U povodu 20. obljetnice portala Poslovni.hr, donosimo pregled nekih ključnih ekonomskih i gospodarskih događaja koji su oblikovali Hrvatsku i svijet. Od globalnih financijskih potresa i povijesnih integracija do pandemije i tehnološke revolucije, protekla dva desetljeća bila su putovanje kroz oluje koje su testirale našu otpornost, ali i otvorile vrata neslućenim prilikama.
U trenutku kada Poslovni dnevnik slavi svoj 20. rođendan, osvrt na razdoblje od 2005. godine do danas nudi sliku svijeta i Hrvatske u neprekidnom stanju transformacije. Malo tko je tada mogao predvidjeti dubinu i brzinu promjena koje su uslijedile. Bila su to dva desetljeća obilježena paradigmatskim pomacima, u kojima su se izmjenjivali periodi optimizma s dubokim krizama koje su potresale same temelje globalnog ekonomskog poretka. Svaki od tih događaja, bilo da je riječ o vanjskom šoku ili unutarnjem izazovu, ostavio je neizbrisiv trag na hrvatskom gospodarstvu, prisiljavajući ga na bolne prilagodbe, ali i potičući ga na traženje novih modela rasta i razvoja. Kroz sve te turbulencije, od Velike recesije do digitalne ere, Hrvatska je tražila svoje mjesto pod suncem, balansirajući između globalnih trendova i vlastitih specifičnosti.
Samo nekoliko godina nakon osnivanja portala, svjetsko gospodarstvo pogodila je kataklizma čije posljedice osjećamo i danas. Globalna financijska kriza, koja je eruptirala 2007. i 2008. godine slomom tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita u SAD-u, prelila se munjevitom brzinom na ostatak svijeta. Uzrokovana desetljećima deregulacije i financijskim inovacijama bez pokrića, kriza je zaustavila globalni ekonomski motor, dovodeći do strmoglavog pada proizvodnje, zaposlenosti i investicija. Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, nije mogla izbjeći ovaj tsunami. Posljedice su bile teške i dugotrajne, uvodeći zemlju u višegodišnju recesiju koja je razotkrila sve strukturne slabosti domaćeg gospodarstva i ostavila duboke ožiljke na tržištu rada i životnom standardu građana.
Ipak, usred oporavka od teške krize, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih najvažnijih strateških ciljeva. Ulazak u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, nakon dugotrajnih pregovora započetih u listopadu 2005., označio je povijesnu prekretnicu. Članstvo je donijelo pristup jedinstvenom tržištu s pola milijarde potrošača, otvorilo vrata izdašnim EU fondovima i značajno ojačalo izvozni sektor. U prvih pet godina članstva, robni izvoz porastao je za impresivnih 40 posto, a broj poduzeća koja su svoje proizvode plasirala na europsko tržište utrostručio se. No, integracija je imala i drugu stranu medalje, donoseći pojačanu konkurenciju kojoj se mnogi nisu uspjeli prilagoditi te otvarajući vrata za iseljavanje radne snage, što je postalo jedan od ključnih demografskih i gospodarskih izazova za zemlju.
Dok se gospodarstvo polako privikavalo na nova pravila igre unutar EU, sredinom desetljeća suočilo se s unutarnjim potresom epskih razmjera – krizom koncerna Agrokor. Početkom 2017. godine postalo je jasno da se najveća domaća kompanija, čije je poslovanje bilo isprepleteno s tisućama dobavljača i koja je zapošljavala oko 40.000 ljudi samo u Hrvatskoj, nalazi na rubu propasti pod teretom dugova koji su premašivali 7 milijardi eura. Zbog sistemskog rizika koji je prijetio kolapsom cijelog gospodarskog lanca, Vlada je intervenirala donošenjem posebnog zakona, poznatog kao “Lex Agrokor”. Taj je potez omogućio pokretanje procesa izvanredne uprave, što je spriječilo nekontrolirani stečaj i omogućilo kompleksno restrukturiranje koje je, unatoč kontroverzama, na kraju stabiliziralo poslovanje i spasilo tisuće radnih mjesta.
Pandemija, inflacija i nova stvarnost
Početak novog desetljeća donio je izazov kakav svijet nije vidio generacijama. Pandemija bolesti COVID-19 početkom 2020. godine zaustavila je planet, a mjere zatvaranja i ograničavanja kretanja izazvale su ekonomski šok bez presedana. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, zabilježila rekordan pad BDP-a, pri čemu je drugi kvartal 2020. ostao zapamćen kao najgori od 1995. godine. Pandemija je razotkrila krhkost globalnih opskrbnih lanaca, gurnula javni dug na rekordne razine i prisilila države na masivne fiskalne intervencije. No, taman kad se činilo da se gospodarstvo oporavlja, uslijedio je novi udar. Energetska kriza, dodatno potaknuta ratom u Ukrajini, izazvala je povijesni rast cijena energenata, što je pokrenulo snažan inflatorni val koji je nagrizao kupovnu moć i postao središnji ekonomski problem današnjice.
Euro i budućnost u znaku umjetne inteligencije
Usred tih globalnih previranja, Hrvatska je napravila posljednji veliki korak u svojoj europskoj integraciji, uvodeći euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023. godine. Tim je činom zaokruženo jedno dugo putovanje, a očekuje se da će uklanjanje valutnog rizika i smanjenje transakcijskih troškova dugoročno pozitivno utjecati na investicije, turizam i međunarodnu trgovinu. Paralelno s ovim makroekonomskim događajima, odvijala se tiha, ali nezaustavljiva tehnološka revolucija. Put od predstavljanja Google Mapsa 2005. godine do današnje eksplozije umjetne inteligencije (AI) bio je nevjerojatno brz. Digitalna transformacija više nije samo opcija, već nužnost, a alati poput umjetne inteligencije prestaju biti puki instrumenti za povećanje efikasnosti i postaju partneri u kreativnom procesu. U proteklih 20 godina, hrvatsko i svjetsko gospodarstvo pokazali su nevjerojatnu otpornost i sposobnost prilagodbe. Izazovi koji dolaze bit će drugačiji, ali lekcije iz prošlosti ostaju trajni putokaz za budućnost koju će Poslovni dnevnik nastaviti pratiti.
