Najveća korist koju uvođenje programa usklađenosti i etike donosi poduzećima i organizacijama je dobra reputacija, poručuje Silvija Vig, stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku te organizatorica Compliance konferencije: Usklađenost u doba promjena, koja je održana u Zagrebu.
Balans profita i etike
No, njezino uvođenje, odnosno pridržavanje zakonskih, regulatornih i etičkih zahtjeva, nije jednostavno, pokazala je rasprava. Poduzećima je glavni cilj poslovanja ostvariti profit, a etika, kako kaže Vig, nije dio vokabulara direktora i menadžmenta. “Nekada je ta riječ jednostavno prevelika”, kaže Klaus Moosmayer, član Nadzornog odbora Deutsche banke te supredsjedatelj Globalnog vijeća za budućnost dobrog upravljanja Svjetskog gospodarskog foruma.
Jedan od najvećih svjetskih autoriteta u području usklađenosti kaže da danas, u odnosu na prije 20 godina, imamo izgrađenu zajednicu upravljanja rizikom. No muči ga nedostatak dosljednosti. “Velike tvrtke često ulažu milijune u rebranding, no kada kriza završi, budžeti se režu, ljudi otpuštaju, a tema usklađenosti i etike miče s agende uprava”, poručuje stručnjak koji je upravljao usklađenošću u Siemensu nakon njihove velike korupcijske krize.
Upozorava i da je jako teško postići balans profita i etike te da tema integriteta često na dnevni red dolazi tek kada kompanije dođu u reputacijsku krizu. Ta kriza, ističe, može biti i prilika jer je prilika za promjenu. U svakom slučaju, stručnjaci za usklađenost suočavaju se sa sve više izazova, od borbe protiv korupcije, zaštite osobnih podataka, odgovornog korištenja umjetne inteligencije. “Rizici postaju sve složeniji i međusobno povezani. Moramo objediniti korporativno upravljanje, upravljanje rizicima, kontrolu i usklađenost u integrirani sustav osiguranja kako bismo naše tvrtke učinili otpornijima u ovo vrijeme promjena”, poručio je Moosmayer.
Što se usklađenosti tiče Hrvatska je posljednjih pet godina značajno napredovala, zaključila je Silvija Vig. Tome je pridonijela Vladina Odluka o uvođenju funkcije praćenja usklađenosti u državna poduzeća od posebnog interesa, što od 1. listopada ove godine, stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu, postaje i zakonska obveza. Takvom regulativom Hrvatska se svrstala, uz Ukrajinu i Rumunjsku, među rijetke zemlje koje su usklađenost uvele kao zakonski zahtjev za državna poduzeća te po tom pitanju može biti primjer državama u regiji, navela je Vig.
Više standarde u korporativnom upravljanju u državnim poduzećima od nas zahtijeva i OECD kojemu želimo pristupiti. Hendrik Bosshammer, voditelj projekata u Odjelu za jugoistočnu Europu Direktorata za globalne odnose i suradnju OECD-a, poručio je da će OECD pratiti implementaciju zakona vezanih za usklađenost u Hrvatskoj kako ne bi ostali mrtvo slovo na papiru. Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija, pritom najavljuje da bi se u javnom savjetovanju uskoro trebao naći pravilnik vezan uz uspostavu funkcije praćenja usklađenosti u svim javnim poduzećima, a koji bi trebao dati jasan okvir rada funkcije usklađenosti.
Dobri primjeri
Više je dobrih primjera implementacije programa usklađenosti u poslovanje. Financijska agencija (Fina) je jedan. Vinka Ilak, članica Uprave Fine, kaže da najveći izazov implementacije bio odabir dobrih ljudi te širenje programa usklađenosti do svih zaposlenika. Usklađenost u poslovanje uveo je i Zagrebački holding, iako za to nema zakonsku obvezu.
Zagrebački holding je veliko poduzeće koje pruža više od 50 usluga. To otvara prostor mnogim rizicima te smo odlučili djelovati preventivno i sustav posložiti tako da rizicima možemo upravljati”, rekla je Ana Jaklin, direktorica Sektora za strategiju, razvoj i usklađenost poslovanja ZGH-a. Na konferenciji je naglašeno i da uprave organizacija imaju najvažniju ulogu u prihvaćanju i širenju standarda usklađenosti. Oni moraju biti primjer, rečeno je.
