Europska komisija donijela je 2019. Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, a u srpnju prošle godine i novi klimatsko-energetski paket pod nazivom “Fit for 55” s nizom preporuka za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma i Europskog zelenog plana. Predvodnička uloga Europske unije u borbi protiv klimatskih promjena potvrđena je na nedavno održanoj UN-ovoj konferenciji u Glasgowu.

Na tom skupu svjetskih lidera nove ambiciozne ciljeve je predstavila i Republika Hrvatska, koja se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 posto u odnosu na 1990. godinu, postići udjel od 39 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji te da najkasnije do 2033. godine prestati koristiti ugljen.

Aktualna energetska kriza potaknuta ratom u Ukrajini, koju karakterizira smanjenje sigurnosti opskrbe energentima i porast veleprodajnih cijena energenata i električne energije ukazala je na potrebu žurnog smanjenja ovisnosti o fosilnoj energiji, prije svega o uvozu energenata iz Rusije te snaženja energetske samodostatnosti, kako Europske unije u cjelini tako i svake pojedine države.

Unatoč činjenici da HEP podnosi značajan teret u provedbi vladinih mjera, kako u ograničenju porasta cijene električne energije za kućanstva, tako i u otpisu potraživanja od građana na potresom pogođenim područjima, za Hrvatsku je u sadašnjoj energetskoj situaciji presudna upravo uloga HEP-a.

Kao nositelj energetske tranzicije države, HEP će u vrlo izazovnim uvjetima ubrzati realizaciju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine, koji je komplementaran Zelenom planu i ciljevima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Do 2030. godine 700 MW iz sunca i vjetra

Fokus će biti na izgradnji i preuzimanju projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Investicijski ciklus u sunčane elektrane HEP je pokrenuo početkom 2019. godine. U ožujku ove godine u rad je puštena šesta po redu velika neintegrirana, samostojeća sunčana elektrana, Stankovci, priključne snage 2,5 MW.

Osim sunčane elektrane Stankovci, HEP grupa u svom portfelju trenutno ima sljedeće velike neintegrirane sunčane elektrane: Kaštelir 1, priključne snage 1 MW, Kaštelir 2 od 2 MW te Marići snage 1 MW u Istri, a u Dalmaciji SE Vis, koja je s 3,5 MW još uvijek najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj te Kosore jug kod Vrlike snage 2,1 MW. Osim SE Kaštelir 1, sve sunčane elektrane električnu energiju proizvode bez poticaja, na potpuno tržišnoj osnovi.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Pred puštanjem u rad je sunčana elektrana Obrovac (7,35 MW priključne i 8,7 MW instalirane snage), a počeli su i pripremni radovi na izgradnji SE Donja Dubrava u Međimurju, u neposrednoj blizini HEP-ove hidroelektrane. S 9,9 MW priključne i 12,35 MW instalirane snage, to je trenutno najveća hrvatska sunčana elektrana u izgradnji.

Do kraja godine će početi izgradnja prve od 18 elektrana ukupne snage 168 MW i investicijske vrijednosti veće od milijarde kuna koje HEP razvija na temelju sporazuma o suradnji s općinama i gradovima. Sporazumi su sklopljeni na temelju javnih poziva, a u tijeku je i novi, trajni javni poziv partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije.

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti 590 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna.

Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Sve navedene elektrane dio su HEP-ova plana da do 2030. godine u sunčanim elektranama ima 350 MW instalirane proizvodne snage, a jednako toliko i u vjetroelektranama. Sunčane elektrane HEP postavlja i na krovove svojih zgrada.

Od 62 integrirane SE, 53 ih je u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, a devet ih se nalazi u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom električne energije.

Hidroelektrane ostaju najvažniji obnovljivi izvor

Ipak, unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti oko 3,9 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava.

Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 170 megavata i godišnje proizvodnje električne energije za 330 milijuna kWh. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2.

S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Vlada je prošle godine HES Kosinj proglasila projektom od strateške važnosti za Hrvatsku.

Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te prosječnu godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh.

Ulaganja u energetsku učinkovitost

Osim izgradnje novih i modernizacije postojećih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, važan dio Europskog zelenog plana i razvojne strategije HEP-a čine ulaganja u projekte povećanja energetske učinkovitosti u sustavima distribucije električne i toplinske energije. Tri takva projekta sufinanciraju se sredstvima iz EU fondova.

Do danas je realiziran veći dio Pilot projekta uvođenja naprednih mreža, a uskoro počinju radovi druge od tri faze projekta revitalizacije vrelovodne mreže grada Zagreba, vrijednog 700 milijuna kuna. Revitalizacija obuhvaća 63 kilometra, odnosno jednu trećinu vrelovodne mreže. Krajem prošle godine počela je i realizacija projekta zamjene spojnog vrelovoda od Termoelektrane-toplane Osijek do Toplane Pogona Osijek.

Usvajanje novih tehnologija

Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije, pred HEP stavljaju izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskog spremnika za pohranu energije na otoku Visu, koji će se izgraditi uz postojeću sunčanu elektranu.

HEP analizira i mogućnosti uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje HEP lidersku ulogu u Hrvatskoj potvrđuje programom eMobilnost, koji je također dijelom sufinanciran sredstvima Europske unije.

Već do kraja prošle godine broj HEP-ovih punionica postavljenih na sve najvažnije prometnice širom Hrvatske kao i na lokacijama vlastitih objekata, prešao je 300. Preciznije, bile su ih 302, od čega 256 javno dostupnih. Prije nekoliko mjeseci na odmorištu Vukova Gorica proradio je i prvi baterijski spremnik u funkciji potpore radu HEP-ovih punionica na toj lokaciji.

Na većini projekata HEP uspješno surađuje i nastavit će surađivati s domaćim znanstvenim i stručnim organizacijama te industrijom te u ostvarenju svojih planova računa i na mogućnost apliciranja na bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na taj način HEP će i dalje poticati povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.

* Sadržaj omogućio HEP