Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, već godinama uspješno balansira između zahtjeva globalne korporacije i specifičnosti lokalnih tržišta.
U razgovoru otkriva kako vidi ulogu lidera u doba umjetne inteligencije, zašto etika postaje ključna u poslovanju te što je, unatoč izazovima, najviše motivira i daje joj nadu za budućnost.
S kojim se izazovima najčešće susrećete u vođenju regionalne organizacije?
Globalne korporacije imaju svoje specifičnosti i pozicionirati lokalnu i relativnu malu organizaciju u jednom velikom sustavu je uvijek izazov. Ako si mali, moraš biti još brži i fleksibilniji, tražiti svoju komparativnu prednost, što u konkurenciji s većim zemljama nije uvijek lako, a ponekad i nije fer. Ključ je u dobrom razumijevanju organizacije i upravo takvi izazovi grade karakter i jačaju voditelje.
Kod vođenja regionalne organizacije ključno je uzeti u obzir i lokalne specifičnosti tržišta. Jedan od najvećih izazova je razumjeti razlike – ne samo kulturološke, već i društvene i ekonomske. Slovenija, Hrvatska i Srbija možda na prvi pogled djeluju slično, ali u stvarnosti posluju u vrlo različitim uvjetima. Zato nije moguće primijeniti jedno rješenje na sve zemlje. Potrebna je lokalna prisutnost, duboko razumijevanje tržišnih dinamika i sposobnost prilagodbe strategije konkretnom kontekstu. To je kompleksno, ali istovremeno i izuzetno poticajno, jer svako tržište nosi jedinstvene prilike.
Osobno, najveći izazov i danas vidim u usklađivanju brzo mijenjajućih okolnosti s potrebom da ostanem fokusirana i odlučna. Ključno je učinkovito upravljanje promjenama i priprema ljudi za te promjene kroz otvorenu komunikaciju, izgradnju povjerenja i osnaživanje zaposlenika, jer samo tako možemo uspješno odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo.
Kakve promjene u globalnom okruženju najviše oblikuju korporativno upravljanje danas?
Odluke koje donosimo moraju imati dugoročnu vrijednost, a ne biti fokusirane samo na kratkoročni profit. No, to svakako donosi i izazove koji se odnose na očekivanja vlasnika – investitora, pogotovo u vrijeme tzv. activist investors, koji žele utjecati na korporativnu strategiju, a time i na balansiranje između njih i ostalih stakeholdera. Iz perspektive europskog globalnog poduzeća neophodno je uključiti i faktore globalne nestabilnosti, trgovinskih restrikcija, diverzifikacije globalne regulative te političke tenzije koje postaju sve jače.
S druge strane, jedan od najvažnijih imperativa za dugoročni uspjeh je ulaganje u inovacije i nove tehnologije, što od rukovodioca zahtijeva dobro poznavanje tih tehnologija kao i rizika, koji su povezani s njihovim uvođenjem – kibernetička sigurnost, privatnost podataka i poznavanje umjetne inteligencije. Automatizacija poslovanja i uvođenje umjetne inteligencije zahtijeva pažljivo upravljanje, a upravo etički elementi uvođenja novih tehnologija postaju novi veliki izazov i odgovornost (pristranost, nadziranje, privatnost podataka).
Kako u Siemensu koristite umjetnu inteligenciju i gdje vidite njezine granice?
U Siemensu je primjenjujemo u industrijskim procesima, održavanju i prediktivnoj analitici, a sve više i u potpornim procesima, koje AI, kako se pokazalo, jako dobro može zamijeniti na način da zaposlenici oslobode svoje vrijeme za zadatke koji donose veću vrijednost. McKinsey report iz 2023. ocjenjuje da se 60-70 % vremena zaposlenika trenutno troši na radne aktivnosti koje umjetna inteligencija i druge tehnologije imaju potencijal automatizirati. Umjetna inteligencija ne bi smjela odlučivati umjesto nas – etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama. Zato je važno donijeti regulativu, a njezin cilj nije zaustavljanje napretka, već osiguravanje da se on odvija na siguran, odgovoran i etičan način. Zanimljivo je da smo vjerojatno posljednja generacija menadžera koja vodi isključivo ljude. Sljedeća generacija će voditi tim ljudi i AI agenata.
Kakvu će ulogu imati etika u poslovanju u godinama koje dolaze, osobito s obzirom na razvoj umjetne inteligencije?
Siemens se obvezuje na najviše etičke standarde u svim aspektima poslovanja. Vjerujemo da je etika temelj održivog razvoja i povjerenja naših zaposlenika, partnera i društva. Posebnu pažnju posvećujemo odgovornom korištenju tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bismo osigurali transparentnost, sigurnost i poštivanje ljudskih prava.
Tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji nude značajne mogućnosti za inovacije, kreativnost i širenje održivih učinaka. Siemensove AI tehnologije usmjerene su na poboljšanje energetske učinkovitosti podatkovnih centara, smanjenje zastoja kroz prediktivno održavanje te ubrzanje inovacija pomoću rješenja za generativni dizajn kako bi se smanjile emisije CO2.
Ali AI može nositi i određene rizike. Odgovorna umjetna inteligencija u Siemensu znači nastojanje da se ti rizici prepoznaju u ranoj fazi, spriječe neželjeni učinci i pažljivo uravnoteže s potencijalnim prilikama.
Kao globalna tvrtka u širokoj mreži kupaca i partnera, svjesni smo da naše poslovanje utječe na tržišta i društva u kojima djelujemo. Siemens je stoga predan tome da bude primjer u svim svojim aktivnostima i suradnjama s dionicima.
Kako bismo osigurali etičke standarde i odgovorno poslovanje u digitalnom svijetu, unutar Siemensa je uspostavljen međufunkcijski sustav upravljanja koji nadzire procjenu, razvoj i implementaciju strategija i smjernica za učinkovito upravljanje generativnom umjetnom inteligencijom.
Po kojim kriterijima osobno mjerite uspjeh u poslovanju?
Naravno, financijski rezultati su važni, ali to nije sve. U jednoj velikoj organizaciji, kao što je Siemens, jako je važno učinkovito spajanje i integracija globalne kulture s lokalnim specifičnostima na način koji ljude inspirira i potiče da prate strateški smjer. Komunikacija na svim razinama je bitan element, ali i razumijevanje lokalnog konteksta i okruženja, pogotovo zato što radim u više zemalja. Izuzetno mi je važan i moj osobni integritet i moja poslovna etika, ‘walk the talk’ kao i poštivanje vrijednosti branda kojeg zastupamo na lokalnim tržištima. Ali moj najjači osobni kompas su ljudi. Ako vidim da moj tim raste, da se usude više, da razvijaju sebe i druge – to mi je najveći uspjeh.
Također, važan mi je društveni utjecaj – više žena u tehnologiji, više mladih koji ostaju u regiji, više održivih projekata. Ako kroz svoj posao mogu inspirirati druge da vjeruju u svoj potencijal – to je moj uspjeh. Kad vidim nekoga tko je nekad radio sa mnom ili koga sam mentorirala kako ostvaruje svoje snove i postiže uspjeh, to me ispunjava dubokim veseljem i iskrenim ponosom. Osjećaj da sam bila jedan djelić mozaika u njihovom uspjehu je zaista divan.
Kako zadržati mlade talente u regiji i pružiti im motivaciju da grade karijere ovdje?
Mladi danas ne traže samo posao – žele rad sa smislom i svrhom, žele radno okruženje u kojem mogu doprinositi održivom razvoju, inovacijama i društvu u cjelini. Ključno je stvoriti uvjete u kojima svaki njihov korak naprijed donosi novo znanje, veću odgovornost i osjećaj osobnog rasta. A osnove su jasne – konkurentna plaća, širok spektar benefita koji im omogućuju samostalan i ispunjen život te podržavajuće i brižno vodstvo, uz koje se osjećaju saslušano, shvaćeno i ohrabreno.
Mlade generacije očekuju kontinuiranu povratnu informaciju i stalnu komunikaciju, jasno usmjeravanje i priznanje za njihov doprinos, rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme. Za njih nije dovoljno čekati godišnju ocjenu. Žele odmah znati jesu li na dobrom putu, kako mogu napredovati i kako njihov rad doprinosi širem cilju.
U Siemensu se trudimo ponuditi sve navedeno. Ali gledano šire – želimo li da mladi ostanu ovdje, moramo im ponuditi uvjete usporedive s najboljima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Uz fleksibilniji način rada, danas mladi ljudi mogu i iz Hrvatske raditi međunarodno. U Siemensu Hrvatska imamo više od 100 inženjera koji rade na projektima diljem svijeta, ali i dalje žive u Hrvatskoj. Neki od naših kolega izgradili su uspješne karijere i rade za sjedišta u Njemačkoj i Švicarskoj – a rade iz Zagreba. S druge strane, imamo i kolege koji su se doselili iz inozemstva kako bi radili u Hrvatskoj.
Kako balansirate odlučnost i empatiju u vođenju ljudi?
Ne postoji jedan pristup za različite timove i situacije. Svaki član tima ima različite potrebe, a lider mora znati osjetiti i prilagoditi se situaciji. Vođenje ljudi velika je odgovornost. Dobar šef zna kada treba postaviti granice, a kada pružiti podršku, zna uskladiti odlučnost i empatiju. Strogoća sama po sebi nije cilj – važnija je jasnoća očekivanja i dosljednost, uz poštovanje i otvorenu komunikaciju u oba smjera. Kada pogledam svoje kolege CEO-e iz Siemensa, jasno je da svi imamo različite stilove vođenja – ali svi smo uspješni. S godinama sve više razvijam i mentorski pristup i želim svoje iskustvo i znanje prenositi drugima. Isto tako, važno je razumjeti da nije svaki kontekst isti, ponekad je potrebno prilagoditi stil vođenja specifičnostima pojedinih zemalja i kultura.
Kako vidite ulogu žena liderica u oblikovanju poslovne budućnosti?
Žene liderice ne predstavljaju samo ispunjavanje načela ravnopravnosti, već donose drugačije perspektive, veću emocionalnu inteligenciju, sposobnost suradnje i uravnoteženiji način donošenja odluka, što je iznimno vrijedno u brzo mijenjajućem poslovnom okruženju.
Vrijeme nekadašnjih, pretežno muških lidera s jakim egom i bez želje za kompromisom je prošlo. Danas vođa mora biti uzor svojim ljudima, vizionar koji stalno uči i razvija se, a uz to je empatičan, fleksibilan i ne razmišlja samo o profitu. To je tzv. održivi leadership, za koji se zalažem, i on se savršeno uklapa u moj ženski način vođenja.
Zašto danas više ne postoji univerzalni recept za dobrog lidera?
Nekada smo primjerice imali u Siemensu ‘picture of a leader’, koji je definirao neke ključne osobine lidera. No, takav pristup danas je premalo fleksibilan jer svaka situacija, svaki tim traži drugačiji stil i pristup, a pravi lider zna prilagoditi svoje ponašanje potrebama trenutka. Ne postoji čarobna formula za dobrog lidera – svaki tim zajedno sa svojim voditeljem gradi vlastiti stil.
Koje će vještine biti ključne za lidere budućnosti?
Uz tehnička znanja, ključne će biti i meke vještine, koje nisu više tako meke, već ih ponekad nazivamo čak ‘power skills’: otpornost, fleksibilnost, agilnost, cjeloživotno učenje, analitično pa i kritičko i kreativno razmišljanje, empatija i aktivno slušanje. Uz količinu informacija i njihovu brzinu, sposobnost dobrog lidera bit će i sposobnost filtriranja što je bitno, što će omogućiti donošenje odluka koje imaju dodanu vrijednost za kompanije.
Kada razmišljate o budućnosti – što vam osobno daje najviše nade, a što najveću zabrinutost?
Najviše nade svakako mi ulijevaju mlade generacije, koje njeguju nove vrijednosti – važni su im smisao u poslu, održivost, kvalitetni međuljudski odnosi, komunikacija i osobni razvoj.
Veseli me pozitivan odjek projekta Inženjerka godine, u okviru kojeg smo već postigli važne pomake, a sigurna sam da ćemo ih i ubuduće ostvarivati i to ne samo u razmišljanju djevojaka i žena, već i cijelog društva.
Na globalnoj razini svoju nadu polažem u pozitivni razvoj tehnologije, a mi, u Siemensu, to zovemo Technology with purpose, tehnologija sa svrhom. Naime, trebamo pomoći našoj planeti i zato trebamo znatno brži napredak u području održivosti. Potrebni su nam bolji odgovori na globalne izazove, i to što prije. Da bismo ubrzali proces, potrebno je olakšati i proširiti usvajanje novih tehnologija. Srećom, mnoge tehnologije za rješavanje tih izazova, uključujući klimatske promjene, već postoje, a umjetna inteligencija predstavlja snažan katalizator za ostvarivanje pozitivnog utjecaja.
AI nam pomaže unaprijediti postojeću infrastrukturu i poslovne procese, učiniti složeni softver pristupačnijim i intuitivnijim, stvarati pametnije i energetski učinkovitije zgrade te dizajnirati proizvode od održivijih materijala. U Siemensu već koristimo snagu umjetne inteligencije.
S druge strane, tehnologije se mogu iskoristiti i u negativnom smjeru. Trenutačni geopolitički odnosi, deformacije u političkim sustavima i manjak međunarodne suradnje zaista me zabrinjavaju.
* Sadržaj omogućio Siemens
