Tvrtka DRI, dio DTEK Renewables Internationala, energetskog poduzeća u sastavu ukrajinske grupacije DTEK u vlasništvu biznismena Rinata Ahmetova, organizirala je obilazak lokacije planirane vjetroelektrane Brda Umovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Projekt predviđa izgradnju vjetroelektrane snage 127,5 megavata, koja će se priključiti na modernu trafostanicu kapaciteta 400/110 kilovati putem novog 110-kilovoltnog dalekovoda dugog 10 kilometara, čime se osigurava pouzdana integracija u prijenosnu mrežu.
Ta elektrana imat će dovoljan kapacitet za opskrbu oko 83 tisuće kućanstava. Nakon početnih stotinjak megavata, u drugoj fazi generirat će se dodatnih 28,8 megavata. Hrvatska je trenutačno, uz Poljsku, Italiju i Rumunjsku, jedno od aktivnih tržišta na kojima su prisutni. Od četiri projekta u našoj zemlji vjetroelektrana Brda Umovi u najzrelijoj je fazi razvoja.
Model financiranja
“Cilj nam je doći do faze spremnosti za gradnju u prvom kvartalu 2026., idealno do veljače. Planiramo komercijalni početak rada u drugom kvartalu 2027. godine. Od akvizicije do potpune operativnosti ukupna investicija procjenjuje se na oko 200 milijuna eura’’, rekao nam je Ivan Liakh, direktor za Hrvatsku.
“Projekte financiramo kombinacijom vlastitog kapitala (40 do 50 posto) i bankovnih kredita (50 do 60 posto), ovisno o uvjetima tržišta. Za neke projekte izvan RH koristili smo i zelene obveznice. U slučaju projekta Brda Umovi planiramo projektno financiranje, uz mogućnost povoljnijih uvjeta ako uključimo europske izvozno kreditne agencije. Ulazak na hrvatsko tržište bio je izazovan, ali ostajemo posvećeni cilju – izgraditi projekt i isporučivati zelenu energiju”, objasnio je Liakh planu financiranja projekta.
Prema trenutačnim planovima, isporuka vjetroturbina trebala bi početi u kolovozu ili rujnu 2026. godine. Liakh je dodao kako će konačni iznos kapitalnih ulaganja (CAPEX) biti određen u fazi nabave, u kojoj se kompanija trenutačno nalazi, zato što marljivo prikuplja ponude proizvođača vjetroturbina, transformatorskih stanica i visokonaponske opreme. Za vjetroelektrane u južnom dijelu zemlje već su osigurani ključni dokumenti: energetska suglasnost, okolišne dozvole i ugovor o priključenju na mrežu.
“Iako smo početak izgradnje planirali za ovu godinu, zbog kašnjenja u ishođenju okolišne dozvole došlo je do pomicanja vremenskog okvira te sada očekujemo početak radova sredinom 2026. godine’’, pojašnjava Liakh.
Svjedoči kako su dva najzahtjevnija koraka u procesu ishođenja svih dozvola bila osigurati priključenje na elektroenergetsku mrežu, potpisati konačni ugovor o priključenju s operatorom prijenosnog sustava te dobiti okolišnu dozvolu. No, ipak naglašava kako je bio spreman na izazove domaćeg tržišta i strpljenje koje će ponekad biti potrebno, iako kompanija u svom portfelju ima i neke brzinske rezultate poput vjetroelektrane u Rumunjskoj koja je nakon dobivanja svih dozvola izgrađena u 10 mjeseci. U Hrvatskoj, pak, Liakh priznaje: “Nemamo prepreka u razvoju projekta, osim vremenskih rokova. Vidimo da državna tijela ponekad imaju teškoća zbog nedostatka raspoloživog osoblja koje bi pravodobno i kvalitetno moglo izdati potrebnu dokumentaciju.’’
Hrvatske prednosti
Osim izazova, direktor primjećuje i neke jedinstvene hrvatske prednosti kada je riječ o obnovljivim izvorima, iako napominje da kao zemlja svakako moramo ubrzati korak želimo li ostvariti EU planove za obnovljive izvore energije do 2023. godine.
“Hrvatskoj definitivno trebaju obnovljivi izvori energije. Naša interna analiza pokazuje da je u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj izgrađeno ili je u izgradnji oko 360 megavata velikih obnovljivih projekata. Ako Hrvatska želi ostvariti ciljeve za 2030., mora ubrzati razvoj projekata. No, rast ne smije biti nekontroliran, kao što se dogodilo u Rumunjskoj i Bugarskoj. Za razliku od njih, Hrvatska nije dopustila nekontroliran rast solarnih elektrana koji je destabilizirao sustave tih zemalja’’, naglasio je Liakh.
Čelnog čovjeka hrvatskog ogranka DRI-ja upitali smo planiraju li se u budućnosti možda uključiti u trgovinu električnom energiju u RH, što bi moguće bio prvi korak prema jačoj prisutnosti ukrajinskih energetskih interesa u sektoru obnovljivih izvora, a, jednako tako, i potencijalno promijenilo odnose snaga na tržištu na kojem trenutačno dominiraju tvrtke poput HEP-a.
“Uobičajeno, tvrtke koje proizvode električnu energiju ne bave se izravno trgovanjem, već za to postoje posebno licencirane tvrtke. Mi se nećemo baviti trgovinom, ali s obzirom na to da je DRI dio DTEK grupe, koja ima vlastitog trgovca energijom D-Trading, s uredom i u Zagrebu, ta će tvrtka svakako na neki način biti uključena u prodaju električne energije iz ovog projekta’’, rekao je Liakh.
Osim toga, potvrđuje kako se za Hrvatsku razmatra i projekt baterijskih sustava za pohranu energije (BESS) da bi se riješilo skladištenje energije koje igra ključnu ulogu u stabilizaciji mreže.
Liakh naglašava kako u kompaniju imaju puno povjerenje u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i pozdravljamo dijalog s udrugama i nadležnim tijelima o najboljim načinima za prevladavanje regulatornih prepreka.
“Ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže i proširenje kapaciteta za skladištenje bit će ključna za otključavanje punog potencijala obnovljivih izvora i osiguranje održive energetske budućnosti. Naš konačni cilj je biti prisutni ovdje, ulagati u Hrvatsku i graditi projekte koji će koristiti sustavu’’, zaključuje čelni čovjek hrvatskog ogranka DRI-ja.
