Inovatori donose razliku, a razlika je nešto što društvo čini uspješnim, kaže Dragica Jerkov, vlasnica i direktorica tvrtke Fema koja je i sama projektom koji je s obitelji pokrenula dokaz da je tome tako.
Njihov projekt EKO LIKA GREENNovation iznjedrio je inovativnu tehnologiju koji ovčju vunu, donedavni ekološki problem u Hrvatskoj i susjedstvu, pretvara u dva organska proizvoda: eko organsko gnojivo i eko repelent čime problem postaje rješenje.
Poticajan sustav
Da je tehnologija koju su razvili uistinu značajna, dokazuju brojne nagrade koje su dobili. Na inovacijskom sajmu u SAD-u dobili su zlatnu medalju za tehnologiju sterilizacije i procesiranja sirove vune. Zlatnu medalju ove godine osvojili su i na sajmu u Švicarskoj te Grand Prix u Kini. Posebna priznanja stigla su iz Saudijske Arabije za izvanrednu inovaciju, a s Tajvana za inovaciju koja doprinosi poboljšanju kvalitete života ljudi…
No, razvoj ovakvih projekata sigurno nije jednostavan ni jeftin. Poduzetnicima i akademskoj zajednici stoga je važan dobro razrađen i sustavan inovacijski sustav koji će poticati razvoj proizvoda i usluga koji čine razliku. “Uspjeh našeg projekta uspjeh je trokuta koji čine poduzetnik, inovatorstvo i akademska zajednica jer surađujemo s Hrvatskom zajednicom inovatora, Agronomskim i Veterinarskim fakultetom, i svi oni aktivno sudjeluju u razradi ovog projekta”, ističe poduzetnica Jerkov, koja se na njegovu realizaciju odlučila u vrijeme pandemije koronavirusa kada je dobila 50 kilograma vune iz Otočca koju je odlučila poslati u kanadske laboratorije na analizu sastava.
Napokon napredak
“Kvaliteta sastava te vune bila nam je apsolutno iznenađenje. Otkrili smo da je ona odlično organsko, dušično gnojivo s visokim postotkom dušika, od 12,5 posto. Tada smo odlučili pokrenuti industrijsku proizvodnju upravo u Otočcu, no strojevi koje smo naručili iz Kanade pokvarili su se nakon tri mjeseca. Krenuli smo stoga, u suradnji s inovatorima i akademskom zajednicom, u razvoj vlastite tehnologije. Naši strojevi napravljeni su od specijalnih legura te uključuju premazivanje vidijom”, objašnjava.
Projekt u koji je splitska obitelj Jerkov do sada uložila milijun eura tek mora postati tržišno isplativ. Za to na raspolaganju imaju dva puta, kaže. Jedan je prodaja proizvoda, a drugi prodaja tehnologije. “Smatramo da je prodaja tehnologije put kojim ćemo ići, ali za to trebamo dodatan novac jer je naša tehnologija, koliko god bila dobra, još uvijek analogna te je moramo digitalizirati i automatizirati. To će nam biti sljedeći korak koji iziskuje dodatna znatna ulaganja”, ističe, dodajući da je repelent, koji služi kao zaštita biljaka od puževa, ali i tla jer ga čuva od gubitka vode, korova, pregrijavanja i smrzavanja, tržište prepoznalo jer se efekt vidi odmah.
Njihovo sporo otapajuće dušično gnojivo koje štedi 20 posto vode, a prinose povećava 30 posto, tržište tek treba prepoznati. Zato su im sva priznanja i nagrade koje su osvojili iznimno važne jer su dokaz da imaju fantastičan proizvod i da su na pravom putu, ističe dodajući da im je u dokazivanju toga na raznim svjetskim sajmovima velika podrška bila Hrvatska zajednica inovatora. No, podrška projektima kakav je EKO LIKA GREENNovation u Hrvatskoj mora biti sustavnija.
“Naše društvo treba ulagati u inovatora jer je jedina razlika između uspješnog i neuspješnog projekta čovjek, odnosno ljudski um. Tesla je potekao iz siromašne sredine i vladao svijetom sa svojim umom. Ako društvo prepozna inovatorsku zajednicu koja već postoji, koja je dobro umrežena i čiji sam i ja dio i dokaz da se može uspjeti, bit ćemo mnogo bolje i kvalitetnije društvo te ćemo raditi na promjenama koje su nam potrebne”, ističe Jerkov.
U konačnici, najuspješnija društva upravo su ona koja su inovativna. Hrvatska po tom pitanju ne stoji najbolje, ali ipak se stvari kreću nabolje. Prema nedavno objavljenoj Ljestvici uspjeha u inoviranju, koju svake godine objavljuje Europska komisija, Hrvatske se ove godine, s inovacijskim indeksom 71,6 posto prosjeka EU-a i rastom od 19,4 posto od 2018. do 2025., napokon pomaknula s dna. Više nismo u skupini najlošijih, odnosno inovatora u nastojanju. Od ove godine Hrvatska je, od četiri grupe u koje ova ljestvica dijeli zemlje, u onoj trećoj – umjerenih inovatora, u kojoj nam društvo radi drugih devet država, od Malte, Slovenije, Italije do Grčke. Doduše, u toj smo skupini najlošiji i ispod njezina prosjeka (71,6 posto prema 85,9 posto).
“Svaki pomak u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe vrijedan je pohvale te se može pripisati angažmanu svih dionika sustava: poslovnog sektora, civilnog društva i države koja oblikuje upravljačku strukturu, programe i policy-instrumente”, kaže Zoran Aralica, znanstvenik te predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore Ekonomskog instituta, Zagreb.
Najveći doprinos ovogodišnjem rastu na ljestvici, koju predvodi Švedska (koja je tu titulu preuzela od Danske koja ju je držala posljednje četiri godine) vidljiv je kroz pokazatelje vezane uz inpute, objašnjava Aralica.
“Primjerice, povećan je broj doktoranada i izdvajanja za istraživanje i razvoj, koja su danas na rekordnim razinama. Uz to, porastao je i udio ulaganja poslovnog sektora u istraživačko-razvojne aktivnosti u odnosu na prije 15-ak godina. Ne smije se zanemariti ni značajna potpora iz EU programa te činjenica da su inovacije i istraživanje i razvoj već u prvom ciklusu kohezijske politike (2014. – 2020.) postavljeni kao prioritet. U manjoj mjeri, ali ipak vidljivo, dolazi i do rasta inovacijskih outputa, poput broja patenata ili sve češćeg osnivanja start-up poduzeća, koja nastaju zahvaljujući pojedincima iz akademskog i poslovnog sektora te njihovoj suradnji”, navodi.
Ovogodišnja ljestvica, na kojoj zauzimamo 21. mjesto od 27 država članica EU-a, kaže da najbolje stojimo, u području koje uključuje suradnju inovativnih malih i srednjih poduzetnika, izdavanje zajedničkih publikacija privatnog i javnog sektora…, po pitanju investicija u informacijsku tehnologiju te digitalizaciji (pristup brzom internetu i natprosječne digitalne vještine). Najlošije stojimo u području trgovinskog utjecaja, odnosno izvoza srednje i visokotehnoloških proizvoda, aktivnostima znanstvenog sustava te intelektualnom vlasništvu. Znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjima vezanima uz domaći inovacijski sustav, i kojem su dobro poznate njegove mane i plusevi, ističe da raste prepoznavanje važnosti inovacija različitih dionika, što rezultira nizom inicijativa, projekata i programa, što je u konačnici njegova pozitivna strana.
Formula uspjeha
“No, sustav istodobno karakterizira i svojevrsna ‘sinusoidnost’. U razdoblju od 2018. do 2020. postojali su snažni mehanizmi donošenja odluka, raspoređeni među dionicima kroz Tematska inovacijska vijeća. Ti su mehanizmi kasnije nestali, da bi ih Vlada ponovno formalno obnovila tek 2025., bez jasnog obrazloženja zašto je postojalo petogodišnje razdoblje praznine. Upravo je ta diskontinuitetnost jedna od slabijih strana sustava”, naglašava.
Ključ uspjeha, ističe Aralica, leži u više stvari. “On je u prepoznavanju značaja prava intelektualnog vlasništva, postojanju tehničkih novina unutar inovacija, orijentaciji na svjetsko tržište, intenzivnoj interakciji akademskog i poslovnog sektora, kako u zemlji tako i u inozemstvu, prepoznavanju novih tržišnih prilika i promjena koje proizlaze iz geopolitičkih previranja. Konačno, uvijek se mogu istaknuti iste poruke: poduzeća moraju težiti što većoj učinkovitosti, a znanstvena zajednica međunarodno priznatoj izvrsnosti”, zaključuje znanstvenik.
Domaća poduzeća, ali i javni sektor, toga su sve svjesniji. Njihova izdvajanja za aktivnosti istraživanja i razvoja (I&R), za koja izdvajamo 1,39 posto BDP-a (posljednji podaci DZS-a za 2023.), rastu. Ljestvica uspjeha u inoviranju pokazuje da su ulaganja privatnog sektora u I&R od 2018. do 2025. porasla 27,6 posto, a ulaganja javnog sektora 28,8 posto. Veliki fokus na inovacije stavlja i Europska komisija koja je ovih dana donijela novu Europsku strategiju istraživačke i tehnološke infrastrukture. Cilj joj je osigurati jednostavan pristup najsuvremenijoj infrastrukturi, podacima i uslugama znanstvenicima, istraživačima, inovatorima i industriji kako bi ojačala tehnološke inovacije i znanstvenu izvrsnost po kojima je počela ozbiljno zaostajati za SAD-om i Kinom, a posljedično i gospodarski.
Povrata u konkurenciju neće biti jednostavan, no on i maloj Hrvatskoj otvara brojne prilike.
