Domaći indeks CROBEX u prvom polugodištu oslabio 2,1 posto.
Hrana i energija jedini su pobjednici prvog polugodišta na svjetskim burzama. No, dok vodeća svjetska tržišta prolaze kroz vrlo teško razdoblje, zaronivši u “medvjeđe tržište”, stanje na domaćem dioničkom tržištu daleko je bolje, pa se može reći da je nekadašnji nedostatak malog regionalnog tržišta sada postao prednost Zagrebačke burze.
Domaći indeks CROBEX tijekom prvog polugodišta, zaključno s 29. lipnjem, izgubio je 2,1 posto vrijednosti.
Hrana i energija jedini su pobjednici prvog polugodišta na svjetskim burzama. No, dok vodeća svjetska tržišta prolaze kroz vrlo teško razdoblje, zaronivši u “medvjeđe tržište”, stanje na domaćem dioničkom tržištu daleko je bolje, pa se može reći da je nekadašnji nedostatak malog regionalnog tržišta sada postao prednost Zagrebačke burze.
Domaći indeks CROBEX tijekom prvog polugodišta, zaključno s 29. lipnjem, izgubio je 2,1 posto vrijednosti.
Bolji od okruženja
Odličan je to rezultat u odnosu na velike svjetske burze gdje primjerice S&P 500 s Wall Streeta bilježi 20 posto pada, kao i europski STOXX 50 indeks. Hrvatsko mjerilo također nadmašuje i indekse u okruženju.
Naime, slovenski SBI TOP ubilježio je 10,8 posto pada za prvo polugodište, pokazuju podaci Bloomberga, a makedonski MBI 10 nekih 6 posto minusa. Mađarski BUX nakrcan energetskim i bankovnim dionicama potonuo je 22 posto dok je vrijednost austrijskog ATX indeksa snižena za četvrtinu.
Pogled na izvedbu hrvatskih dionica još je optimističniji ako se uzmu u obzir i dividende. Indeks CROBEXtr koji uz porast cijene uračunava i isplaćene dividende tijekom 2022. pao je tek 0,3 posto.
“Svakako možemo biti zadovoljni u trenutku dok brojna europska i svjetska tržišta doživljavaju teške trenutke s visoko dvoznamenkastim korekcijama indeksa.
Ono što se nekad percipira kao nedostatak regionalnog tržišta, odnosno činjenica da nekad globalna zbivanja dolaze do nas s odmakom i amortizirana ili ne dopiru uopće, u ovom je trenutku prednost i vjerujemo da će ju ulagatelji iskoristiti”, komentirala je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Na pitanje koliko inflacija i rat predstavljaju rizik za domaće tržište kapitala, Gažić kaže kako zbivanja u Ukrajini različito utječu na uvrštene kompanije i teško je generalizirati. “Hrvatska ima povoljnu situaciju u smislu očekivanog rasta hrvatske ekonomije kao i najave vrlo dobre turističke sezone, trenutno na tragu rekordne 2019.
Svakako je bitan stabilizirajući faktor ulazak u eurozonu, koji će dovesti do povećanja investicijskog rejtinga Hrvatske kao i ulazak u Schengenski prostor, što sve može imati pozitivan utjecaj na naše tržište”, mišljenja je čelnica ZSE-a.
Povijesne turbulencije
Bura na globalnim financijskim tržištima daleko je više izražena, pa Reuters piše kako je ovo najturbulentnije prvo polugodište na burzama u povijesti. Primjerice, MSCI indeks dionica iz 47 država ostvario je najveći pad u prvom polugodištu od osnutka 1990. godine.
Istovremeno, 10-godišnje američke državne obveznice imale su najgore prvo polugodište od 1788. godine s padom od 13 posto. Rezultat je to šoka na financijskim tržištima koje je donijela ruska invazija na Ukrajinu, dodatno potaknuvši već ranije rastuću inflaciju i prisilivši vodeće središnje banke na povećanje kamatnih stopa.
Tržišna kapitalizacija svjetskih dionica u prvom je polugodištu pala za impozantnih 13 bilijuna dolara, ali je s druge strane došlo do najvećeg skoka cijene sirovina od 1. svjetskog rata. Što se tiče inflacije i utjecaja na burze, Ivana Gažić ističe kako je ulaganje na tržištima kapitala nesumnjivo jedan od dobrih načina za zaobilaženje inflacije jer dugoročni povrati, povijesno gledano, u pravilu premašuju inflaciju.
“U situaciji galopirajuće inflacije, bit će pozitivno već i samo sačuvati vrijednost novca ili ostvariti najmanje moguće gubitke. Vjerujemo da naše tržište kapitala može omogućiti i više od toga u ovom trenutku i taj trenutak vješti će investitori sigurno prepoznati”, poručuje Gažić.
Malu nadu u skori dolazak boljih burzovnih dana daje statistika. Jim Reid iz Deutsche Banka istaknuo je za Reuters da nakon velikog pada S&P-a 500 u prvom polugodištu uvijek slijedi snažan oporavak. Tako je 1932. pad u prvom polugodištu iznosio 45 posto, a u drugom indeks je skočio 56 posto. Indeks je u prvom dijelu 1962. pao 22 posto, a u drugom je narastao 17 posto.
