Beli Manastir bio je u četvrtak domaćin Regionalnih dana EU fondova, informativno-edukativnog događanja koje je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, s ciljem informiranja javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU. O primjerima dobre prakse govorilo se, tako, baš u jednom od njih – u Etnološkom centru baranjske baštine.

Ruševna zgrada nekadašnjeg dječjeg vrtića s europskih je 8,5 milijuna kuna pretvorena 2016. u reprezentativni "hram" baranjske kulture i tradicije. Korištenjem fondova i u godini na izmaku zadovoljan je gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob. "Riječ je o 52 milijuna kuna vrijednih EU projekata u 2018. Proračun se Belog Manastira u posljednje tri godine kreće u iznosu od 42 do 46 milijuna kuna, što znači da je ovim iznosom premašen kompletan naš proračun.

Oko 70 milijuna kuna projekata planiramo za iduću godinu, što je za cijelu Baranju, ne samo naš mali grad, uistinu velik novac. Da svaku godinu odvajamo po nekoliko milijuna kuna iz gradskog proračuna, ne bismo neke projekte ostvarili ni za 10, a možda ni za 15 godina", prikazao je gradonačelnik Rob. Najvažniji su im projekti, uglavnom, oni infrastrukturni, lokalne prometnice te društveni domovi "Nismo razmišljali o društvenim domovima samo kao o prostoru za udruge u prigradskim naseljima, već će u njima biti i dječji vrtići, jedan glazbeni i jedan sportski, svaki vrijedan po 4 milijuna kuna. Energetski su potpuno neovisni pa će nam smanjiti troškove režija koje plaćamo u vrtićima", nastavio je on.

Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu, istaknuo je kako je kroz Vladin Projekt Slavonija, Baranja i Srijem za pet slavonskih županija namijenjeno 2,5 milijardi eura, a ugovoreno je 45 posto, dakle 8,5 milijardi kuna. "U posljednjih 5,5 godina, kao članica EU, puno učimo i unapređujemo sustav, želimo EU sredstva učiniti što dostupnijima. U posljednje dvije godine postotak ugovorenih sredstava porastao je s 9% na 60%, ugovoreno je projekata u vrijednosti 6,3 milijarde eura. Iskorak je zaista značajan i nastavljamo raditi s još većim naporom jer se uvijek može i mora bolje", podcrtao je Žunac.  Zanimljive su, istaknuto je, mogućnosti koje pruža Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima.

U Intervencijskom planu, koji provode zajedno Grad Beli Manastir i Općina Darda, projekti su, tako, "teški" 207 milijuna kuna.  "Gradimo Kuću baranjskog kulena, mali kulenski inkubator, jer smo sigurno mjesto gdje se najviše kulena proizvede u Hrvatskoj. Cilj projekta je malim proizvođačima kulena i OPG-ovima koji proizvode i prerađuju papriku osigurati mjesto na kojem će dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji, gdje će se grupirati, ali i sam proizvodni pogon na kojem će moći izrađivati autohtone mesne prerađevine te doprinijeti stvaranju uspješnih i tržišno konkurentnih poljoprivrednih gospodarstava na području Baranje", istaknula je Kornelija Pacanović Zvečevac, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove i voditeljica Jedinice za provedbu Intervencijskog plana Grada Belog Manastira i Općine Darda.

Projekt je to vrijedan 11,4 milijuna kuna. Nadalje, u Gradski sportski park uložit će se 18 milijuna kuna. Projekt PEER centar, vrijedan 32,4 milijuna kuna, objedinit će esencijalne skupine društva kroz brigu za djecu i mlade te razvoj poduzetništva i turizma, uz usavršavanje i cjeloživotno učenje.  Izgradnja 20 socijalnih stanova riješit će goruće stambeno pitanje za socijalno najugroženije Belomanastirce, a ta će zgrada biti useljiva već u svibnju.

"Projekti sigurno nisu svrha sami sebi, oni su jako dobar alat kada imate dobru ideju iza koje ste spremni stati svojim novcem. I u tom trenutku će vam se otvoriti. Važno je znati što želite i napraviti prethodne korake", poručila je Pacanović Zvečevac. Oliver Pavić mladi je poljoprivrednik koji u Baranji uzgaja bademe, a iskoristio je 350.000 kuna europskih sredstava, za projekt vrijedan ukupno 450.000 kuna. Investicija je to bila za kupnju traktora i priključaka, podizanje novih nasada i navodnjavanje. "Projekti koje prijavljujete moraju biti ono što zaista planirate raditi, a ne prijavljivati velike iznose koje niste u mogućnosti realizirati. Treba biti realniji, u skladu sa svojim mogućnostima. Planiramo nove projekte, nove nasade i zapošljavanja. Važno je biti uporan i ne odustati ako projekt ne prođe od prve", prikazao je Pavić.

Tvrtka EcoCortec, u vlasništvu Borisa Mikšića, jesenas je u Belom Manastiru otvorila novu tvornicu, tik uz postojeću, a proizvodna je to hala s 1500 metara četvornih. Stajalo je to 27 milijuna kuna, a devet im je stiglo iz EU fondova. "Brojimo 40 radnika, a planiramo nova zapošljavanja. Benefiti su EU fondova što nismo sami u tom procesu, postoje ljudi koji nas vode. S EU novcem mogli smo izgraditi puno veći pogon, i puno brže nego što bismo bez njih. Izazov je, pak, spori proces ocjenjivanja projekata", navela je Dijana Zrinski, direktorica EcoCorteca, tvrtke za proizvodnju antikorozivnih folija.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Europski fondovi, istaknuto je, direktno utječu na gospodarstvo, otvaranje radnih mjesta, pa tako i na ostanak stanovništva. S više od 14 000 ugovora/potpora vrijednih 3,2 milijarde kuna zadovoljni su i u Osječko-baranjskoj županiji. "Prioritet su nam sada veliki, strateški projekti. Sinergijom sa svim gradovima i općinama, Vladom RH i državnim tvrtkama može se učiniti puno, kada govorimo, primjerice, o željezničkom, cestovnom i riječnom prometu, važnome za privlačenje gospodarstvenika.

Konačno se završava Koridor 5C. Najavljen je novi KBC Osijek, što je važno za sve slavonske županije, a on se procjenjuje na milijardu kuna", kazala je Nataša Tramišak, pročelnica osječko-baranjskog Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije.

Ivo Vrandečić Loje iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije detaljno je predstavio već spomenuti Program fizičke, socijalne i gospodarske regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. O aktualnim mogućnostima financiranja i najčešćim pogreškama pri provedbi projekata govorio je, pak, Boris Matić, iz HAMAG-BICRO-a, dok je njegova kolegica Sanja Malec održala stručno izlaganje o financijskim instrumentima za poljoprivredu i ruralni razvoj, a Jasna Matić iz tvrtke Valencia predstavila je mjere ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj.