Svijet novca
financijska industrija

Hrvatske ‘digitalne banke’ u pohodu na svijet

Vrijednost Revoluta, najpoznatije digitalne banke u Europi, procjenjuje se na 33 milijarde eura, a američkog Chimea na 25 milijardi.

Josipa Ban
27. studeni 2022. u 22:02
Foto: pixabay

Tehnologija ubrzano mijenja financijsku industriju. U relativno kratkom vremenu, od plaćanja gotovinom, ušli smo u doba plaćanja mobitelom, satom, na raspolaganju imamo digitalne novčanike, digitalni novac, čak i ne moramo imati račun u “klasičnoj” banci – dovoljan je onaj u digitalnoj (od nedavno plaću možemo primati na Revolut – britansku digitalnu banku).

Sve ove promjene izazov su tradicionalnim bankama, ali i prilika za razvoj nove industrije – fintecha – industrije koja razvija financijska rješenja i usluge zasnovane na tehnologiji. Tu priliku mnogi već koriste jer se procjenjuje da bi tržišna vrijednost fintecha sa 110 milijardi dolara, koliko je vrijedila 2020., trebala narasti na 698 milijardi do 2030.

Živahna scena

Primjerice, vrijednost Revoluta, najpoznatije digitalne banke u Europi, procjenjuje se na 33 milijarde eura, a američkog Chimea na 25 milijardi. Mogu li tome konkurirati domaći, uz iznimke, relativno samozatajni fintech igrači? Božidar Pavlović, partner u Aymo Ventures, fondu rizičnog kapitala, uvjeren je da mogu. Navodi deset domaćih fintechova za koje kaže da će “nesumnjivo uspjeti na svjetskoj sceni”. Listu predvodi Fonoa (hrvatsko-irski startup koji je razvio platfomu za automatizaciju poreza). Slijede Aircash, Electrocoin, Minka, Own Solutions… kompanije koje razvijaju razna rješenja u raznim segmentima bankarstva, ali i kripto plaćanja.

Ovaj bivši bankar, nekadašnji tehnički direktor u domaćoj fintech kompaniji Oradian, potom konzultant, a sada i investitor, dakle, jako dobar poznavatelj domaće fintech scene, situaciju na njoj opisuje kratko i jasno. “Hrvatski fintech jača iz dana u dan, sve je više inovativnih rješenja i proizvoda. Kad sagledamo scenu u potpunosti, lako se dolazi do zaključka da je vrlo živahna za ovako malu državu. Hrvati sve radije i brže prihvaćaju nebankarska rješenja, a mlade generacije neupitno jašu na valu novih tehnologija. To bankama pak predstavlja rastući problem, jer im je klijentela sve starija, pa se njihova suradnja s fintech kompanijama kao izvorom inovacija čini neminovnom”, ističe Pavlović.

Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, sigurno ima razloga za optimizam. Prošle su godine prihodi njegove kompanije rasli 71 posto. Electrocoin je tako ostvario nešto više od pola milijarde kuna prihoda. Činjenicu da zahvaljujući upravo njima kriptovalute možemo zamijeniti za “tradicionalan” novac na više od 130 mjesta u Hrvatskoj te plaćati kriptovalutama na više od 2000 mjesta (zahvaljujući njihovom softveru PayCek), Škorić pripisuje “sposobnosti i profesionalnosti tima”. No da bi nastavili rasti, potrebno se širiti izvan granica.

Za ovu, kao i ostatak fintech kompanija, to nije tako jednostavno jer mnogo toga ovisi o regulativi. Upravo nadolazeće izmjene regulatornog okvira Škorić izdvaja kao važan faktor o kojemu će ovisiti uspjeh izvan Hrvatske. “Izdvojio bih i stavove lokalnih regulatora kako budemo akvizirali veće klijente po raznim državama EU. Hoće li ti faktori ubrzati ili usporiti naš rast – ostaje za vidjeti. Od unutarnjih faktora, tu sve leži na leđima našeg prodajnog tima koji se do sada pokazao vrlo kompetentnim i uspješnim”, ističe direktor Electrocoina.

Domaću fintech scenu pak opisuje kao malu i gotovo intimnu na kojoj se gotovo svi akteri međusobno poznaju. Koliko je mala potvrđuju i studije. “Prema studiji McKinseya o razvijenosti fintecha u EU, na začelju smo Europe. Po broju fintecha po glavi stanovnika Hrvatska je na 22. mjestu, a po veličini ulaganja u fintech je na 23. mjestu od 27 zemalja članica. I to je glavni nedostatak naše fintech scene – teško je pokrenuti novi fintech u zemlji koja nema razvijen fintech ekosustav”, ističe Škorić te dodaje da je ovaj nedostatak ujedno i prednost.

”Hrvatska fintech scena još nije zasićena proizvodima i prostora za rast je puno”.

Promjena mindseta

No, uspjeh će ovisiti o regulativi, odnosno o novim regulatornim aktima. “Od PSD3 regulative na razini EU koja će, nadamo se, dodatno olakšati penetraciju fintecha u okoštalu platnu industriju EU-a, pa sve do razine pravilnika u Hrvatskoj. Primjerice, nadamo se konačnoj reformi tvz. pravilnika o videoelektronskoj identifikaciji koji je najveći kamen u cipeli fintecha koji žele svoje korisnike identificirati bez anakronizama kao što je dolazak u poslovnicu. Kako će ta regulativa na kraju biti napisana značajno će utjecati na razvoj fintecha u Hrvatskoj”, kaže osnivač i direktor Electrocoina te upozorava da će puno toga ovisiti i o tome kako će se provoditi nova pravila. Kako dodaje, osnovne upute aktualne PSD2 regulative većina banaka u Hrvatskoj još uvijek ne ispunjava te tako “onemogućava brži rast fintecha”.

Uz regulativu, dodaje Filip Šaravanja, voditelj Digitalne imovine u Aircashu, razvoj fintech proizvoda je i kapitalno iznimno zahtjevan, a Hrvatska je malo tržište. Kao posljedicu pak, navodi, imamo fintech scenu koja razvija tehnička rješenja za financijsku industriju, a koja sama izravno ne pruža financijske usluge krajnjem korisniku.

”Da bi FinTech industrija u Hrvatskoj još više napredovala, potrebna je prije svega promjena mindseta. Važno je imati svijest da FinTech proizvode razvijamo s namjerom da nam Hrvatska nije jedino, nego samo početno tržište. Bitno je ohrabriti globalno razmišljanje, da se one FinTech usluge koje se dokažu ovdje, počnu nuditi i na ostalim tržištima. To je ujedno i naš cilj – izgraditi nešto novo, ponoviti uspjeh koji smo postigli na hrvatskom tržištu i u drugim EU zemljama, i dokazati da naš proizvod može biti za cijeli svijet”, ističe voditelj iz kompanije osnovane 2015., a koja je razvila prvi hrvatski digitalni novčanik pomoću kojega se mogu provoditi sve vrste plaćanja, slanja ili primanja novca.

Sredinom ove godine izašli su na tržišta Slovenije, Austrije, Njemačke i Rumunjske gdje Aircash koristi 150.000 ljudi. Uz domaće korisnike hrvatski digitalni novčanik već koristi više od pola milijuna ljudi. Da bi brojke “pojačali”, proizvod i uslugu konstantno moraju nadograđivati. Tako su prošle godine izdali Aircash Mastercard prepaid karticu, čime su postali prvi financijski igrač u Hrvatskoj koji je izdaje, a nije banka. Trenutno pak, kaže Šaravanja, rade i na razvoju rješenja koje će korisnicima omogućiti pristup globalnim tržištima kapitala te ekosustavu kriptoimovine i DLT- a (blockchain).

”Cilj je Aircasha uključiti se u cijeli spektar digitalnih financijskih usluga i prostora digitalne imovine, kako bi naši korisnici imali još veće mogućnosti unutar Aircash aplikacije”, navodi Šaravanja.

Povratak privatnosti

I dok su ove kompanije osvojile domaće tržište i polako koračaju na europsko, Identyum sa svojim ID Walletom tek kreće u taj pohod. A kreće sa supernaprednim digitalnim novčanikom koji je mjesto pohrane osobnih dokumenata, ali i mjesto kroz koje je moguće provesti elektroničko potpisivanje. Identyum ID Wallet, dakle, nudi uslugu digitalnog identiteta i elektronskog potpisivanja (kroz sustav Sign).

”Cijelo je tržište u Hrvatskoj u samim počecima jer ni građani ni tvrtke još nisu naviknuti na elektroničko potpisivanje, jer je prije Identyuma bilo teško i komplicirano elektronički potpisati PDF. No već imamo nekoliko velikih tvrtki s kojima smo sklopili ugovore o korištenju Signa za njihove poslovne potrebe, a interes se iz mjeseca u mjesec povećava”, otkriva Robert Ilijaš, direktor i osnivač Identyuma. Sustav koji je razvio pruža uistinu široke mogućnosti, pa ipak ga stalno nadograđuju. Rade, kaže Ilijaš, na servisu Identify koji će građanima i tvrtkama omogućiti slanje linkova putem standardnih poruka (e-mail, SMS, WhatsApp i slično), a kroz koje će se primatelj moći identificirati. “Ujedno radimo i na servisu Access, kojim planiramo pokriti korištenje digitalnog identiteta u fizičkom svijetu, poput kontrole ulaska, rampe…”, najavljuje te dodaje da je potencijal usluge koju nude ogroman.

698 milijardi

dolara tržišno će vrijediti globalni fintechi do 2030. godine

”Jedan je od strateških ciljeva Europske komisije da 80% građana EU-a ima svoj digitalni identitetski novčanik. ID novčanici imaju potencijal kompletno promijeniti paradigmu i suštinski digitalizirati društvo, tako da se pri tome privatnost i kontrola nad osobnim podacima vrate u ruke građana”, ističe. Naime, upravo ovaj dio – privatnost, odnosno implementaciju sigurnosne infrastrukture – Ilijaš izdvaja kao najkompleksniji dio posla. Kako objašnjava, identitet korisnika Identyum ID Walleta nitko ne zna, čak niti oni koji uslugu omogućuju.

Za domaći fintech sustav kaže pak da je tek u nastajanju. “Nedostatak većeg oblika financiranja u ranim fazama fintech startupova vidim kao najveći ograničavajući faktor u regiji. Tu čak ne mislim na nas jer smo mi regtech i prilično smo ‘egzotični’ zato što radimo infrastrukturni projekt koji mijenja cijelu društvenu paradigmu i koji se po poslovnim pokazateljima i dinamici ponaša drukčije od onog na što su venture capital i ostali izvori financiranja naviknuti”, ističe Ilijaš. Svi su ovi primjeri, a ima ih još jako zanimljivih, globalni potencijal. No oni rade iskorak u sektoru koji je vrlo reguliran i u kojem se pravila sporo mijenjaju, a to uspjeh dodatno otežava. Kada se tome još priključi i ekosustav – koji nije posložen – i “šumovit” teren koji su svi navedeni sami morali krčiti, ne treba čuditi da imamo malu, ali zato žilavu fintech zajednicu. Globalni uspjeh pak neće ovisiti samo o njima, već o krčenju raznih barijera.

New Report

Close