U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Korlat, instalirane snage 99 i priključne snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park.
Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura i riječ je o do sada najvećem projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj.
Električna energija za 100.000 kućanstava
Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava.
Elektrana će početi s radom 2026. godine. Za financiranje izgradnja elektrane HEP je sklopio ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom investicijskom bankom, osiguranima jamstvima Vlade. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.
Pred puštenjem u redovni, komercijalni pogon nalazi se sunčana elektrana Črnkovci priključne snage 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. Riječ je o prvoj u nizu elektrana koje će HEP izgraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je sklopio s jedinicama lokalne samouprave. Ukupno postavljena 24.624 fotonaponska modula, koji su povezani na 39 trofaznih izmjenjivača, omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati, što će biti će dovoljno za opskrbu oko 4.500 kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,7 milijuna eura.
Fokus na sunčanim elektranama
HEP u ovom trenutku na mreži ima jedanaest neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatnih je sedam u izgradnji. U tijeku je i izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se izgradnja baterijskog spremnika, koji bi akumulirao višak proizvodnje i time omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Na taj način Unije će ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.
Sunčana elektrana Jambrek kod Vinice u Varaždinskoj županiji (snage 5 megavata) pred ulaskom je u redovni pogon, dok je sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine pred ulaskom u probni rad. U izgradnji su SE Čakovec snage 8,5 megavata, te SE Lipik, snage 5 megavata, koja se, kao i SE Črnkovci, realizira na temelju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju s Gradom Lipikom. Izgrađena je, također, i SE Dugopolje. Postavljena su sva 24.624 fotonaponska modula, ugrađena je sva ostala oprema te je krajem svibnja priključenjem na mrežu započela s probnim radom. S instaliranom snagom od 13,54 megavata i priključnom od 10 megavata, SE Dugopolje će po ulasku u redovni pogon biti najveća HEP-ova sunčana elektrana. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6.000 kućanstava. Projekt je vrijedan 11 milijuna eura.
U tijeku je novi ciklus izgradnje integriranih fotonaponskih elektrana na slobodnim krovovima zgrada u vlasništvu HEP-a, ukupne instalirane snage oko 8 megavata. HEP do sada u funkciji ima 65 takvih elektrana.
Važnost baterijskih spremnika
Među ostalim projektima obnovljivih izvora dominiraju hidroelektrane. Najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje je nedavno završeno probijanje tunela Bakovac-Lika. Također, u stambenu zgradu „Kosinjku“ u Perušiću, izgrađenu u svrhu zbrinjavanja dijela stanovništva s područja buduće akumulacije Kosinj, uskoro useljavaju dodatni stanari.
S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata , to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata. Uskoro započinje izgradnja Retencije Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana Gojak i Lešće. U pripremi je izgradnja male hidroelektrane Peruća, a u razvoju projekt izgradnje hidroelektrane Zaprešić, snage do 15 megavata.
U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora biti potrebno osigurati spremanje energije. Od projekata u razvoju ističu se reverzibilne hidroelektrane Vinodol, snage 150 MW i Blaca, snage približno 500 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od čak milijardu kilovatsati. HEP također priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu ima i projekte elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.
Ulaganja u mrežu
Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će intenzivirati ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Ulaganja u prijenos i distribuciju u razdoblju od 2024. do 2026. bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.
Veliki dio tih investicija osiguran je iz EU fondova, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U sklopu tog programa, između ostalog u tijeku je zamjena postojećih i izgradnja novih dionica podmorskih kabela. Osim jačanja sigurnosti opskrbe na otocima, to će omogućiti i izgradnju sunčanih elektrana upravo na lokacijama s velikim brojem sunčanih sati.
Sve navedeno HEP realizira se s ciljem da do 2050. dekarbonizira svoj ukupan poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.
* Sadržaj omogućio HEP
