Pametan grad jedna je od središnjih tema rasprava o tome kako će tehnologija transformirati svakodnevni život u hrvatskim gradovima, s obzirom na to da se svojom strategijom Hrvatska opredijelila za digitalnu transformaciju.

  Iako ima pomaka u digitalizaciji usluga javnog sektora, Hrvatska je i dalje na zaleđu ljestvice europskih zemalja po Indeksu digitalne spremnosti društva i gospodarstva, koji analizira Europska komisija, i to osobito u odnosu na kriterij dostupnosti digitalnih javnih usluga. Iako su značajna karika u digitalnoj transformaciji javne uprave, hrvatski gradovi nalaze se na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima.  Grad Bjelovar svojevrstan je predvodnik digitalizacije javnog sektora, koji je procese digitalizacije Gradske uprave pokrenuo početkom 2018. godine.

Učinkovitija Gradska uprava
"Grad Bjelovar želi biti 'pametan grad', ići ukorak s vremenom. Ne možemo živjeti u prošlosti i u doba IT revolucije dopuštati da ona prolazi pokraj nas. Dakle, cilj je napraviti malu, učinkovitu Gradsku upravu u kojoj će se sve rješavati na lakši način nego što je to sada, s nekoliko klikova mišem. Ideja je bila još više se otvoriti prema građanima i olakšati im komunikaciju s Gradskom upravom, a djelatnicima omogućiti da budu učinkovitiji i olakšati im posao. Naravno, znali smo da to neće biti lako jer treba puno vremena da se određeni procesi digitaliziraju, da se pronađe najbolji model putem kojega će čitava zgrada biti umrežena, kako bi djelatnici na jednostavniji način obavljali posao.

Također, trebala je i edukacija djelatnika koju su prolazili tijekom cijele godine, a istodobno i svojevrsna edukacija stručnjaka koji rade na procesu digitalizacije javne uprave. Sve to u konačnici treba rezultirati većim zadovoljstvom građana Gradskom upravom", ističe bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Zahvaljujući digitalizaciji, Bjelovar danas prvi ima aplikaciju 'Transparentnost'. Putem aplikacije građani imaju transparentan uvid u isplate iz gradskog proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput, primjerice, dnevnica svih zaposlenika Grada.

Već prošle godine dio djelatnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora počeo je raditi komunalnu naknadu u programu Comis, u kojemu se jasno vide obveznici plaćanja komunalne naknade. Potkraj prošle godine implementirana je i 'e-uprava' koja omogućava da različiti dokumenti kolaju unutar Gradske uprave, bez ispisivanja ili kopiranja čime se, osim vremena, štedi i uredski materijal.  Ove godine uveden je i digitalan potpis pa, primjerice, dokumente gradonačelnik može u odsutnosti potpisati i mobitelom. U bjelovarskoj Gradskoj upravi trenutačno je aktivno oko petnaest internih digitalnih procesa. Ovih dana u implementaciju ide i prvi proces prema građanima, a riječ je o Zahtjevu za ostvarivanje prava na pomoć za novorođeno dijete u obitelji. 

Ne može preko noći
Tim procesom omogućit će im se da novčanu naknadu od 1000 kuna, koju Grad daje za novorođenče, ostvare iz udobnosti vlastitoga doma. Od kuće će moći skenirati potrebne dokumente – osobnu iskaznicu oba roditelja, rodni list djeteta, potvrdu o prebivalištu, tekući račun na koji će se izvršiti uplata.  Uz popunjen obrazac Zahtjeva, sve će moći poslati digitalnim putem i bez čekanja ostvariti pravo na naknadu. Kroz neko vrijeme bit će implementiran i proces Zamolbe za jednokratnu novčanu pomoć te Zamolbe za naknadu za troškove stanovanja, a nakon toga još sedam procesa koji će građanima omogućiti bolju i bržu uslugu.  "Mi smo prvi u Hrvatskoj koji smo se uopće upustili u proces potpune digitalizacije.

Dakle, moramo prvo mi sve posložiti, što se ne može preko noći i ovaj korak je velika stvar jer, primjerice, Zahtjevi za naknadu za novorođenčad u cijeloj Hrvatskoj će se digitalizirati tek iduće godine, a mi to imamo već sada. Već sada su vidljivi pomaci unutar zgrade. Kada sve bude gotovo, osim učinkovitosti općenito, moći će se kontrolirati i učinkovitost svakoga pojedinca ponaosob, kao i u kojem je stadiju rješavanje određenoga predmeta. Dio već sada možemo pratiti, a uvođenjem prvoga procesa koji se odnosi na građane napravili smo doista veliku stvar, slobodno možemo reći revoluciju, jer nema više hrpe papira koji će se povlačiti od službenika do službenika, već kada jedan napravi svoj posao, klikom miša samo će ga proslijediti drugome i vrlo brzo riješiti predmet.

Naravno da su tu očekivane uštede, ne samo u vremenu, već i u novcu jer ćemo manje uredskog materijala koristiti i manje kopirati,a  građani će uštedjeti na vremenu jer za puno toga neće uopće morati čekati u hodniku da dođu na red", zaključuje gradonačelnik Hrebak i dodaje da gradske ustanove trenutačno nisu obuhvaćene digitalizacijom dok se ne riješi sama Gradska uprava, no nakon toga digitalizacija bi trebala biti provedena i u ustanovama Grada Bjelovara.  Ono što je važno naglasiti je da će Grad Bjelovar time biti prvi digitalizirani grad u Hrvatskoj.  Očekuje se da će se digitaliziranim poslovnim procesima učinkovitost rada službenika povećati za 30%. S obzirom na to da sada postoji bazni informacijski sustav, iz njega će proizlaziti daljnje aplikacije koje će samo dodatno olakšavati posao djelatnicima, a građanima poboljšati uslugu. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bjelovar je gospodarsko središte Bjelovarsko-bilogorske županije, među najrazvijenijima u zemlji u segmentima poljoprivrede, stočarstva i šumarstva, a zbog višestoljetne tradicije proizvodnje mlijeka i sira, Bjelovar nazivaju i 'grad sira'. Digitalizacijom Gradske uprave, Bjelovar postaje brži i učinkovitiji te stvara okruženje za dinamično gospodarstvo. Na taj se način šalje snažna poruka gospodarstvenicima i potencijalnim investitorima  da se smanjuju nepotrebna administracija i birokracija, ističu u Gradskoj upravi.

Tehnološki park Bjelovar prva je, i trenutno jedina iz Hrvatske, savjetodavna organizacija koja pruža podršku malim i srednjim poduzećima na njihovom putu digitalne transformacije korištenjem ADMA metodologije. Direktorica Tehnološkog parka Bjelovar, Ivana Jurković Piščević, u Nizozemskoj je prošla intenzivan trening stjecanja vještina za pružanje cjelovite podrške MSP-ovima za primjenu modela Tvornice budućnosti.  Glavni cilj projekta je stvaranje ADMA Centra za podršku naprednoj proizvodnji, koji će svojim znanjem i iskustvom omogućiti malim i srednjim poduzećima transformaciju u model Tvornice budućnosti. U okviru projekta, ADMA će podržati integraciju naprednih proizvodnih tehnologija i sustava u industrijsko okruženje, te će razviti koncept prelaska na model Tvornice budućnosti za pojedine tvrtke. Metodologija koja se razvija postat će standard transformacije MSP-ova za područje EU.

Nova radna mjesta
Primjećujemo da se 80% tvrtki koje koriste naše usluge oslanjaju djelomično ili isključivo na digitalizaciju poslovnih procesa. Svjesnost o važnosti digitalizacije se povećava te se ona, barem parcijalno, uvodi u poslovne procese – prvi korak je pretežito digitalizirati 'soft' elemente poslovnih procesa, a potom krenuti na proizvodne procese.  Digitalizacija je nužnost i potreba, kako bi bili konkurentni, i tvrtke u našem okruženju su toga svjesne. No često se nameće ideja da će digitalizacija ili primjena novih tehnologija zamijeniti neka radna mjesta, pa je prisutan strah od gubitka posla. Smatramo da je to tek djelomično istina, jer će digitalizacija otvoriti nova radna mjesta – preusmjeriti vještine prema nečem novom.

  Poanta je na olakšavanju poslovanja, usmjeravanju utroška vremena na nešto korisnije, zahtjevnije, na postizanju značajnije efikasnosti u radu.  Neminovno je da su troškovi digitalizacije visoki, stoga je potrebno naći realnu opravdanost. Ali uz prave i iskusne partnere – može se. Korisnici vremenom primijete kako je sama korist daleko veća od troškova implementacije.  No otpora i dalje ima, a moramo biti svjesni i da je neka poslovanja  ipak jako teško u potpunosti digitalizirati", istaknula je direktorica bjelovarskog Tehnološkog parka Ivana Jurković Piščević i pojasnila ulogu Tehnološkog parka kao institucije u procesima digitalizacije.

Tehnološki park Bjelovar je partner – od razine uvjeravanja, od ekipe s kojom ćete popiti kavu i popričati o nekoliko scenarija koje stoje na raspolaganju, do konkretnih rješenja za poduzetničke probleme.  Mi nismo samo suradnici, već zbilja partneri – prema svakom našem korisniku odnosimo se jednako, iako su problemi različiti ovisno o veličini poduzeća ili obrta, te rješavanju problema pristupamo individualno bez korištenja copy-paste modela. 

Biti poduzetnik je dovoljno naporno i teško, ali i zadovoljavajuće i uspješno, a mi smo tu da ovog potonjeg bude što više – zaključila je direktorica Jurković Piščević koja će projekt "Tvornice budućnosti" predstaviti na konferenciji "Digitalna poslovna Hrvatska", na kojoj će biti riječi o digitalnoj transformaciji i transparentnosti Grada Bjelovara, koja će se održati 3. listopada u 9 sati, u bjelovarskom Kulturnom i multimedijalnom centru.