Uskoro, početkom lipnja, trebala bi biti oformljena radna skupina koja će raditi na izradi Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. te pripadajućeg Akcijskog plana za njegovu provedbu od 2026. do 2028. Hrvatska bi tako napokon trebala dobiti dokument koji će odrediti odnos države koji će biti ključan u razvoju ključne tehnologije današnjice i koji bi trebao pridonijeti boljem pozicioniranju domaćih kompanija u utrci koja određuje važnost države u globalnom poretku.
Tri stupa plana
Kako je najavio Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u izradu dokumenta koji će definirati javne politike i provedbu AI-a u različitim sektorima društva i gospodarstva, uključeni će, osim državnih službenika, biti i privatni sektor te akademska zajednica. Tko će konkretno biti dio radne skupine, još nije poznato.
Ministar Habijan, čija je institucija zadužena za koordinaciju i donošenje dokumenta, najavio je da će Nacionalni plan počivati na tri stupa. On će uključivati definiranje javnih politika oko AI-a, pitanje ulaganja te njezinu primjenu. Ključna područja kojima će se baviti bit će obrazovanje i vještine za razvoj i upravljanje AI-om, digitalizacija i korištenje AI-a u privatnom sektoru, financijski poticaji te zaštita prava građana i njihove privatnosti.
“Smatramo kako je zadnja domena izuzetno bitna, zbog čega je važno pronaći balans između inovacije, istraživanja i razvoja same umjetne inteligencije, kao i voditi računa o sigurnosti građana i njihovih podataka”, rekao je ministar Habijan pri donošenju Odluke o pokretanju izrade dokumenta na kojemu se radi od 2023.
Cijeli proces usporen je formiranjem nove Vlade i prebacivanjem nadležnosti za područje digitalizacije iz Ministarstva gospodarstva u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kada je odlučeno da se u pisanje dokumenta, na kojemu je rad već bio počeo, ide ispočetka.
Reakciju na pokretanje izrade Nacionalnog plana, kao i područja koja je Ministarstvo odredilo kao ključna pokušali smo dobiti od akademske zajednice i privatnog sektora. No, komentar nismo uspjeli dobiti.
O važnosti donošenja strateškog plana razvoja AI-a ne treba ni govoriti. AI je ključna tehnologija 21. stoljeća koja već sada određuje značaj koji država zauzima u svijetu. Poznato je da u toj utrci Europska unija bitno zaostaje za SAD-om i Kinom. To dokazuju svi ključni podaci. Izvješće Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) o broju patenata iz područja generativne umjetne inteligencije (GenAI) pokazuje da niti jedna europska zemlja nije u top pet prijavitalja patenata u toj tehnologiji. Prednjači Kina koja je od 2014. do 2023. prijavila više od 38 tisuća patenata u području GenAI, čak šest puta više nego drugoplasirani SAD-a. Slijede Republika Koreja (4155), Japan (3409) i Indija (1350).
Kako se uključiti
EU, ali i Kina pritom uvelike zaostaju u iznosima privatnih ulaganja u propulzivan sektor koji je praktički eksplodirao lansiranjem ChatGPT-a 2022. U SAD-u je, primjerice, u AI lani uloženo 109 milijardi dolara, čak 12 puta više nego u Kini (9,2 milijarde). U zemljama EU-a privatna su se ulaganja popela na 12,3 milijarde, čime je EU pretekla Kinu, pokazuju podaci iz Izvješća o AI Indexu za 2025. Sveučilišta Standford. Od članica EU najviše se ulaže u Švedskoj (4,3 milijarde).
Međutim, unatoč povećanju privatnih ulaganja, najveći broj značajnih AI modela i dalje nastaje u SAD-u i Kini. U 2024. Amerikanci su stvorili 40 takvih modela, Kinezi 15, a Europljani tek 3, pokazuje izvješće Sveučilišta Standford.Hrvatske, očekivano, nema u tablicama koje uključuju investicijske brojeve i značajne AI modele. Naša AI scena iznimno je mala te broji tek 84 tvrtke koje su osigurale 107 milijuna dolara investicija, iznio je nedavno ministar Habijan.
No, borba za prevlast u području umjetne inteligencije tek se zahuktava, vjeruju u Europskoj uniji u kojoj na poticanju razvoja AI-a rade od 2018. Nedavno je tako donesen i Akcijski plan za kontinent umjetne inteligencije. Plan je uložiti 20 milijardi eura javnog novca u, između ostalog, gradnju gigatvornica za umjetnu inteligenciju u kojima će biti dostupna infrastruktura za računalstvo visokih performansi, ključna za treniranje, testiranje i razvoj AI modela. Već je odabrano 13 država u kojima će biti građena infrastruktura za računalstvo visokih performansi. Jedna takva bit će smještena u Sloveniji, no Hrvatska u taj projekt nije uključena.
Ipak, da bismo mogli iskoristi barem dio od planiranih 20 milijardi eura ulaganja ključan će biti Nacionalni plan, koji je temelj povlačenja javnog europskog novca. Usto, strateški bi plan trebao odrediti odnos države prema novoj tehnologiji, usmjeriti ulaganja i pomoći tvrtkama u jačanju konkurentnosti u ovom području.
Hrvatska je propustila provesti proces reindustrijalizacije i upravo se industrija 4.0 smatrala našom prilikom za hvatanje koraka u razvoju industrije temeljene na visokoj dodanoj vrijednosti. No, i u tome država radi kardinalne pogreške. Najprije je IT sektor prije otprilike deset godina propustila proglasiti strateškim i tako mu onemogućila korištenje bespovratnog EU novca. Dapače, do prije nekoliko godina na taj sektor država uopće nije obraćala pozornost. U eri AI revolucije pak trebaju nam tri godine da iznjedrimo temeljni dokument koji bi trebao definirati gdje smo i što možemo biti u brzo mijenjajućem svijetu tehnologije.
