Je li CEO, odnosno glavni izvršni direktor, stvarno najvažnija osoba u korporaciji, uvodno je pitala Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, sugovornike na istoimenom i uvodnom panelu velike konferencije Poslovnog dnevnika Change Makers posvećene korporativnom upravljanju. Čelni ljudi nekih od najvećih i najuspješnijih kompanija u Hrvatskoj suglasni su u stavu da uloga CEO-a nije biti najvažnija osoba, već da bude katalizator, odnosno onaj koji okuplja ljude, oblikuje kulturu kompanije i potiče zajedničko donošenje odluka.
U vremenu brzih promjena, globalnih kriza i stalnih izazova, CEO mora istodobno biti najodgovorniji, ali i dovoljno ponizan da prizna kako bez dobrog tima ne može osigurati dugoročan rast i razvoj kompanije. Kontinuirano učenje, integritet i tim, glavni su “sastojci” koji karakteriziraju dobrog korporativnog lidera, složni su vrhunski domaći menadžeri.
Prvi među jednakima
Kako svoju ulogu vide, možda najbolje dočarava primjer koji je iznio Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ). Kao dobar primjer upravljanja istaknuo je Satyea Nadellea, predsjednika i glavnog izvršnog direktora Microsofta, koji je uveo novu kulturu upravljanja u jednu od vodećih tehnoloških kompanija. Kada je Nadelle 2014. preuzeo vođenje kompanije, naveo je Lucić, Microsoft je bio u krizi, a timovi unutar tvrtke bili su postavljeni vrlo kompetitivno.
“Nadelle je promovirao novi način vođenja kompanije, tzv. “servant” vodstvo, odnosno ono koje potiče empatiju, interno učenje, transparentnost komunikacije. Sebe je postavio na istu razinu na kojoj su bili i ostali menadžeri te je timove poticao na preuzimanje odgovornosti i rješavanje kompleksnih problema. Dakle, ako je CEO sam na vrhu i ako sam donosi sve odluke, on nužno postaje usko grlo te takve kompanije gube kompetitivnost”, istaknuo je.
Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris Grupe, tome je dodao da bi u današnje vrijeme brzih promjena bilo apsolutno arogantno misliti da korporacijom može upravljati jedna osoba. Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, istaknula je da je priznanje vlastitih ograničenja znak snage, a ne slabosti, dok je Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma (HT), naglasila da je zadatak CEO-a birati tim i oblikovati kulturu.
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, direktorica Siemensa Slovenija i Siemensa Srbija, osvrnula se na promjene koje je liderstvo prošlo posljednjih 20 godina upozorivši kako se u korporacijama sve više cijeni orkestriranje i timski rad, dok u politici, s druge strane, vidimo sve više egoizma.
“Korporativne prakse morat ćemo prenositi u sve dijelove društva”, kaže Lončar. Na problem vodstva i upravljanja u javnom sektoru upozorio je i predsjednik Uprave Adris Grupe.
“Velika je razlika između privatnog i javnog sektora. Današnje vodstvo traži inkluzivnost i timski rad, a u javnom sektoru na globalnoj sceni sve češće dominiraju karakteri, od kojih neki graniče s određenim dijagnozama. Također, sve više patimo od Dunning-Kruger efekta prema kojem su ljudi s malo ili nimalo kompetencija u određenom području, čega često nisu svjesni, skloni donositi odluke koje su potencijalno opasne. Važno je stoga birati ljude koji imaju karakter, inteligenciju i znanje”, poručio je Remenar.
Izazovi sektora
Svatko od domaćih lidera osvrnuo se na glavne teme upravljanja iz sektora iz kojega dolazi. Nataša Rapaić, koja u Hrvatskom Telekomu radi više od dva desetljeća, od čega je 12 godina bila članica Uprave, prva je interna predsjednica Uprave HT-a. Moderatoricu panela Irenu Weber zanimalo je je li bolje kada CEO dolazi iz vlastite organizacije ili izvana. Rapaić je istaknula prednosti i mane oba pristupa.
“Onaj tko dolazi iznutra dobro poznaje kompaniju i njezinu kulturu te na početku mandata ne gubi vrijeme jer točno zna što želi promijeniti. Prednost, s druge strane, onoga tko dolazi izvana je što nema emocionalnu povezanost, što mu daje jasniji pogled na stanje stvari. Ništa nije crno-bijelo. I jedno i drugo imaju svoje dobre i loše stvari”, zaključila je Rapaić, koja je iznimno ponosna što je imenovana prvom internom predsjednicom najvećeg teleoperatora u državi. “To je bilo priznanje ne samo meni, već cijelom timu kojem dajem primjer, a time i motivaciju kakav može biti njihov karijerni put ako dobro rade svoj posao”, naglašava.
Predsjednik Uprave PBZ-a poručio je da se čelnik korporacije, kao i svake organizacije, mora naučiti nositi s rizicima.
“To je pozicija na kojoj se stalno susrećete s kriznim situacijama i s njima se nemoguće nositi samostalno. Zato je važno stvoriti sustav koji će svakodnevno rješavati probleme i donositi odluke. Najvažnije je upravo donošenje odluka. Odgađanje može stvoriti samo kaos i multiplicirati problem”, rekao je Lucić, koji se prisjetio pandemije koronavirusa koja je bila najveće kriza s kojom se suočio u vođenju jedne od vodećih banaka u državi. Rekao je da je PBZ tada formirao krizni odbor koji je ponekad odluke donosio tri puta dnevno.
Slično iskustvo imali su i drugi panelisti, naglašavajući da je brza i transparentna komunikacija presudna za povjerenje zaposlenika i klijenata.
Upravljanje promjenama
Za kompanije koje posluju u globalnim okvirima, poput Philipa Morrisa ili Siemensa, dodatni izazov je usklađivanje lokalnih i međunarodnih interesa. Letica je naglasila važnost transparentnosti i svrhe.
“Liderstvo se danas temelji na odgovornosti prema potrošačima, zaposlenicima i društvu. Traži se znatiželja i stalno učenje”, proučila je, dodavši da liderstvo traži hrabrost i svrhu te da nije uvijek lako postići balans svih odgovornosti koje nosi čelni čovjek jedne kompanije. No, lider je taj koji mora upravljati promjenama te biti u stanju brzo donositi odluke.
Lončar je dodala da je i sama proživjela promjene CEO-a unutar Siemensa, svjedočeći tome koliko brzo nova kultura može transformirati organizaciju.
“No, odgovornost nije samo na CEO-u. Svi moramo učiti i razvijati se, tek tada organizacija može biti učinkovita”, kaže Lončar, ističući da su joj najveća motivacija na poslu koji obavlja širina koju dobiva, rad s ljudima, dinamika te potreba za osobnim razvojem i učenjem. “To je posao koji se ne bira, već on bira tebe zbog kompetencija koje imaš”, poručuje. Predsjednik Uprave Adris Grupe istaknuo je važnost kompetencije i sigurnosti u sebe, priznavši da su najčešće pogreške u upravljanju bile vezane uz njegov karakter, a odnosile su se na odgađanje donošenja odluka. “Današnje vrijeme više ne dopušta odgađanje promjena”, upozorio je, dodavši da u promjenama treba uživati i kroz njih učiti o sebi i ljudima oko sebe.
Poruke mladim kolegama
Panelisti su raspravu o ulozi i važnosti predsjednika uprave u korporaciji završili porukama mlađim generacijama menadžera. Letica je istaknula važnost preuzimanja odgovornosti za vlastitu karijeru poručujući: “Otvarajte sva vrata i budite dio promjene koju želite napraviti.”
Rapaić je naglasila važnost samosvijesti i stalnog učenja. “Znanja i vještine danas se brzo stječu, ali bez autentičnosti i odgovornosti ne možete biti dobar lider.”
Za Lucića najvažnija je socijalna inteligencija i sposobnost stvaranja organizacije koja uspješno funkcionira i nakon odlaska lidera. Lončar je mladima poručila da razvijaju način razmišljanja koji se temelji na učenju i kontinuiranom napredovanju. I Remenar je naglasio važnost rada na sebi, ustvrdivši da mlađim generacijama nedostaje samosvijesti.
“Teško je danas glumiti. Autentičnost je ključ”, zaključio je Remenar na konferenciji koja je okupila brojne stručnjake i čelnike kompanija, velikih i malih te na kojoj su, uz brojne panele, prezentacije i predavanja, održane i tri radionice.
Ivana Krajinović, direktorica Večernjeg lista, istaknula je da pritisci kojima svakodnevno svjedočimo, a koje nameću globalizacija i tehnologija traže brza rješenja. “Istovremeno, pritisci profita su sve veći te je sve teže zadržati ljudskost unutar organizacija. Za nas je kvalitetno i snažno korporativno upravljanje jedini put razvoja zdravih i održivih poduzeća”, poručila je Krajinović, dodavši da je svrha konferencije omogućiti razmjenu znanja i iskustva među liderima u vremenu brzih promjena.
Važnost razgovora, posebno između privatnoga i javnog sektora, naglasio je i Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koji se uvodno obratio okupljenima na konferenciji Change Makers.
“Čeka nas nekoliko izazova. To je hvatanje koraka s Amerikom i Kinom, ali i sporost u donošenju akata na razini Europske unije. Govorimo o razmaku od pet godina od prijedloga do regulacije. To su izazovi s kojima se susrećemo. Ključna je i bitna stoga komunikacija i suradnja privatnoga i javnog sektora”, poručio je Habijan.
