako se što dogodi i dođe do povlačenja, da se to može brzo odraditi.”
U tom segmentu iznimno je važno digitalno praćenje robe pa se postavlja pitanje što s onima koji to još nemaju. “Sustav puca tamo gdje je najtanja karika, a uglavnom je to čovjek. Kada je riječ o našim klijentima, u nekim slučajevima osuđeni smo na usmenu predaju ili papiri i olovku. Takvi sustavi su neefikasni i puno resursa se troši. U bilo kojem procesu su digitalizacija, standardizacija i automatizacija nužni. Želimo maknuti papire i razmišljanja čovjeka u lancu opskrbe i distribucije, želimo smanjiti troškove i unaprijediti procese”, kaže Goljak. Dobra stvar je što je edukacija za ljude u skladištu kratka pa u roku od četiri sata mogu biti spremni za rad.
Kako pak ulaganje u logistiku izgleda u praksi, pojasnio je Tomislav Štos, direktor upravljanja lancem opskrbe u tvrtki Studenac. Ove je godine kompanija otvorila novi logističko-distributivni centar (LDC) u Velikoj Gorici, a početkom 2026. otvorit će i novi centar u Dugopolju. Time će Studenac raspolagati s ukupno 60 tisuća kvadrata novog logističkog prostora. Moderator Saša Ćeramilac stoga je pitao koji je motiv tako velikog ulaganja u logistiku.
Kvaliteta i kontinuitet
“Glavni motiv je 1400 trgovina diljem Hrvatske. Kompleksna je to distribucija, a jedan od osnovnih elemenata je osigurati kvalitetu i kontinuitet dostupnosti asortimana te svježinu”, kaže Štos koji priznaje da je promjena logistike uvelike promijenila i samu kompaniju. “Vrijeme je bilo najveći izazov. Najkompleksniji dio je bio da moramo brzo razumjeti postojeći kadar, na koga računati, tko što može odraditi, a ključno je bilo i brzo kretanje na tržištu, odnosno koga možemo dovesti u tim.”
S obzirom na regulative Europske unije, važnosti ESG izvještavanja i digitalnu transformaciju, bitno je uspješno balansirati s održivosti te zadovoljiti standarde. Na primjeru Studenca to balansiranje pojasnio je Štos. “To sve ide jedno s drugim. Mi imamo četiri ključne grane u kontekstu digitalne transformacije, tu su skladišno poslovanje s fokusom na sljedivost kontrole ulaza i izlaza robe pa transport menadžment te segment POD (proof of delivery, u prijevodu dokaz dostave) s velikim naglaskom na digitalizaciju i automatizaciju da nemamo više papire u procesu dostave. Na terenu se određuje veliki dio administracije koja je zapravo u pozadini skladišta. Kada je ESG u pitanju, naši logistički centri opremljeni su solarnim panelima, postoje sustavi pretkomora koji služe tome da ne postoji veliki temperaturni šok i gubitak energije. U Zgrebu i Splitu imamo 80 posto prekrivenosti solarnim panelima, a očekujemo oko 75, 80 posto povrata energije. Tu je važno napomenuti i rast centralizacije dobavljača”, kaže Štos pa za kraj daje svoje viđenje budućnosti, odnosno što smatra da će biti primijenjeno u sljedećih pet do deset godina.
Prevencija rizika
“Sve ima svoje vrijeme, a mi smatramo da će to vrijeme najprije doći u procesu automatizacije ulaza i izlaza robe, otpreme, skeniranja ulaza, kroz robote s jednim čovjekom… kao drugi segment naglasio bih otpremu robe s dokova na skladišne pozicije, a nakon toga slijedi najkompleksniji segment, a to je komisioniranje koje će zaživjeti”, zaključio je.
Iako se cijela priča oko digitalizacije bazira na tome da smanji utjecaj čovjeka, u procesu transporta čovjek je izrazito bitan. Vozači su na cestama, a roba mora doći do trgovina. Stoga je dio ove konferencije Poslovnog dnevnika bio posvećen i prevenciji rizika, odnosno detekciji opojnih sredstava i plinova u logistici. Ispred tvrtke Dräger Safety bili su Zoran Tomašković i Matija Sinković koji su govorili o utjecaju alkohola i drugih opojnih sredstava na sigurnost u transportu. Prema podacima koje su iznijeli, udio smrtnih slučajeva u prometu koji su povezani s alkoholom, u EU je na 25 posto.
Predstavili su sustav za sprječavanje pokretanja vozila zbog prisutnosti alkohola koji funkcionira na principu davanja uzorka daha. Neki uređaji mogu imati i kameru pa je mogućnost manipulacije izrazito mala s obzirom na to da kamera može vidjeti je li osoba koja je dala uzorak ujedno i ona koja upravlja volanom. Osim toga, predstavili su i uređaj za detekciju supstancija iz sline jer neki podaci kažu da među vozačima kamiona korištenje ilegalnih supstancija iznosi od 0,2 posto do čak 20 posto u pojedinim skupinama. Oni tvrde da Dräger želi biti dio priče Vision zero, odnosno svijeta bez nesreća na radu i nesreća povezanih s radom. S obzirom na to u portfelju imaju stacionarne sustave za detekciju plinova i para kako bi se osigurala sigurnost i kvaliteta skladišnih prostora. Uzimajući sve u obzir, sektor transporta i logistike nisu samo papiri i kamioni, već cijeli niz regulacija i procesa u kojima su jednako važni i čovjek i digitalni svijet. Bez njih ne bi bilo ni globalne trgovine pa tako ne bismo imali ni banane iz Ekvadora na policama u Hrvatskoj, kao ni neki od najmodernijih mobitela koji su sastavljani u Kini. Svijetom je danas eksplodirala i e-trgovina, a za svaki naš klik na “kupi” pokreće se složena logistička operacija. Govoreći o budućnosti, baš će logistika odlučivati o tome hoće li prijelaz na zelenu energiju biti brz i bezbolan ili spor i otežan.
