Maroko se posljednjih godina profilirao kao jedna od najdinamičnijih i najprivlačnijih turističkih destinacija Afrike, ali i svijeta. Njegova turistička strategija, pažljivo osmišljena i provedena kroz plan razvoja 2023. – 2030. koji vodi Ministarstvo turizma, obrta te socijalne i solidarne ekonomije, postala je primjer uspješne transformacije zemlje koja koristi svoje prirodne ljepote, kulturnu raznolikost i bogatu povijest za stvaranje održivog turističkog modela.
Cilj plana je ambiciozan: učvrstiti dosadašnja postignuća, ubrzati rast sektora, dosegnuti 17 milijuna turista do 2026. godine i čak 26 milijuna do 2030. Uz to, Maroko radi na diversifikaciji tržišta i traži nova partnerstva, među kojima se sve češće spominje i Hrvatska.
U planu i avioveza s RH
Rezultati jasno pokazuju da strategija donosi plodove. Samo između srpnja i kolovoza 2025. zemlju je posjetilo 4,6 milijuna turista, što je šest posto više nego 2024., a među njima čak tri milijuna Marokanaca koji žive u inozemstvu. Do kraja kolovoza broj posjetitelja dosegnuo je 13,5 milijuna, što je porast od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu – rezultat koji nadmašuje globalni rast turizma i potvrđuje sve veću međunarodnu privlačnost Maroka. Tijekom prvih devet mjeseci 2025. broj stranih turista dosegao je gotovo 15 milijuna, što je novi rekord i povećanje od 14 posto u odnosu na isto razdoblje 2024.
Ministarstvo turizma istaknulo je da je taj uspjeh posljedica bolje zračne povezanosti, ciljanih promotivnih kampanja i stalnih poboljšanja turističkog iskustva koje Maroko nudi svojim gostima. Ključ marokanskog uspjeha leži u pametnoj kombinaciji snažne infrastrukture, strateškog planiranja i osluškivanja globalnih trendova. Zemlja ulaže u širenje niskotarifnih zračnih ruta i otvaranje novih međunarodnih linija prema Francuskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama, a u planu je i uspostava direktnih letova s Hrvatskom. Marokanske zračne luke se moderniziraju, grade se nove autoceste, a pojedini gradovi, poput Rabata i Saléa, doživljavaju urbanu preobrazbu i pretvaraju se u nova žarišta turističke privlačnosti.
Turistička ponuda sve je raznolikija – od luksuznih resorta uz Atlantski ocean i pustinjske avanture u Sahari do kulturnih ruta kroz povijesne medine Feza, Marrakecha i Meknesa, koje su pod zaštitom UNESCO-a. Poseban naglasak stavlja se na održiv, kulturni i sportski turizam. Surfanje u Imsouaneu i Taghazoutu, malim primorskim mjestima u blizini Agadira, postaje simbol marokanskog sportskog identiteta i magnet za mlade iz cijelog svijeta. Planine Atlas privlače ljubitelje planinarenja i prirode, dok oaze i tradicionalna sela nude jedinstveno iskustvo lokalne gostoljubivosti i autentičnog načina života.
Jedna od najvećih prednosti marokanskog turizma je sposobnost povezivanja modernog razvoja s očuvanjem identiteta. Dok se na obali grade luksuzni resorti i suvremeni hoteli, u unutrašnjosti se potiče razvoj ruralnog turizma i jačanje uloge lokalnih zajednica. Vlada nastoji ravnomjerno raspodijeliti koristi od turizma, smanjiti pritisak na preopterećene destinacije poput Marrakecha i Chefchaouena te potaknuti rast novih područja, osobito na jugu zemlje. Održivi razvoj nije samo politička fraza – on se u Maroku zaista provodi kroz konkretne projekte i edukaciju lokalnog stanovništva.
Uz prirodne i kulturne ljepote, Maroko sve više postaje destinacija velikih događanja. Zemlja je domaćin Afričkog kupa nacija (AFCON) 2025., koji bi trebao privući gotovo milijun dodatnih posjetitelja. To je prigoda ne samo za promociju zemlje, nego i za modernizaciju infrastrukture u gradovima domaćinima: Casablanci, Rabatu, Marrakechu, Agadiru, Tangeru i Fezu. Afrički kup već sada pokreće lokalno gospodarstvo, povećava potražnju za smještajem, ugostiteljstvom i prijevozom te otvara nova radna mjesta. No prava prilika tek dolazi 2030. godine, kada će Maroko, zajedno sa Španjolskom i Portugalom, biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva. Očekuje se dolazak dodatnih 1 do 2 milijuna turista i snažan investicijski val, osobito u sportskoj i turističkoj infrastrukturi. Vlada taj događaj vidi kao prekretnicu koja će Maroko pozicionirati među 15 najposjećenijih destinacija na svijetu.
Sezona do kasne jeseni
Rast interesa za Maroko primjetan je i u Hrvatskoj. Tijekom 2024. zemlju je posjetilo gotovo 8,2 tisuće hrvatskih turista – osam posto više nego godinu prije i 19 posto više nego 2019. Najviše ih je stiglo preko zračne luke u Marrakechu, koji s pravom nosi titulu kulturne prijestolnice Maroka i magneta za europske turiste. Tangier i Casablanca bilježe znatan porast dolazaka, dok su najpopularniji mjeseci za hrvatske putnike bili ožujak, svibanj i listopad. U posljednjem tromjesečju zabilježeno je čak 32 posto svih godišnjih dolazaka, što pokazuje da Maroko uspješno produljuje sezonu i u kasnu jesen.
Marrakech, Fez, Rabat i Casablanca ostaju okosnica turističke ponude, no sve više posjetitelja otkriva i ljepote atlantske obale, plavog grada Chefchaouena, planinskog područja Atlas te pustinje u Merzougi, gdje se u beskrajnom moru pijeska može doživjeti mir i čarolija noćnog neba. Marokanska kuhinja, jedna od najraznovrsnijih na svijetu, dodatno obogaćuje doživljaj – tajine s janjetinom, harira juha, kuskus, svježe datulje, masline i čaj od mente postali su simboli zemlje koja spaja arapsku, berbersku, afričku i mediteransku tradiciju.
Maroko je još 1987. godine podnio zahtjev za članstvo u tadašnjoj Europskoj zajednici, prethodnici današnje Europske unije. Međutim, zahtjev je odbijen jer Maroko nije smatran “europskom državom”, što je jedan od osnovnih uvjeta za pristupanje prema Ugovoru o Europskoj uniji i takozvanim kopenhaškim kriterijima.Unatoč tome, odnosi između Europske unije i Maroka tijekom godina su se značajno razvili i produbili.
Godine 2000. stupio je na snagu Sporazum o pridruživanju kojim je uspostavljeno područje slobodne trgovine između EU-a i Maroka. Od 2008. Maroko ima “napredni status” u okviru Europske politike susjedstva, što mu omogućuje dublju političku, gospodarsku i institucionalnu suradnju, kao i postupno približavanje europskom zakonodavstvu te pristup dijelovima unutarnjeg tržišta.Suradnja je dodatno ojačana 2019. godine donošenjem Zajedničke deklaracije o partnerstvu za zajednički prosperitet, kojom su definirani zajednički ciljevi u području održivog razvoja, obrazovanja, borbe protiv siromaštva i sigurnosne suradnje.
Program za Mediteran
Dvije godine kasnije, 2021., pokrenut je novi program za Mediteran, usmjeren na zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju, migracije i ljudski razvoj. Time je Maroko postao jedan od ključnih partnera Europske unije na afričkom kontinentu. Iako je jasno da Maroko nije europska, nego afrička država, pitanje ostaje – hoće li se jednog dana kriteriji proširenja promijeniti i hoće li prevladati neki drugi interesi? Sigurnost, opskrba hranom, stabilnost Sredozemlja ili kontrola migracija mogli bi postati važniji od geografske pripadnosti. Maroko je već sada geopolitički i gospodarski most između Afrike i Europe. Ima stabilnu političku strukturu, sekularnu državu s visokim stupnjem vjerske tolerancije te sve snažnije politike usmjerene na obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša.
Kraljevina Maroko posljednjih godina ulaže velike napore u modernizaciju i društvene reforme – od jačanja prava žena i mladih, do unaprjeđenja obrazovanja i digitalne infrastrukture. U mnogim aspektima zemlja pokazuje zrelost i stabilnost koja je rijetkost u regiji. U to sam se i sam uvjerio tijekom proteklih tjedan dana putujući marokanskim gradovima – od Casablance, kroz Rabat i Fes, sve do Marakeša – gdje se osjeća duh napretka, energije i ponosa.
Maroko danas nije samo zemlja na rubu Europe, nego i država koja svojim razvojem, otvorenošću i reformama pokazuje da granice nisu uvijek crta na karti, već pitanje vrijednosti i vizije budućnosti. Ulaže u promociju svog imidža kao sigurne i moderne destinacije, koristeći digitalne kampanje i suradnju s međunarodnim platformama. Ulaganja u smještajne kapacitete, obnovu povijesnih objekata i pametnu infrastrukturu podižu standard turističkog iskustva, dok sve više hotela i riada dobiva certifikate održivosti. Marokanski majstori rukotvorina i lokalne zajednice postaju važan dio ponude.
Vlada potiče zapošljavanje mladih kroz turističke inkubatore i edukaciju, stvarajući novu generaciju poduzetnika. Zahvaljujući jasno definiranoj viziji i održivom pristupu, Maroko uspješno spaja tradiciju i moderni turizam, pustinju i ocean, staro i novo, autentičnost i napredak, postajući primjer uspješnog, održivog i inovativnog turističkog modela.
