Niti jedan ozbiljan poslovni subjekt svoj poslovni model više ne može zamisliti bez strategije održivosti, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) o interesu za instrumente održivog, odnosno zelenog financiranja.
Međutim, održivost nije moguće postići bez ulaganja, a upravo su financije glavni kamen spoticanja domaćim poduzećima u zelenoj tranziciji. Njih više od polovice (52 posto), koji su već zagazili u implementaciju održivosti, kaže da na raspolaganju nemaju adekvatna sredstva.
Većini (42 posto) je za taj prijelaz potrebno manje od dva milijuna eura, dok 22 posto ispitanih otkriva da bi trebali uložiti između dva i pet milijuna eura, pokazuje istraživanje provedeno na uzroku 193 poduzeća koje je predstavljeno uoči održavanja konferencije Podržimo održivo koju HGK organizira šesti put.
“Jasno je da je taj novac moguće osigurati s obzirom na milijarde koje su nam dostupne kroz razne instrumente. Vjerujem da ćemo to iskoristiti”, rekao je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj.
Popuštanje kriterija
Samo kroz Višegodišnji financijski okvir, na temelju kojega je Hrvatskoj dostupno više od 14 milijardi eura, u postizanje klimatskih ciljeva trebalo biti uloženo minimalno 30 posto dostupnog europskog novca.
Ipak, velika većina domaćih poduzetnika (više od 66 posto), pokazuje istraživanje HGK-a, nije najbolje upoznata s pojmom i svrhom instrumenata održivog financiranja. Ne treba, stoga, čuditi da je neki oblik održivog financiranja koristila tek petina poduzeća, dok ih gotovo 40 posto izrađuje izvješća o održivosti kojima prate postignuća zelene tranzicije, a njih još 40 posto zainteresirano je početi ih izrađivati.
“Ovi podaci govore da je Hrvatska prihvatila održiv smjer”, kaže Radoš. Pritom poduzetnike najviše muče komplicirani administrativni zahtjevi, nedostatak informacija i specifičnih instrumenata.
Ove nedostatke Hrvatska gospodarska komora pokušava nadomjestiti organizacijom konferencije Podržimo održivo, koja će ove godine biti održana 9. i 10. rujna u zagrebačkoj Laubi. Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, kaže da su pri organizaciji vodili računa o novim geopolitičkim uvjetima na svjetskoj sceni i preslagivanju karata, što neminovno utječe na politike i zahtjeve održivosti.
Poznato je da je Europa popustila uzde. Obavezu izvještavanja o održivosti tako danas u Hrvatskoj ima tek 50-ak poduzeća, dok je za drugi val izvještavanja, u koji su trebala ući poduzeća s 250 zaposlenih, 50 milijuna eura prihoda i 25 milijuna eura aktive, nedavno donesenim Omnibusom, odnosno paketom mjera rasterećenja, prag podignut na tisuću zaposlenih.
“Praksa pokazuje da će oni koji su uspostavili određenu infrastrukturu i ESG odjele nastaviti raditi na održivosti. U tom će smjeru ići zbog investitora, olakšanih uvjeta financiranja te imidža”, ističe Šćulac.
Što je održivo?
No, na pitanje koliko su domaća poduzeća održiva nije jednostavno odgovoriti. “Ne znamo koliko su hrvatska poduzeća održiva. To što netko izrađuje izvješće o održivosti ne znači da je održiv. Također, da bismo znali koliko su poduzeća održiva moramo definirati što je to održivost. Odnosi li se ona isključivo na ESG ili su to ona poduzeća koja ne čine štetu zaposlenicima i okolišu te ona koja stvaraju pretpostavke neograničenog djelovanja?
To bi onda uključivalo samo ona poduzeća koja su u procesu ozbiljne transformacije svojim poslovnih modela i koja tu transformaciju mogu provesti. Kada bismo proveli takvu analizu tek bismo tada znali koliko je domaćih poduzeća održivo. No, niti to ne bi bilo dovoljno jer bi za pravi odgovor trebalo imati podatke o tome koliko su europske tvrtke održive”, objašnjava Radoš.
Unatoč smanjenju zahtjeva, EU ne odustaje od ciljeva definiranih Zelenim planom kojima planira postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Ispunjenje tog cilja podrazumijeva transformaciju poslovanja. Kako je postići raspravljat će se, između ostalog, na konferenciji Podržimo održivo.
Šćulac izdvaja da će brojni poznati stručnjaci, poput Yoshihira Tanake, Karima Sayyada, Gerharda Hubera i drugih, dati odgovore na pitanja kako izgleda odgovoran ulagački model u praksi, ne temelju čega se donose investicijske odluke, koji su pristupi financiranju te kako financijska tržišta vrednuju dugoročnu održivost. Na konferenciji će govoriti i Desiree Fixler, ESG zviždačica, koja će dati nešto drugačiji i kritičniji pogled na ESG financiranje.
