U još jednoj godini obilježenom globalnom nesigurnošću, popriličnim geopolitičkim promjenama i nejasnom makroekonomskom slikom, INA je ostala najveća hrvatska kompanija i temelj otpornosti energetskog sustava. U izazovnim vremenima, prilagodba na nove tržišne uvjete nije samo pitanje prilike već strateški imperativ. INA je svjesna izazova koji su na horizontu te u poslovanju primjenjuje važne lekcije naučene tijekom nedavnih energetskih kriza, koje su još jednom pokazale koliko je važno hodati putem između otpornosti i transformacije, uzdajući se u vlastite resurse.
Svakodnevno, INA osigurava opskrbu naftom i plinom, pokriva potrebe za gorivima, uz konstantno unaprjeđenje maloprodajnih lokacija, koja više nisu samo tradicionalne benzinske crpke već su prepoznate kao mjesta za ugodan odmor i opskrbu na kratkim i dugim putovanjima, što predstavlja biznis budućnosti. Paralelno, uz sve navedeno, kompanija gradi održivu budućnost.
Nakon stabilne 2024. godine, u kojoj je neto prihod od prodaje iznosio 3,88 milijardi eura, CCS EBITDA-a bez jednokratnih stavki 469 milijuna eura uz ulaganja od čak 292,2 milijuna eura, snažne poslovne rezultate INA nastavlja bilježiti i u ovoj godini. U prvih šest mjeseci 2025. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki dosegnula je 188 milijuna eura, što predstavlja rast od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je neto dobit porasla za 21 posto i iznosila 54 milijuna eura.
Takav rezultat potvrda je otpornosti i sposobnosti prilagodbe na dinamično tržišno okruženje. Ključni faktori koji su doprinijeli snažnom prvom polugodištu 2025. bili su povoljno cjenovno okruženje prirodnog plina, veći volumeni prodaje u maloprodaji te kontinuirani rast segmenta ne-goriva.
Istraživanje i proizvodnja – razvoj domaćih resursa
Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina (IPNP) u prvoj polovici 2025. ostvarila je EBITDA-u od 148 milijuna eura. IPNP nastavlja ulagati u projekte koji osnažuju domaću proizvodnju i dugoročnu energetsku sigurnost. Na istražnom prostoru Drava-03 potvrđeno je novo ležište plina na bušotini Obradovci-5, s inicijalnim resursima procijenjenim između 120 i 150 milijuna kubičnih metara plina. Nakon analize komercijalnosti, bušotina će biti privedena proizvodnji do kraja 2028. godine.
Prva faza istraživanja u kopnenom bloku SAVA-07, gdje je INA partner s Vermilionom, bila je uspješna, uz otkrića ugljikovodika na četiri bušotine. U srpnju ove godine započela je nova proizvodnja plina na eksploatacijskom polju Jamarice, zahvaljujući brzoj i učinkovitoj realizaciji projekta bušotine Jamarice-183 koja proizvodi 33.500 kubičnih metara plina dnevno. U okviru strategije jačanja domaće proizvodnje u podmorju, INA i Energean dogovorili su početak ulaganja u razradu plinskog polja Irena u sjevernom Jadranu, koje je dio istražnog bloka Izabela.
Rafinerije, marketing i maloprodaja – modernizacija i održiva goriva
Poslovanje Rafinerija i marketinga zabilježilo je u prvom polugodištu 2025. snažne rezultate zahvaljujući rastu prodaje i kontinuiranom povećanju marži u segmentu ne-goriva. CCS EBITDA iznosila je 64 milijuna eura, dok je pojednostavljeni slobodni novčani tok pozitivan i dosegnuo je 17 milijuna eura.
Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 97 posto dovršenosti, a modernizacija postrojenja omogućit će preradu teških ostataka i proizvodnju više dizela, nakon što završi zahtjevan proces pokretanja novog postrojenja u probni rad. Izloženost geopolitici također će se smanjiti, budući da uvoz vakuumskog plinskog ulja više neće biti potreban. Istaknuti treba da je INA ovog ljeta po prvi put proizvela održivo zrakoplovno gorivo (SAF) te obnovljivi dizel HVO, čime se dodatno smanjuje ugljični otisak i osigurava usklađenost s europskim propisima o dekarbonizaciji prometa.
Kako bi se doprinijelo zaštiti okoliša i trajno riješio problem povijesnog onečišćenja, započet je projekt izgradnje hidrauličke barijere ispod Rafinerije nafte Rijeka. Projekt, vrijedan šest milijuna eura, provodi se u tri faze tijekom dvije godine, a završetak se očekuje u prvoj polovici 2027. godine. Hidraulička barijera omogućuje kontrolirano prikupljanje tekućina i sprječava prodor u more, čime se značajno doprinosi zaštiti okoliša.
Fresh Corner – rast i inovativni koncepti
Maloprodajna mreža nastavila je bilježiti pozitivne trendove, uz povećanu potražnju tijekom turističke sezone. Segment ne-goriva bilježi kontinuirani rast, a modernizacija lokacija i širenje gastro koncepta Fresh Corner podižu standarde korisničkog iskustva i doprinose diverzifikaciji prihoda. Kroz INA Loyalty program, koji broji gotovo 800.000 članova, svakoga se tjedna zaprimi oko 20.000 povratnih informacija. Upravo ti uvidi pomažu i Ini i Fresh Corneru da se stalno razvijaju i prilagođavaju potrebama kupaca. Ove će se godine dodatno modernizirati više desetaka maloprodajnih mjesta, proširiti gastro ponuda i osigurati da svaka lokacija bude još ugodnija za naše kupce. Odluka Vlade o ukidanju regulacije maloprodajnih cijena goriva predstavlja važan korak prema tržišno-orijentiranom poslovnom okruženju. Tržište se pokazalo kao dobar regulator osobito zbog činjenice da su maloprodajne cijene goriva sada niže nego u posljednjih godinu dana regulacije.
Inin zeleni portfelj
U skladu sa svojim dugoročnim razvojnim smjernicama, INA u sljedećih nekoliko godina planira ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u iznosu većem od nekoliko desetaka milijuna eura. Napredak u razvoju sunčanih elektrana ostvaren je s realizacijom dvije važne investicije – SE Virje i SE Sisak, koje zajedno godišnje proizvode 16 GWh električne energije. U planu su sunčane elektrane na još dvije lokacije: Banova Jaruga i Kostrena s ukupno više od 57 MW instalirane snage.
U portfelju je i izgradnja postrojenja za zeleni vodik, prvog takvog u Hrvatskoj, koji podrazumijeva sunčanu elektranu u sklopu Rafinerije nafte Rijeka (12,9 MW), koja će služiti za elektrolizu. Unatoč administrativnim izazovima, INA i dalje planira razvoj postrojenja za proizvodnju biometana u Sisku, koje bi kao sirovinu koristilo poljoprivredne ostatke i biorazgradivi otpad.
Održivost – prilike, ali i veliki rizici
INA potencijal ispituje i u geotermalnoj energiji na istražnim blokovima Leščan i Međimurje. Inin cilj je pronaći izvore geotermalne vode koji imaju dovoljan gradijent za proizvodnju električne energije. Kasnije je moguće razvijanje geotermalnih projekata i u drugim smjerovima, npr. preostala toplinska energija dobivena iz geotermalne vode u sekundarnom procesu može se koristiti u svrhu grijanja stambenih prostora, staklenika te za industrijsku uporabu.
S više od 60 godina iskustva u bušenju i upravljanju bušotinama u Hrvatskoj i svijetu, stručnjaci u Ini i Croscu posjeduju veliko znanje koje mogu primijeniti u razvoju geotermalnih projekata, kako Ininih, tako i onih na koncesijama drugih investitora. Treba spomenuti da su geotermalna bušenja skuplja i rizičnija od onih u tradicionalnoj proizvodnji nafte i plina što podrazumijevaju znatna ulaganja te potporu države u sklopu poticaja za razvoj zelenih energija.
Za sve investicije u obnovljive izvore energije ključan je poticajan i predvidljiv regulatorni okvir u kojem su svi troškovi investicija poznati unaprijed, zatim mogućnosti sufinanciranja iz EU i nacionalnih fondova te brzina izdavanja potrebnih dozvola. INA u realizaciji svojih projekata prepoznaje značajan prostor za unaprjeđenje osobito u pogledu vremenskih okvira. Trenutačno, prosječno trajanje implementacije projekata prelazi pet godina, a naš je cilj skratiti te procese što nije moguće bez povoljnije gospodarske klime i poticajnog okruženja.
U 2026. godini INA nastavlja graditi na postignutim rezultatima, a ambicija ostaje ista – ostati temelj energetskog sustava u vremenima globalnih izazova.
