Već neko vrijeme naglasak je na razvoju digitalnih vještina, a one su u upravi, kao i u cijelom društvu – nedovoljne za rast i razvoj digitalizacije. Stoga se, govori na samom početku državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, moraju educirati svi od IT stručnjaka do državnih službenika koji rade na poslovima digitalizacije. Izuzeće , jednostavno je, ne postoji.
”Mali broj ljudi u IT sektoru proizvodi jako puno, ali ako nema radne snage, rast ne može biti onakav kakav bismo htjeli. Bez stvaranja stručnjaka, nema ni rasta digitalizacije’’, dodao je Gršić nastojeći istaknuti važnost toga da i sami građani moraju prepoznati kuda se kreće gospodarstvo. To se za sada događa u obliku prekvalifikacija za zanimanja koja bolje prianjaju zahtjevima gospodarstva i penetraciji modernih tehnologija.
Na 40. mjestu u svijetu
Pogled u obrazovni sustav ipak nije omeđen samo prekvalifikacijama, on vrlo jednostavno zahtjeva i suradnju s akademskom zajednicom. Novi projekti, kao što je KONČAROV Digital Factory LAB, između ostalog stavljaju naglasak i na suradnju s akademskom zajednicom kao imperativ uspjeha razvoja novih tehnologija u društvu. Suradnjom će se na koncu stvarati prilike za sve.
“Ekosustav se sastoji i od malih i srednjih poduzeća koja trebaju koristiti benefite rezultata u tim laboratorijima. Kod nas je prisutna slika da manji trče za poslom i nemaju vremena za inoviranje, a ovakvi laboratoriji su im prilika”, rekao je menadžer klastera za inteligentnu energiju iz KONČARA Mladen Perkov.
Ekosustav ICT-a danas generira puno, a jedan je od glavnih aktera i u kontekstu izvoza. Končar 50 posto svega temelji upravo na izvozu. Međutim, znanja koja imamo i izvozimo mogu pomoći i u našoj državi.
“Puno toga nam fali u poslovnim procesima, treba promijeniti poslovne procese da bi se tehnologija mogla iskoristiti”, rekao je direktor i GIS/ICT konzultant IZ Prehnita Vlatko Roland.
Dakle, naglasak je na poslovnim procesima kao inputu razvoja i primjene digitalnih tehnologija, a problemi se vide i u svojevrsnoj organiziranosti.
“Mislim da spremnost ima dvije dimenzije – kakva je iskazana i na individualnoj razini. Kod nas je problem na razini organiziranosti. Sve što treba biti organizirano, ide malo teže. Najbolja analiza tog pitanja je kada pogledate Svjetski gospodarski forum, mi smo po tehnološkoj opremljenosti i obrazovanosti stanovništva na 40. mjestu u svijetu’’, istaknuo je osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović.
Digitalna infrastruktura
Gospodarski i javni sektor pokazuju svojevrsne slabosti, ako što su poslovna sofisticiranost ili svojevrsni pritisak na korištenje digitalnih tehnologija koji je vidljiv u javnom sektoru. Međutim, kako dodaje Vidović, s druge strane u pametnoj industriji socijalna tranzicija puno je veći problem od one industrijske.
Da bi socijalna tranzicija išla dalje, važno je staviti naglasak i na samu povezivost, koja je na koncu bitna i za davanje bilo kakve perspektive života u mjestima koja za neke dobne skupine nisu najpoželjnija.
“Mogu spomenuti područja pogođena potresom, ako tamo nema digitalne infrastrukture i povezivosti, onda se trebamo pitati i koja je perspektiva ljudi koji tamo žive. Uz osnovnu komunalnu infrastrukturu, bez digitalnog i pristupa internetu, nema ni razvoja gospodarstva”, dodao je Gršić.
Potencijal telekomunikacija
Povezivosti se bave i stručnjaci u HAKOM-u, kako kaže Krešimir Mazor zahtjevi tržišta se uvelike prate, a važno je znati i da se spektar za tehničko ispitivanje povezivosti može dobiti bez naknade.
“Na početku smo toga da osvijestimo gospodarstvo da postoji potencijal telekomunikacija u gospodarstvu”, dodao je Krešimir Mazor iz HAKOMA, dodajući kako bi svima kao dionicima u pametnoj industriji dobro došao i sugovornik sa strane regulatora, odnosno države. Na kraju, nitko ne može sam napraviti GDP, a suradnja je nešto na što moramo staviti fokus.
