Hrvatska se danas susreće s brojnim izazovima kada je radna snaga u pitanju, što je posebno vidljivo u ruralnim područjima. Uz odljev radne snage u inozemstvo, nedostatak kvalificiranih radnika i neravnomjernu regionalnu razvijenost, zapošljavanje u ruralnim područjima opterećeno je i dodatnim izazovima, osobito kod mikro i malih poduzetnika, uključujući i OPG-ove. Kao posljedica brojnih zakona i pravilnika poljoprivreda je toliko birokratizirana da malom poljoprivredniku koji proizvodi i prerađuje više proizvoda treba najmanje jedna dodatna osoba za administraciju, čime se automatski umanjuje njegova konkurentnost na tržištu, ali i na tržištu rada zbog nemogućnosti isplaćivanja većih plaća.
U odnosu na druge članice EU-a dodatno nekonkurentnim čini ih i zaostajanje u primjeni digitalnih tehnologija i ograničavajući zakonodavni tretman dopunskih djelatnosti. Kod pružatelja usluga u seoskom agroturizmu koji nastoje proizvesti i ponuditi što širu paletu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, što je bit ove okosnice ruralnog turizma, situacija je još složenija.
Uz postojeći zakonodavni i administrativni okvir ova bit teško je dostižna, naročito kada se pridodaju visoki troškovi uređenja agroturističkih gospodarstava i zaštite tradicijske baštine hrvatskog sela. Primjerice, austrijski seljak na svoje proizvode ne treba obračunavati PDV jer ga se država odrekla s ciljem poticanja ruralnog turizma (slično je i u pojedinim talijanskim regijama), dok na sir, ulje ili vino koje je proizveo i plasirao u vlastitoj turističkoj ponudi hrvatski seljak mora obračunati 25 posto PDV-a, čime također umanjuje svoju konkurentnost.
Za razliku od dobrih praksi u drugim članicama EU-a, paušalno oporezivanje još nije opcija iako njegov izostanak također doprinosi manjoj konkurentnosti i plaćama. Iskustva članova Udruge ruralnog turizma Hrvatske, koju vodim od osnivanja 2016. godine, svjedoče dodatnim izazovima koji koče razvoj ruralnog turizma. Kompenzacijske mjere, odnosno obećanja o smanjenju fiskalnih i parafiskalnih nameta dana 2017. godine prilikom povećanja PDV-a u turizmu, kao i ona o uspješnom uvođenju CRO kartice nisu realizirana, čime je Hrvatska propustila prilike da se popne na ljestvici konkurentnijih turističkih država. Dodatno, radna snaga na kontinentu kontinuirano se gubi u razdoblju turističke sezone na Jadranu, pri čemu brojni kvalificirani kuhari i konobari odlaze u potrazi za boljim plaćama koje su na kontinentu nedostižne, unatoč cjelogodišnjem poslovanju.
U društvu u kojem biti seljak i raditi na selu nije “in” mladi se radije odlučuju na razvoj karijera u urbanim sredinama ili u inozemstvu, čime je dodatno narušen potencijal zapošljavanja u ruralnim područjima. Bivše demografske mjere poput POS-ovih stanova uzrokovale su još veći odljev mladih sa sela pa bi njihov ostanak i rad trebalo dodatno stimulirati, uključivo i kroz posebne mjere stambene politike za ruralnu Hrvatsku.
Kako bismo kao Udruga potaknuli pozitivne trendove u razvoju ruralnog turizma, što je, uostalom, definirano i u Strategiji održivog turizma do 2030. godine i drugim strateškim dokumentima, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u travnju smo pokrenuli prvi neprofitni nacionalni portal ruralnog turizma idemonaselo.hr. Portal je zamišljen kao suradnička platforma putem koje dionici iz javnog, privatnog i civilnog sektora u okviru svojih mandata dugoročno zajednički rade na održivosti ruralne Hrvatske pa je s tim ciljem na portalu nedavno pokrenuta i Burza ruralnih poslova. Nemamo aspiraciju parirati HZZ-u i privatnim online burzama, već se nadamo povezivanju i međusobnoj suradnji kako bismo zajednički doprinijeli rješavanju izazova u zapošljavanju, ali i profesionalnom usavršavanju.
U tom smjeru smo s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Veleučilištem u Križevcima organizirali okrugli stol na temu Mogućnosti razvoja karijera i suradnji u ruralnom turizmu, a na istu temu održali smo i pet regionalnih online predstavljanja u lipnju. Jako dobar odaziv sudionika potvrdio je potrebu umrežavanja u lokalnim sredinama, a pokrenuli smo i nekoliko konkretnih međusektorskih suradnji, što je i bio cilj predstavljanja ove Burze.
Uz Burzu ruralnih poslova, u sklopu projekta Idemo na selo – razvoj karijera u ruralnom turizmu Hrvatske koji provodimo uz financijsku potporu Ministarstva turizma i sporta, na predstavljanjima smo prezentirali i naš Vodič kroz poslove u seoskom agroturizmu. Uz informiranje mladih o bogatoj lepezi poslova i pogodnostima koje se nude za rad na agroturističkim gospodarstvima, želja nam je informirati i one starije koji razmišljaju o promjeni radnog mjesta, ali i umirovljenike čija su znanja i vještine značajan resurs u promociju autohtone ruralne turističke ponude.
Imajući u vidu porast potražnje za ruralnim turizmom i trenutno odsustvo adekvatnih potpora poslodavcima, držimo kako se problemi s radnim snagom u ruralnom turizmu mogu barem djelomično ublažiti angažiranjem raspoložive radne snage u lokalnim zajednicama, uz kontinuirano informiranje i edukaciju.
Tako smo i poslodavcima dali preporuke kako povećati atraktivnost zapošljavanja, a najznačajnija se odnosi na adekvatnu online prisutnost jer kako ćete zaposliti mlade ako vas nema na internetu? Priručnik sadrži i pregled trenutnih mogućnosti za cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje kako bismo potaknuli ulaganja poslodavaca u edukaciju zaposlenika, a time i povećanje kvalitete usluga u seoskom agroturizmu u skladu sa sve zahtjevnijim turističkim trendovima.
B2B rubrika s informacijama za sponzore, donatore, partnere i medije nudi detaljne informacije o Udruzi i modelima potencijalne suradnje s dionicima iz svih sektora koje pozivamo na suradnju kako bismo zajednički pridonijeli održivosti ruralne Hrvatske. Financijsku i operativnu podršku transparentno i odgovorno koristimo za održivost portala i profesionalne usluge po uzoru na dobre prakse iz susjednih nam država.
