Podizanje kamatnih stopa znatno je doprinijelo poboljšanju profitabilnosti europskih banaka, no čini se da se ta era obilja za banke bliži kraju. Sve više raste rizik od pogoršanja kvalitete imovine i povećanih troškova financiranja, što može smanjiti buduće prihode, upozorila je tvrtka za savjetovanje o strategiji i upravljanju McKinsey u svom globalnom godišnjem pregledu bankarstva u ovoj godini.
“Pooštravanje uvjeta pod kojima se krediti odobravaju i smanjenje financijske sposobnosti zajmoprimaca da vraćaju dugove dodatno će otežati bankama da ostvaruju profit”, upozoravaju u McKinseyu. Njegovi analitičari ističu da europske banke, iako su ostvarile rekordne profite u 2024., još uvijek trpe značajan jaz u valuaciji u odnosu na druge industrije. Omjer cijene dionica i knjigovodstvene vrijednosti za bankarski sektor je, naime, oko jedan, dok je prosjek u drugim industrijama oko tri. To znači da su banke procijenjene oko 67 posto niže u usporedbi s drugim industrijama jer tržište smatra da imaju slabiju budućnost u smislu rasta i profita.
Dodatno, sve je jača konkurencija fintecha koji iskorištavaju atraktivne segmente koje su banke tradicionalno držale. Prema prognozama McKinseyja, marže banaka će se smanjiti za dva do tri postotna boda do 2030. godine, uz pad povrata na kapital (ROE) na između 7,3 posto i 9,2 posto, čak i u slučaju kontinuiranog smanjenja troškova koji bi trebali nadoknaditi dio tih gubitaka. “Da bi očuvale trenutačne razine profitabilnosti, banke će morati smanjivati troškove i do četiri puta brže nego što su to činile u prethodnom razdoblju”, naveo je u svojoj analizi McKinsey.
Precizan pristup
Umjesto širokih strategija fokusiranih na veličinu i opću digitalizaciju, analitičari smatraju da bi banke, ako žele maksimizirati povrat, trebale usvojiti precizan pristup kapitalnoj alokaciji i ciljano usmjeriti na pojedinačne proizvode i klijente. “U tome AI i napredna analitika imaju važnu ulogu omogućujući finu optimizaciju rizika i alokacije kapitala”, kažu u McKinseyju i predviđaju konsolidaciju bankovnog sektora u Europi.
No, to je lakše reći nego učiniti. U proteklih godinu dana svjedočili smo nizu neprijateljskih ponuda za preuzimanje koje su potaknule nagađanja o dugo očekivanoj konsolidaciji europskog bankarstva, no svi su propali ili zapeli. Italija je postala žarište predloženih transakcija, a velikim dijelom predvodi ih UniCredit, na čelu s iskusnim bankarom Andreom Orcelom, piše Bloomberg.
UniCredit, treća po veličini banka u Europi po ukupnoj imovini i vlasnica najveće hrvatske banke, Zabe, prošle je godine dala ponudu za Banco BPM, treću najveću banku u Italiji. UniCredit je dao svoju ponudu, koja je odmah ocijenjena kao neprijateljska, nakon što su se u javnosti pojavila nagađanja da vlada planira izgraditi novu veliku bankarsku grupu oko te institucije koja bi konkurirala UniCreditu.
Savezna Vlada protiv
UniCredit je iskazao interes i za preuzimanje njemačke Commerzbank AG tijekom ove godine, no suočio se s protivljenjem njemačke vlade, koja je željela zadržati državni udio od 12 posto u Commerzbanku te podržati neovisnost banke bez prodaje udjela. U ožujku ove godine njemačko ministarstvo financija na konferenciji za medije potvrdilo je da se savezna vlada i dalje protivi potencijalnom preuzimanju Commerzbanke od strane UniCredita nakon što je talijanska banka povećala svoj udio u njemačkom konkurentu na oko 20 posto.
“Savezna vlada podržava strategiju da Commerzbank ostane neovisna. To je jasno priopćeno UniCreditu”, izjavio je glasnogovornik ministarstva tijekom konferencije za medije dodajući da Vlada neće prodavati svoj preostali državni udio od 12 posto. “Spreman sam pričekati do kraja 2027. godine prije donošenja odluke o punoj akviziciji. Trenutačna dinamika tržišta i regulatorni uvjeti zahtijevaju temeljitu analizu”, prokomentirao je odluku njemačke vlade Andrea Orcel.
Više sreće UniCredit nije imao ni kod kuće. U srpnju ove godine banka je povukla svoju ponudu za za preuzimanjem još jedne talijanske banke, Banco BPM SpA. UniCredit je povukao svoju ponudu vrijednu oko 17 milijardi eura nakon što je talijanska vlada postavila uvjete pod kojima bi akvizicija bila odobrena, uključujući izlazak iz Rusije i zadržavanje određenih financijskih pokazatelja Banco BPM-a. UniCredit je kasnije zatražio sudsku reviziju tih uvjeta, ali nedugo zatim povukao je ponudu, istaknuvši da kontinuirana neizvjesnost i uvjeti vlade otežavaju realizaciju akvizicije.
Proaktivan pristup
No, u Grčkoj je UniCredit u studenom 2024. stekao udio od 9,6 posto u Alpha Bank, a u svibnju ove godine povećao je udjel na 20 posto. Banka je izjavila da će transakcija povećati neto dobit od 180 milijuna eura godišnje, s povratom ulaganja od oko 16 posto. “Ovaj korak jača naše uspješno partnerstvo s Alphom, koje je već ostvarilo vrijednost znatno veću od očekivanja. A ima još mnogo toga što dolazi”, izjavio je Andrea Orcel, glavni izvršni direktor UniCredita. Ova transakcija je u Grčkoj bilo dobro prihvaćeno (Grčka je vodeća u procesu povlačenja vlade iz banaka spašavanih nakon financijske krize), a dionice UniCredita i Alphe nakon preuzimanja su skočile za 2,25 posto, odnosno šest posto.
“UniCredit dominira mnogim aktivnostima i očito zauzima vrlo proaktivan pristup””, ocijenila je analitičarka Elisabeth Rudman iz Morningstar DBRS-a, jedne od vodećih svjetskih agencija za kreditne rejtinge. Rudman je u Morningstarovim analizama objavljenim na njihovoj internetskoj stranici istaknula kako je proaktivnost i tržišna snaga ključ UniCreditove platforme za daljnji razvoj i konsolidaciju.
