Logistika je vitalan sektor gospodarstva rastuće važnosti, naglasio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić na početku konferencije ‘Transport i logistika – inovacije u pokretu’ održane jučer u zagrebačkom hotelu Zonar.

“U posljednjih nekoliko godina gotovo da nije bilo mjeseca, a da nismo imali bar jednu važnu vijest vezanu za ovu vitalnu granu gospodarstva pa, usudio bih se reći, i krvotoka cijelog gospodarstva jer transport i logistika po svojoj prirodi povezuju i spajaju sve ili barem veliku većinu drugih sektora i grana, kako u Hrvatskoj tako i Europi i svijetu”, izjavio je Miletić.

Ova godina bila je prepuna novih projekata velikih igrača u logističkom i distributivnom sektoru, poput otvaranja RC Zone Samobor i Rijeka Gatewaya, Studenac je otvorio veliki centar u Velikoj Gorici, a u Zdenčini je funkcionalan postao veliki Orbicov logističko-distributivni centar.

Dva ozbiljna udara

Globalne logističke izazove okupljenima je predstavio Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Posjetio je kako je svjetski pomorski promet u posljednjih petnaestak godina dvaput doživio ozbiljan udar – prvo tijekom financijske krize 2009., a zatim ponovno 2020. za vrijeme pandemije Covida-19, oba puta uz pad obujma od tri do četiri posto.

Sve veću ulogu u kretanjima tržišta imaju geopolitički i klimatski šokovi, od nestabilnosti u zonama poput Crvenog mora i Hormuza do suša i novih ekoloških propisa. Hrvatski promet i logistika djeluju unutar takvog nestabilnog globalnog okvira koji ne možemo kontrolirati, ali zbog kojeg moramo graditi otpornost i prilagodljivost sustava. Krize značajno povećavaju troškove prijevoza i produljuju vrijeme čekanja u lukama. Prosječno vrijeme čekanja brodova u lukama i dalje se znatno razlikuje – iznosi oko 11 sati u zemljama u razvoju, dok je u razvijenim zemljama oko šest sati. Sve to rezultira time da globalni logistički sustav postaje skuplji, sporiji i manje pouzdan, a hrvatske tvrtke sve češće takve šokove moraju amortizirati vlastitim maržama.

Odrčić upozorava da logistički sektor prvi osjeća simptome globalne ‘freight’ recesije, koja se očituje viškom kapaciteta, padom cijena usluga i slabijim optimizmom na tržištu. Sentiment dodatno pogoršavaju rast troškova rada, poremećaji u opskrbnim lancima i neizvjesnost inozemne potražnje. Zbog toga logistika ulazi u recesijsku fazu ranije od ostatka gospodarstva, što upućuje na potrebu za ciljanim mjerama koje mogu pomoći tom sektoru da održi stabilnost i konkurentnost u otežanim globalnim uvjetima.

Nove tehnologije

Poslovni modeli i proizvodi brzo se mijenjaju zahvaljujući novim tehnologijama. Implementacija novih rješenja sektoru logistike i transporta omogućava praćenje tereta i rješavanje problema u realnom vremenu, no stručnjaci upozoravaju na nerazmjer između brzine tehnološkog razvoja i spremnosti zaposlenika na promjene.

Na panelu ‘Inovacije i digitalna transformacija u logistici’ sudjelovali su Adela Jelinek Bišćan, direktorica Sektora za poslovne rezultate i procese u AKD-u, Bruno Laktić, voditelj korporativnog odjela u Marshu i Kruno Stražanac, suosnivač i direktor za korisnički uspjeh u Gideon Brothersu.

Naglašena je potreba za stalnom edukacijom i prilagodbom kako bi se iskoristile prednosti novih tehnologija.

Tijekom panela istaknuto je kako umjetna inteligencija (AI) može pomoći u rješavanju stvarnih fizičkih problema. Roboti koji se kreću uokolo postaju stvarnost, a predvidljivost autonomnih viličara mogla bi biti rješenje za problem sezonalnosti u domaćoj logistici i transportu.

“Hrvatsko gospodarstvo izrazito je pod utjecajem sezonalnosti, a kada vam treba desetak autonomnih viličara jednostavno ih upalite i oni rade. Ujedno omogućujete da svi radnici na jednostavan način mogu koristiti te robote”, rekao je Kruno Stražanac.

Laktić ističe softver Sentrisk, koji prati kompletan slijed proizvoda, njegov logistički put i daje prijedloge gdje uoči nedostatke. “Primjenom broj grešaka pada u prosjeku 30 posto, a brzina isporuke raste 22 posto i samim tim tvrtke postaju konkurentnije na tržištu”, tvrdi Laktić.

Sentrisk analizira različite vrste rizika: prirodne opasnosti, geopolitičke rizike, reputacijske rizike, kao i strukturne rizike u lancu. Za svaku lokaciju, dobavljača ili komponentu daje “XR-skor” (razinu rizika) koji pomaže identificirati gdje su najveće ranjivosti. Platforma šalje upozorenja kada dođe do potencijalnih poremećaja u lancu opskrbe, primjerice prirodne katastrofe u blizini kritičnih dobavljača.

Marsh je dodao komponentu nazvanu “Tariff Simulator”, koja omogućuje korisnicima da modeliraju kako promjene u carinskim politikama utječu na njihov lanac opskrbe. Može se analizirati utjecaj po razinama lanca, tipu robe i pojedinim dobavljačima, kako bi se procijenio financijski efekt potencijalnih novih carina. Osim samog softvera, korisnici Sentriska dobivaju i savjete od Marshovih stručnjaka te konzultanata iz cijele grupacije Marsh McLennana.

Jelinek Bišćan izjavila je kako je vidljivo da radnici pružaju veliki otpor procesu digitalizacije. Puno je nepoznanica u korištenju umjetne inteligencije, posebice kad se uzme u obzir da se transportom u Hrvatskoj većinski bave male i srednje tvrtke koje se često pitaju – što će im to. “Ipak, na EU razini, naša regija može biti zadovoljna postignućima u segmentu transporta”, smatra Jelinek Bišćan. Primjer je sustav koji je AKD prošle godine izradio uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Riječ je o izvještajno-upravljačkoj platformi koja na jednom mjestu prikuplja velik broj podataka korisnih poduzećima, vozačima i nadzornim tijelima. Sustav je besplatan i korisnicima omogućuje da vide kako ih nadzorne institucije promatraju te kako mogu unaprijediti poslovanje i ispraviti uočene nedostatke.

“Bez pouzdanih podataka nije moguće kvalitetno planirati ni donositi odluke, zbog čega su prikupljanje i analitička obrada podataka danas ključni elementi razvoja. No, unatoč svemu, ljudi su i dalje ključni”, naglasila je Jelinek Bišćan. Stručnjakinja iz AKD-a pojašnjava kako da bi tehnologija “znala” što treba raditi, mora imati prikupljene podatke i navike koje može sistematizirati, analizirati i dati upute robotu što i kako raditi, a to je ljudski posao.

Stražanac pojašnjava: “U našem biznis modelu jedan čovjek može upravljati s čak šest ili sedam viličara. No ipak, naglašavam kako se čovječanstvo još nije susrelo s tehnološkom revolucijom koja nije otvorila puno više novih radnih mjesta, nego ih je zatvorila.”

Apsolutna sigurnost ne postoji, ali razvoj specijaliziranih sigurnosnih rješenja i standarda omogućuje tvrtkama da minimiziraju rizike. Certificirani roboti i sustavi moraju biti neovisni o vanjskoj infrastrukturi, ne smiju ovisiti o cloudu niti IT strukturi, ako ne radi komunikacija među senzorima, robot mora stati, rekao je Stražanac.

Upitani može li Hrvatska biti lideri u logistici i transportu za područje jugoistočne Europe, Stražanac je komentirao kako je potrebno popraviti infrastrukturne nedostatke, a Jelinek Bišćan smatra da nedostaje informacijska infrastruktura. Panelisti se slažu da je brzina dosad bila ključna vrijednost u logistici, ali sigurnost, povjerenje i predvidivost postaju sve važniji. Analitika podataka omogućuje bolje upravljanje krizama i povećava konkurentnost, dok globalne nestabilnosti i kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalnu prilagodbu. Najvažnije je sagledati cjelokupno poslovanje i koristiti podatke za unapređenje procesa, kako bi se osigurala održivost i otpornost logističkih lanaca u budućnosti.

Naziv drugog panela održanog u zagrebačkom hotelu Zonar bio je ‘Investicije i razvoj logističke infrastrukture’, a na njemu su sudjelovali: Ivana Bakunić, direktorica Meridian 16 business parka, Leon Dolušić, voditelj operative ENNA Transporta u Rijeci i Stjepan Roglić, predsjednik Savjeta Udruge trgovine i logistike i član NO-a Orbico Grupe.

Zasad tranzitna ruta, ali…

Na pitanje je li Hrvatska samo tranzitna ruta ili ima potencijal postati logistički lider regije, sudionici panela složni su u ocjeni da smo još uvijek pretežno tranzitna zemlja, ali i na putu da postanemo logistički hub. Ističu ključne infrastrukturne izazove, posebno nedostatak razvijene željezničke mreže, što je prepoznato i na europskoj razini kroz uključivanje Hrvatske u dodatne TEN-T koridore. Naglašava se da bez modernizacije željeznice projekti poput Rijeka Gatewaya neće ostvariti puni potencijal.

“Došli smo do trenutka gdje država nema izgovora ne raditi nizinsku prugu. Država kao zapravo vlasnik te buduće infrastrukture i regulator mora reagirati i stvoriti preduvjete da budemo konkurentni jer u suprotnom sve investicije koje sad idu od raznih privatnih aktera bit će uzaludne”, upozorio je Dolušić.

Roglić vjeruje kako će naša zemlje u suradnji sa Slovenijom i Italijom napraviti korak naprijed i možda preuzeti dio prometa koji sada ide sjeverom Europe, naročitom Hamburgom i Rotterdamom. Ključno je stvoriti Hrvatsku kao snažnog partnera srednjoj Europi, ali i Europskoj uniji u cjelini.

“Postali smo atraktivni za investicije. Segment logistike dugo je bio zanemarivan i dugo kao zemlja nismo imali adekvatne skladišne prostore. Tada se dogodio poremećaj lanca opskrbe zbog pandemije i zapravo se vidio kroničan nedostatak takvih prostora. Sada kreće taj jedan bum i u RH su se krenula graditi moderna logistička skladišta A klase. Nedostatak je na tržištu još uvijek prisutan, tako da u doglednom periodu očekujem da će niknuti još centara te vrste”, kazala je Bakunić.

Svi panelisti složili su se da su prednosti u ESG standarda i zelenih certifikata dugoročno dobre za sektor. Banke i investitori sve češće uvjetuju financiranje dobivanjem zelenih certifikata, a održive zgrade donose dugoročne uštede u operativnim troškovima. Održivost je postala standard u novim projektima, a europska regulativa ima značajan utjecaj na razvoj tog segmenta sektora. Sudionici izražavaju vjeru u potencijal Hrvatske, ali i potrebu za upornošću i suradnjom svih dionika kako bi se iskoristile prilike i zadržala konkurentnost na europskom i globalnom tržištu.