Novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, koji uskoro počinje raditi i u čiju će izgradnju i opremanje te popratnu prometnu infrastrukturu biti uloženo oko 500 milijuna eura, samo je jedan od razloga zbog kojih ekonomski stručnjaci vjeruju u daljnji snažni zamah razvoja riječke luke. Početak rada novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway predviđen je za jesen 2025. godine. Riječ je o zajedničkoj investiciji kompanije APM Terminals i ENNA grupe koja će biti realizirana u dvije faze.
Prva faza, koja uključuje izgradnju infrastrukture terminala, nabavku najsuvremenijih kontejnerskih dizalica i uspostavu potrebne logističke podrške samo što nije gotova, dok druga faza obuhvaća izgradnju i opremanje nove obale duge 280 metara i bit će dovršena u narednih 10 godina.
Ulaganje od 180 milijuna eura u izgradnju i opremanje 280 metara nove obale na terminalu, kao i dovršetak ključnog infrastrukturnog projekta, dvokolosiječne nizinske pruge Zagreb-Rijeka, koji je planiran već do 2032., u sljedećih će 15 godina, predviđaju stručnjaci, generirati pet puta više ekonomske aktivnosti nego danas, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta.
Paralelne investicije
Takav razvojni trend snažno sugerira da su ulaganja u riječku luku isplativa – ne samo u smislu povrata, već i kroz šire multiplikativne učinke na gospodarstvo, smatraju autori studije “Ekonomski učinci riječke luke”, koja je nedavno predstavljena javnosti kroz tri scenarija.
“Osnovni scenarij predviđa umjeren, ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja do 2040. I ekonomski učinci su značajni pa se na nacionalnoj razini bilježi snažan rast prometa, bruto zarade i zaposlenosti. Ukupna realna vrijednost proizvodnje povezana s radom luke porasla bi s oko 0,67 milijardi € u 2025. na približno 2,44 milijarde € u 2040., dok bi profit prije oporezivanja dosegao oko 940 milijuna € godišnje. Do 2040. očekuje se generiranje oko 2.500 novih radnih mjesta, što je rast od preko 40%”, kažu autori studije.
Da bi se to, uistinu, i ostvarilo, potrebno je, naglašavaju autori studije s Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Pomorskog fakulteta u Rijeci, nastaviti i ubrzati ulaganja u prometnu infrastrukturu koja povezuje Rijeku s ostatkom Hrvatske i srednjoeuropskim tržištima. Paralelno s vanjskom infrastrukturom, treba nastaviti proširivanje lučkih kapaciteta kroz nove terminale i skladišne prostore te ulagati u modernizaciju terminala i digitalizaciju lučkih i logističkih procesa. Također, ističu u studiji, treba jačati sektore koji imaju sinergiju s lučkom djelatnošću (poput logističkih centara, prerade i distribucije robe, brodogradnje, turističko-uslužnih djelatnosti vezanih uz lučki promet).
U optimističan scenarij vjeruje i Gregor Glušič, predsjednik Uprave logističke tvrtke ENNA Logic i željezničkog teretnog prijevoznika ENNA Transporta. ENNA Logic je s APM Terminalsom (dio Maersk grupe) osnovala tvrtku Rijeka Gateway koja razvija i upravljat će budućim kontejnerskim terminalom, dok će ENNA Transport imati ključnu ulogu u prijevozu dodatnog tereta koji će stizati.
Kad terminal Rijeka Gateway počne s radom, na 400 metara operativne obale godišnji prekrcajni kapacitet iznosit će 650 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU) te će biti moguć prihvat brodova kapaciteta do 18 tisuća TEU. U drugoj fazi, odnosno kad se obala produlji za dodatnih 280 metara, godišnji prekrcajni kapacitet povećat će se na milijun i 55 tisuća kontejnerskih jedinica, a u riječku luku moći će uplovljavati brodovi kapaciteta do 24 tisuće TEU.
Smanjenje emisija CO2
“Činjenica je da će količina tereta koji prolazi lukom i terminalom rasti u idućim godinama, a tom rastu će pripomoći najavljene investicije i digitalizacija poslovanja bez koje će biti teško poslovati u budućnosti. Koliki će rast biti, ovisi o tome koliko će infrastruktura moći pratiti najavljene investicije. Mi se nadamo i računamo da će se ostvariti prognoze o kojima se govori u zadnje vrijeme i da ćemo vrlo brzo voziti naše vlakove po modernoj, dvokolosječnoj pruzi od Rijeke do naših krajnjih odredišta”, kaže Gregor Glušič.
Planirana dvokolosiječna nizinska pruga od Rijeke do Zagreba i dalje prema mađarskoj granici omogućit će brži i učinkovitiji prijevoz putnika i tereta, a uz proširenje kapaciteta luke i digitalizaciju logističkih procesa, Rijeka može postati glavni gateway za središnju i jugoistočnu Europu i najvažnije čvorište u regiji za međunarodnu trgovinu.
U vrijeme kad je održivost “vruća tema”, nije naodmet spomenuti ni činjenicu da prijevoz robe željeznicom, umjesto cestovnim prometom donosi značajne uštede u emisiji CO2, što donosi i značajne financijske uštede zbog razlike u plaćanju između emisija cestovnog i željezničkog prometa. Trenutno se iz riječke luke 45 posto tereta prevozi željeznicom, a 55 posto cestama. U idealnom scenariju, u kojem bi se sav teret iz riječke luke prevozio željeznicom, uštede bi prešle 2,2 milijuna tona emisija CO2, što bi donijelo 390 milijuna eura manje troška za poduzetnike.
* Sadržaj omogućila ENNA Grupa
