Na ZŠEM-u su brzo organizirali nastavu na daljinu jer su online materijali, prezentacije i vježbe već bile dostupne putem Loomena.
Epidemija je donijela brojne promjene u svim aspektima života, pa tako i u obrazovanju. Protekle dvije godina bile su specifične po tome što se zbog epidemioloških razloga nastava više nije mogla održavati na klasičan način te se uglavnom odvijala online.
Nije odgođen nijedan kolokvij
Epidemija je donijela brojne promjene u svim aspektima života, pa tako i u obrazovanju. Protekle dvije godina bile su specifične po tome što se zbog epidemioloških razloga nastava više nije mogla održavati na klasičan način te se uglavnom odvijala online.
Nije odgođen nijedan kolokvij
Kako je to utjecalo na studente, kakve poteškoće ali i prilike im je donijela nova situacija te kako su se u njoj snašli, upitali smo studente Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), visokoškolske ustanove koja je prva prešla na hibridni oblik nastave čim su uvjeti do dopustili. Zrinka Šimičić, studentica druge godine, kaže kako je prelazak na online nastavu u početku bio uzbuđujuć, potpuno nov način rada.
Bilo je, kaže, malo izazovnije natjerati se predavanja pratiti s jednakom pažnjom kao i u predavaoni pa je trebala određena doza samodiscipline. “Zapravo sam se brzo priviknula, jedino što mi je nedostajalo bila je interakcija uživo s kolegama i profesorima”, kaže Zrinka i nadodaje da je ZŠEM od prvog dana online nastave radio dobar posao.
“Iako je pandemija krenula u ožujku 2020., u stvarno nezgodno doba kada imamo mnogo kolokvija, ZŠEM je za razliku od većine fakulteta bio spreman za prelazak na online nastavu te smo tako uspjeli svoju godinu završiti po planu kao da online nastave nije ni bilo.
Nijedan kolokvij nije bio odgođen te se gradivo obrađivalo jednako kao u predavaoni i nismo morali ništa nadoknađivati”, kaže Zrinka i ističe kako su joj cijelu situaciju uvelike olakšala snimljena predavanja koja su bila na stalnom raspolaganju pa im se uvijek mogla vratiti i pogledati ih brzinom koja joj najviše odgovara.
“Kada je sve krenulo online mislila sam da ne može ništa zamijenit pravo predavanje u dvorani, sada kada je skoro dvije godine prošlo, teško mi je zamisliti da smo svaki dan u dvorani po par sati. Naravno da je možda lakše interaktivni dio nastave s profesorom odraditi uživo, ali s vremenom smo se navikli i na taj dio. Tako da mislim da je samo stvar navike, da svaka strana ima prednosti i mana”, zaključila je Zrinka.
Petru Šantek, studenticu prve godine ZŠEM-a, online nastava ‘dočekala’ je u četvrtom razredu srednje škole te je njoj i njezinim prijateljima donijela velike probleme. Bilo joj je teško snalaziti se u novom načinu učenja, a naročito oko mature.
“Kada sam stigla na ZŠEM dočekao me hibridni način rada, što mi se prilično dopalo. Sviđao mi se sam princip jer je cijeli program i način rada bio prilično organiziran te se nisam osjećala kao da zaostajem s nastavnim sadržajima, odnosno da nisam dovoljno naučila.
Također, bilo je praktično to što sam imala priliku više posjećivati obitelj”, kaže Petra i objašnjava da se nastava održavala jedan tjedan online, a jedan na kampusu. “Podijelili su nas u dvije grupe te smo se vodili rasporedom za te grupe. Izmjenjivali smo tjedne kako bismo izbjegli masovan broj ljudi na kampusu.
Što se tiče online nastave, profesori su koristili razne programe i sredstva kako bi nam što efikasnije objasnili nastavne sadržaje te sa sigurnošću mogu potvrditi da su odradili odličan posao”, smatra Petra i nadodaje da bi, iako se zalaže za stari način rada, osobno zadržala online kolokvije i ispite jer su bili prilično dobro organizirani kao i mogućnost da se održe na bilo kojem prikladnom mjestu, što je svima koji ne žive u Zagrebu vrlo praktično.
“Također bih zadržala online konzultacije i dodatne instrukcije. Ako smo ikad zapeli s nastavnim sadržajem, u bilo kojem trenutku mogli smo se javiti profesorima, koji su s veseljem dogovorili dodatne satove. Zahvaljujući online nastavi, to je velika prednost zato što je puno lakše dogovoriti termin i uskladiti se s profesorima”, poručuje Petra.
Gabriela Eva Barišić, također studentica prve godine, ističe kako nije imala priliku u potpunosti osjetiti studiranje ‘uživo’, ali ga je iskusila u offline dijelu hibridne nastave.
Gabriela Eva Barišić; Mihael Cirković; Petra Šantek; Zrinka Šimičić
Nedostaje im druženja
Puno je lakše pratiti i doživjeti predavača uživo, postaviti pitanje, fokus na predavanje je puno čvršći i duže traje kada fizički sudjeluješ u predavanju. U online predavanjima najviše mi je odgovaralo što nisam morala gubiti vrijeme na putovanje do faksa pa sam tako mogla puno toga prilagoditi sebi, ali ako nisi disciplinaran, možeš se jako brzo opustiti i zapostaviti svoje obaveze”, kaže Gabriela Eva koja uz studiranje i radi pa joj je zbog obaveza na poslu bilo jednostavnije slušati predavanja od doma, nego uživo.
“Voljela bih kada bi se zadržala ta mogućnost da ako si zaposlen možeš slušati predavanja online. Također, neki profesori su i snimali svoja predavanja što mi je uvelike olakšalo učenje”, ističe Gabriela Eva. Studentu četvrte godine Mihaelu Cirkoviću prelazak na online nastavu bio je prilično iznenadan, ali smatra da su se svi, kako profesori, tako i studenti, jako dobro snašli u tome.
Hibridan način nastave je, smatra, definitivno znatno praktičniji od online nastave. U online nastavi su mu najviše nedostajale kolege i fizička komunikacija s profesorima. Kao pozitivnu stranu online nastave ističe komociju praćenja nastave od doma i izbjegavanje gužvi u prometu.
“Smatram da su ZŠEM i profesori jako dobro organizirali online nastavu u tako kratkom i iznenadnom periodu, najviše zbog toga što su nam online materijali, prezentacije i vježbe već prije bile dostupne putem Loomena. Također, ZŠEM je epidemiološke mjere osigurao na najvišoj razini – osigurana su nam dezinfekcijska sredstava ispred svake predavaonice i ureda, te je obvezno nošenje maski na kampusu.
Jedine novosti koje nam je donijela online nastava je isključivo to što se studenti ne mogu družiti kao prije, te se iskreno nadam da ćemo se što prije vratiti na staro. Fizički kontakt i predavanje uživo definitivno ne može zamijeniti nijedna online nastava”, kaže Mihael Cirković.
ZŠEM od jeseni uvodi četiri ‘koncentracije’ koje se pripremaju kroz grupu izbornih kolegija, a omogućuju studentima specijalizaciju u danas najvažnijim obrazovnim područjima: Međunarodno poslovanje, Digitalni marketing i umjetna inteligencija, Financije i Fintech te Sportski management.
Dekan ZŠEM-a Mato Njavro ističe da kao vodeća poslovna škola na ovom dijelu Europe kontinuirano ulažu u razvoj naprednih modela obrazovanja kako bi Hrvatska bila atraktivna obrazovna destinacija mladima iz cijelog svijeta.
Praćenje elitnih svjetskih praksi
Koncentracije su rezultat praćenja elitnih svjetskih praksi. Studentica Petra Šantek smatra kako je uvođenjem ovog modela, ZŠEM dokazao svoju pristranost svijetu te želju za sudjelovanjem s drugim državama.
“Danas je vrlo bitno pratiti trendove jer se oni vrlo brzo mijenjaju, a ZŠEM se u tome pokazao vrlo uspješnim. Oduvijek me zanimao marketing, međunarodno poslovanje i komunikologija te su me zbog toga Međunarodni marketing i Digitalni marketing vrlo zainteresirali. No, odluku još nisam donijela”, otkrila nam je Petra.
Zrinka Simičić kaže kako razmišlja o predmetima iz međunarodnog poslovanja jer je to nešto što je zanima i u čemu se želi razvijati, a Mihael Cirković smatra kako je koncentracija izbornih kolegija odlična novost jer se tako studenti mogu potpuno fokusirati i posvetiti onom aspektu studija koji ih najviše interesira. Gabriela Eva Barišić kaže da s obzirom na to da radi u nogometnom klubu, razmišlja uzeti neki izborni kolegij vezan uz sportski menadžment.
“Dopada mi se ta industrija i voljela bih naučiti više o tome, možda po završetku faksa i ostati u toj branši. Jako mi se sviđa što se imamo priliku profilirati u polju koje nas najviše interesira”, zaključuje studentica prve godine ZŠEM-a.
