Regija srednje i istočne Europe (CEE) prošla je kroz značajne gospodarske promjene u posljednje tri godine. Velika nejednakost, razne mjere potpore i zakonske promjene značajno su utjecale na trend insolventnosti. Pandemija Covid-19 i gospodarski pad koji je uslijedio, kao i gospodarski utjecaj rata u Ukrajini, donijeli su zabrinutost ne samo na makroekonomske aktivnosti i tržišta roba, već i za likvidnost plaćanja poduzeća.

Gospodarstva srednje i istočne Europe (CEE) pokazale su znakove oporavka u 2021. i u prvoj polovici 2022., a većina zemalja bilježi više stope rasta unatoč značajnoj promjenjivosti. “Godina 2022. donijela je uglavnom solidnu gospodarsku aktivnost, s rastom BDP-a Hrvatske i Slovenije većim od 5%, a u Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj sa sličnim stopama rasta”, kaže Grzegorz Sielewicz, Coface voditelj ekonomskih istraživanja za srednju i istočnu Europu. “S druge strane, Estonija je ušla u recesiju sa stopom rasta od -1,3%.”

Što se tiče stečajnih postupaka, mjere potpore koje su vlade uvele 2020. doprinijele su padu stečajeva poduzeća. Proces ukidanja ovih mjera bio je postupan, a poduzeća su i dalje imale koristi od njih uz niske kamatne stope u 2021. „Međutim, u 2022. vidjeli smo jasan porast nelikvidnosti jer su se poduzeća suočile s nekoliko izazova, uključujući visoke cijene energenata, resursa, porastom kamatnih stopa, najvišom inflacijom u proteklom desetljeću i neizvjesnosti povezane s ratom u Ukrajini”, objašnjava Grzegorz Sielewicz.

Coface procjenjuje da je ukupan broj stečajnih postupaka u zemljama srednje i istočne Europe porastao s 25.917 u 2021. na 36.090 u 2022., što je povećanje od 39,3%. Osam zemalja bilježi veći broj insolventnih slučajeva u 2022. nego godinu prije (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska i Srbija), a četiri zemlje bilježe pad (Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija). Veliki porast stečajeva bilježe Srbija i Mađarska (+106% odnosno +86%), dok je najveći pad stečajeva u Estoniji (za -17%).

Nelikvidnost je porasla u svim sektorima, a ne samo u energetski intenzivnim

Ne iznenađuje da su energetski intenzivni sektori oni koji su najviše pogođeni skokom cijena roba, a time i višim operativnim troškovima. Na primjer, u Poljskoj su kemijski sector, sektori metala, papir-drvo te poljoprivredno-prehrambeni sektor prijavili duža kašnjenja plaćanja od prosjeka, pri čemu je većina njih imala dulja kašnjenja u usporedbi s prošlom godinom. Ti su sektori također bili široko zastupljeni u regionalnoj statistici stečaja: metali, papir, drvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor bilježe visoke i ubrzane stope stečajeva.

Građevinski sektor također je značajno pogođen. Stope nelikvidnosti posebno su visoke u Hrvatskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi i Poljskoj, zbog visokih cijena građevinskog materijala i resursa. Ovaj je sektor također zabilježio sporo tržište nekretnina zbog povećanja kamata i sve veće inflacije, dok je nedostatak radne snage također bio prepreka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naposljetku, maloprodaja je još jedan sektor sa značajnim udjelom nelikvidnosti u većini zemalja, iako su njegove stope nelikvidnosti i porast stečajnih postupaka ostali relativno ograničeni u 2022. Stalna inflacija uzima sve veći danak potrošačkoj potrošnji, što bi trebalo dovesti do povećanog broja nelikvidnosti u ovom sektoru.

“Ekonomski izgledi i dalje su u najmanju ruku neizvjesni. Naši stručnjaci predviđaju usporavanje inflacije u nadolazećim mjesecima, no svejedno bi većina gospodarstava regije srednje i istočne Europe trebala doživjeti slabiji rast u 2023. Inflacija će doista ostati znatno iznad ciljeva središnje banke. Kao takvi, nastavit će podizati stope i to će imati negativne učinke na solventnost poduzeća. Vjerujemo da bi se stoga broj poduzeća u stečaju trebao nastaviti povećavati 2023. godine”, dodaje Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za regiju srednje i istočne Europe.