Tehnologija umjetne inteligencije je revolucionarna, kaže Davor Aničić, suosnivač i direktor tvrtke Velebit AI te član Upravnog odbora CroAI-ja. Tehnologija je to koja može promijeniti način na koji učimo, živimo, radimo, otkrivamo i pohranjujemo informacije te, u konačnici, kako proizvodimo, ističe Aničić, dodajući da ima izniman transformativni potencijal.
Njezini modeli i alati, nastavlja, toliko su široko primjenjivi da gotovo niti jedna struka neće ostati ista. “U digitalnoj proizvodnji, primjerice, mijenja način kodiranja, stvaranja sadržaja, izrade poslovnih analiza…”, govori direktor Velebit AI-ja, kompanije koja je bavi implementacijom umjetne inteligencije u poslovne sustave klijenata iz različitih industrija, ali i izradom AI rješenja po mjeri.
AI Akt podiže nivo rizika
Iako AI ima izuzetan potencijal u transformaciji poslovanja, njegova je primjena u domaćim poduzećima još uvijek relativno slaba, kažu naši sugovornici. Potvrđuje to i podaci iz nedavno objavljenog Izvješća o stanju Digitalnog desetljeća Europske komisije, prema kojima tek 16 posto tvrtki u Hrvatskoj koristi umjetnu inteligenciju u poslovanju. Doduše, nimalo bolja situacija nije ni na razini EU-a gdje AI koristi tek malo viši postotak poduzeća nego u Hrvatskoj – 18 posto. O AI-ju se, dakle, mnogo više govori nego što ga se koristi.
Potvrđuje to i Aničić koji kaže da je znatno porastao broj upita koje dobivaju, no ne i broj projekata. “Građani se tek upoznavaju s tehnologijom”, ističe, dodajući da gotovo i nema tvrtke koja ne pokušava koristiti AI. Uspješna implementacija ipak mnogo je rjeđa jer ona podrazumijeva promjenu poslovnih procesa, a to tek rijetkima uspijeva. Za takvu je situaciju dobrim dijelom odgovorna sama tehnologija, odnosno činjenica da se izuzetno brzo razvija i mijenja, ističe Aničić.
“Najveći izazov u implementaciji AI-ja je što kompanije često ne znaju kako, kada i otkud početi. Tehnologija se toliko brzo razvija da se zna dogoditi da tvrtka uloži u razvoj, a za tri mjeseca izađe gotov model koji je mnogo jeftiniji. Određena rješenja koja su se nekada razvijala posebno za određenog klijenta sada mogu koristiti API-je (sučelje za programiranje aplikacija, op.a.) koje mogu iskoristiti za određene funkcionalnosti”, objašnjava Aničić, ističući da će u ovakvoj situaciji određeni broj kompanija pričekati s uvođenjem AI-a. Sporost u korištenju AI-ja u europskim tvrtkama može se objasniti i europskim politikama, smatra ovaj stručnjak.
“S idejom reguliranja industrije i tehnologije koja se još praktički nije formirala Europa si je zabila autogol. To je kao da gađate pokretnu metu, što nikada nije sretna ideja”, upozorava, ističući da je AI Akt podigao nivo rizika malim inovativnim tvrtkama, što je usporilo njegov razvoj. Usto, Europa, osim francuskog Mistral AI-ja, nema velikih “igrača” koji razvijaju temeljne AI modele, a oni najveći, uglavnom američki, zbog nove su regulativne počeli zaobilaziti europsko tržište pa se najnovija tehnologija često ne može ni probati, kaže Aničić.
Neizostavan partner
Usprkos tome, odgovorni u kompanijama svjesni su da je AI nešto što ne smiju propustiti. Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu, koju je krajem prošle godine objavila Hrvatska gospodarska komora (HGK), otkrila je da prilično visok postotak anketiranih kompanija svakodnevno koristi AI (42 posto), kao i da je nedostatak znanja glavni razlog zašto ga ne koriste. Analiza ne otkriva koji su sektori skloniji uvođenju AI-a u poslovanje, no Aničić kaže da su to najčešće oni koji se bave razvojem digitalnog proizvoda, a to su, očekivano, IT kompanije, ali i kreativna industrija.
Marko Vodopija, voditelj arhitekture u IT agenciji Infinum, otkriva da je AI već nekoliko godina dio njihova svakodnevnog rada, i u razvoju rješenja za klijente, i u internim poslovnim procesima. “Naš AI & Data Engineering tim već se godinama bavi razvojem rješenja koja koriste podatke i umjetnu inteligenciju za rješavanje stvarnih poslovnih izazova. Koristimo različite AI tehnologije, uključujući strojno učenje, računalni vid i velike jezične modele te sve to implementiramo u proizvode koji su sigurni, skalabilni i korisni”, kaže, dodajući da posljednje dvije godine sve više primjenjuju AI alate i u svakodnevnom radu.
“Ključni cilj nam je povećanje produktivnosti, kvalitete i inovativnosti, a AI alati su u tome postali neizostavan partner”, naglašava Vodopija. Njihovi stručnjaci AI alate koriste u generiranju koda, analizi pogrešaka, pisanju testova, istraživanju novih rješenja i automatizaciji rutinskih zadataka. “AI pomaže osloboditi prostor za ono u čemu su ljudi najbolji: kreativno rješavanje problema”, navodi Vodopija, naglašavajući da im je u korištenju AI-ja prioritet kvaliteta, održivost i sigurnost. “Primjenjujemo jasna pravila korištenja AI alata: čovjek uvijek ostaje u ‘vozačkom sjedalu’, a AI se koristi kao asistent, ne kao zamjena. Također, pri radu na projektima klijenata uzimamo u obzir sigurnosne i regulatorne zahtjeve, što zahtijeva dodatne procese i edukaciju”, ističe.
Edukacije ključne
Voditelj u poznatoj IT tvrtki, koja ove godine obilježava 20 godina poslovanja, ocjenjuje da je situacija po pitanju korištenja AI-ja u domaćim poduzećima prilično šarena. “Neki zabranjuju korištenje AI alata, dok drugi ne donose nikakva pravila pa zaposlenici AI koriste stihijski. Kada organizacija ovisi isključivo o entuzijastima koji sami istražuju, korištenje postaje nesustavno i neregulirano, što otvara vrata sigurnosnim propustima, nekonzistentnoj kvaliteti outputa i drugim realnim, često skupim, rizicima”, ocjenjuje Vodopija.
Zato Infinum mnogo radi na obrazovanju svojih zaposlenika. Pokrenuli su, kaže, internu AI inicijativu sa šampionima u svakom timu, redovito organiziraju AI Show&Tell prezentacije te dijele vodiče s najboljim praksama. Uspješna implementacija AI-a ovisit će o znanju zaposlenika i njihovoj prilagodbi novoj tehnologiji. Edukacije su stoga važne, no one su u domaćim kompanijama izuzetak, a ne pravilo. U ICT vještine svojih zaposlenika, kaže izvješće Digitalizacija u Europi, ulaže tek 20 posto tvrtki.
