Najmanje 600 milijuna kibernetičkih napada dogodi se svaki dan u svijetu, podaci su Microsofta iz studenoga 2024. Phishing, malware, ransomware, DDoS (Distributed Denial of Service), MITM (Man-in-the-Middle)… neki su od kibernetičkih napada zbog kojih se tvrtke diljem svijeta suočavaju s krađom osobnih i financijskih podataka, prekidom poslovanja, uništenjem podataka, krađom novca i sl. Prema procjenama Cybersecurity Venturesa, globalni troškovi kibernetičkog kriminala lani su dosegnuli 9,5 bilijuna američkih dolara, što odgovara iznosu od približno 26 milijardi dolara dnevno.
Kako bi ojačala otpornost tvrtki na kibernetičke prijetnje i osigurala snažnu sigurnosnu zaštitu mreža i informacijskih sustava, EU je donijela do sada najopsežniju NIS2 direktivu o kibernetičkoj sigurnosti. Naime, države članice EU imale su rok do 17. listopada 2024. uvesti njene odredbe u svoje nacionalne zakone i odrede kriterije za kategorizaciju subjekata, dok je za proces usklađenja s NIS2 direktivom predviđeno prosječnih 12 mjeseci. Četiri su ključne stavke koje poduzetnici moraju zadovoljiti. Prvi je upravljanje rizicima, što konkretno znači da tvrtke, uz razvijanje sigurnosnih mjera, moraju provoditi procjene rizika. Nadalje, uprave društava moraju pokazati visoku razinu korporativne odgovornosti i osigurati da se pravilno nadgledaju, odobravaju i provode mjere kibernetičke zaštite. Direktivom se želi osigurati i pojačana suradnja između država članica pa postoji i obveza izvještavanja o sigurnosnim incidentima. I, četvrto, ne manje važno, poduzetnici moraju planirati kontinuitet poslovanja kako bi važne usluge i procesi nastavili raditi tijekom i nakon kibernetičkih incidenata.
