Gotovo dvije trećine građana Hrvatske baca hranu, a čak 40% njih to čini redovito u vlastitom kućanstvu, pokazuje istraživanje koje je u lipnju 2025. provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt “Hrana se ne baca”. Prevedeno u brojke, riječ je o više od milijun naših građana koji redovno doprinose jednom od najvećih ekoloških izazova današnjice – klimatskim promjenama.
Iako 66% građana kaže da ih problem bacanja hrane zabrinjava, samo 5% njih percipira ga kao ozbiljnu prijetnju klimi, dok ga trećina vidi prvenstveno kao moralni ili etički problem.
Bacanje hrane (su)odgovorno za klimatske promjene
Bacanje hrane odgovorno je za 8–10% svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Kada hrana završi na odlagalištu, stvara metan – plin koji je 25 puta snažniji od CO2 u zagrijavanju atmosfere. Globalno zatopljenje ubrzava klimatske promjene koje pak dovode do klimatskih ekstrema kojima sve češće svjedočimo.
Drugim riječima, bacanjem hrane ne rasipamo samo novac, namirnice i resurse uložene u njenu proizvodnju (vodu, energiju, zemljište, ljudski rad…) nego i generiramo emisije koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i klimatske promjene.
Nedovoljno svjesni utjecaja bacanja hrane na klimatske promjene
Opća svijest o klimatskim promjenama među građanima je visoka – čak 74% vjeruje da ljudska aktivnost snažno utječe na njih. Najviše ih zabrinjavaju ekstremni vremenski uvjeti, poput suša, poplava i požara, kao i posljedice na zdravlje ljudi te cijene hrane.
No, gotovo polovica građana ne zna da bacanje hrane ima izravan utjecaj na emisiju stakleničkih plinova. Nadalje, tek 39% ispitanika zna objasniti povezanost bacanja hrane i klimatskih promjena.
Što i zašto bacamo?
Prevelika količina pripremljenih obroka glavni je razlog bacanja hrane u Hrvatskoj. Tako 64% ispitanika navodi da se hrana baca jer je skuhano više nego što se može pojesti, pri čemu se češće radi o onoj koja se pokvarila (45%), dok 30% građana odbacuje i ispravnu hranu za koju procjenjuju da je neće stići iskoristiti na vrijeme. Najčešće bačena hrana su ostaci gotovih obroka, koje baca 63% ispitanika, zatim kruh i peciva (43%), voće (26%) i povrće (22%). Ovi podaci uvelike odgovaraju rezultatima iz 2023., kada je Dukat proveo prvo istraživanje o navikama hrvatskih građana u vezi s bacanjem hrane.
Jedini značajniji pomak u odnosu na 2023. godinu uočava se u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je količina bačene hrane smanjena za 11 postotnih poena. Ovaj pozitivan pomak zasigurno treba pripisati i utjecaju projekta “Hrana se ne baca”, koji već dvije godine radi na informiranju i osvještavanju građana o načinima i važnosti smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu.
Edukacija građana je imperativ
Projekt “Hrana se ne baca”, pokrenut 2023. godine, obuhvaća niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o bacanju hrane. Među njima su edukativna web platforma HranaSeNeBaca.hr, istraživanja, javne kampanje, partnerstva s državnim institucijama i lokalnim zajednicama, besplatne projekcije dokumentarnih filmova, edukativni kvizovi, panel rasprave, radionice i niz drugih aktivnosti. Cilj ovih aktivnosti je jasno postavljen: sustavno i dugoročno informirati i osvještavati građane o važnosti i načinima smanjenja stvaranja otpada hrane u svakodnevnom životu.
Dugoročni društveni doprinos
Dukat već godinama provodi mjere za suzbijanje nastanka otpada od hrane kroz optimizaciju procesa u nabavnom lancu, prodaju proizvoda s kraćim rokom trajanja po nižim cijenama u svojoj mreži Diskonata u Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru i Slavonskom Brodu te kroz sustavne donacije hrane s kraćim rokom trajanja. Od 2015. godine donirano je više od 2.100 tona mliječnih proizvoda, u vrijednosti 4,3 milijuna eura. Samo prošle godine, prema podacima tvrtke, osigurano je 1,31 milijuna obroka za 58.500 djece i građana diljem Hrvatske. Od 2025. godine projekt se dodatno fokusira i na utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, kako bi se građane još snažnije motiviralo na odgovorniji odnos prema hrani i našoj planeti.
Svaki komad hrane broji se
Svaki komad hrane koji završi u smeću znači izgubljen novac, resurse i dodatne emisije stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Smanjenje bacanja hrane u kućanstvima predstavlja brz, jednostavan i konkretan način ograničavanja značajnih količina emisija stakleničkih plinova u atmosferu, istovremeno ističući važnost individualnog doprinosa zajedničkim ciljevima.
* Sadržaj omogućio Dukat
