Dok su milijarde ‘naštampanog’ novca usijale dionička tržišta diljem svijeta, Zagrebačka burza postojano je ostala na sporednom kolosijeku. U krizi 2009. opekli su mnogi ulagači, a propast Agrokora dodatno urušila povjerenje, a kompanije jefitniji kapital pronašle u bankama.

Čak je i država odustala od privatizacija i u potpunosti zanemarila tržište kapitala do te mjere da su i epizode kupovanja birača IPO-ima zamijenjene direktnim isplatama. U tim okolnostima povjerenje, uvijek fundamentalno u financijama, dodatno dobiva na težini, posebno kad je optužba – manipulacije na tržištu.

Nakon višemjesečnog držanja na nišanu, regulator je prošlog tjedna izdao opomenu fizičkoj osobi nakon što je utvrđeno da je u razdoblju od devet mjeseci 2020. neimenovani ulagatelj “često zadavao, mijenjao i otkazivao trgovinske naloge bez namjere da ih doista i izvrši” i to u količinama i cijenama koje su često “značajno odstupale od prosječnih na ZSE za određenu dionicu”.

Radilo se o dionicama Vira, Instituta IGH i Đure Đakovića, neslužbeno je manipulator s područja Dalmacije i nije “poznato” ime.

Tko je manipulator?

“U tom razdoblju je imao gotovo 14 tisuća promjena po nalozima (zadavanje naloga, izmjena naloga i otkazivanja naloga). U velikoj većini slučajeva nije niti došlo do transakcija. U postupku nadzora nije utvrđivana eventualna šteta koju je ponašanje ulagatelja izazvalo trećim stranama, ali manipulacija tržištem i pokušaji manipulacije tržištem uvijek izazivaju štetu integritetu tržišta kapitala”, poručili su iz Hanfe.

Dodaju da je manipulacija tržištem, kao i pokušaj manipulacije tržištem, izričito zabranjeni člankom 15. Uredbe o zlouporabi tržišta i člankom 515. stavkom 2. Zakona o tržištu kapitala. I prije nego je izdala pismenu opomenu, Hanfa ga je pismeno zatražila da prestane s takvom praksom, no ulagatelj je ipak nastavio po svom. Nastavi li i dalje, mogao bi zaraditi prekršajnu ili kaznenu prijevu.

Uz opasku da je zadavanje pa odustajanje od naloga uobičajeno, a nema granice kada postaje manipulacija, sugovornici s kojima smo razgovarali pitaju se zašto Hanfa nije objavila tko je manipulirao tržištem? “Ovo nije prva mjera koju je Hanfa izdala nekom malom ulagatelju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ipak, a posebno jer je riječ zasada o opomeni, Hanfa u tom slučaju ne objavljuje identitet osobe, ako prema ZTK-u smatra da bi iznošenje osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno. Riječ je o ulagatelju koji nije ipak ostvario značajan utjecaj na ukupno trgovanje”, uvjeravaju.

Vraćanje povjerenja

Ograđujući se da konkretan slučaj ne može komentirati jer nije upoznata s detaljima, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na upit Poslovnog dnevnika o jačanju povjerenja na tržištu kapitala istaknula je da se posljednjih godina puno napravilo.

“Nakon afere Agrokor, Burza i Hanfa napravile su niz koraka koje su imale za cilj vraćanje povjerenja investitora u hrvatske dionice. Na Zagrebačkoj burzi formirano je ‘Prime’ tržište sa šest najkvalitetnih kompanija koje su dobrovoljno pristale, primjerice, da revizor njihovih izvješća bude u potpunosti o njima neovisan dok ste u slučaju Agrokora imali revizora koji je gotovo isključivo ovisio o koncernu.

Hanfa je, s druge strane, dobila funkciju kontrole financijskih izvješća, oformila je tim i time se vrlo aktivno bavi”, kaže Gažić napominjući da su te mjere usmjerene na jačanje tog tipa povjerenja ulagača, odnosno u informacije izdavatelja čijim se vrijednosnicama trguje.

Općenito problem domaćeg tržišta, dodaje naša sugovornica ne jednom izrečenu dijagnozu, je manjak novih izdanja. “Na inozemnim burzama zna se dogoditi i po pet IPO-a dnevno”, oslikava.

“To što ima puno novca u sustavu (zbog mjera monetarne politike, op.a.) ne znači automatski da će ulagači ZSE vidjeti kao investicijsku priliku, već im treba dati atraktivne investicijske prilike i visoku razinu sigurnosti i transparentnosti”, zaključuje Gažić.