Središnja vlast godinama je intenzivno ulagala u izgradnju autocesta i obnovu državnih cesta. Istovremeno, mreža županijskih i lokalnih cesta, iako one čine čak 68 posto svih javnih cesta u Hrvatskoj, bila je zapostavljena. Brojke su poprilično jasne – u Županijskim upravama za ceste (ŽUC) jedna zaposlena osoba odgovorna je za 92,3 kilometra ceste, dok u HAC-u jedan zaposlenik odgovoran za samo 3,4 kilometra ceste.

O problemima stanja županijskih i lokalnih cesta govori se od samog početka funkcioniranja ŽUC-eva, koji su preuzeli preko 18.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Od toga je ŽUC Zagrebačke županije preuzeo preko 1500 kilometara u stanju bez potrebne tehničke dokumentacije – projekata građevinske dozvole, uporabnih dozvola i bez upisa u katastar i gruntovnicu). Te su ceste neadekvatno izgrađene i po dimenzijama i konstruktivnoj nosivosti, što je protivno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji traži da su sve ceste s dva prometna traka (minimalno pet metara širine) i nosivosti od 11,5 tona po osovini za županijske ceste, odnosno šest tona za lokalne.

Oko 6 milijardi kuna manje od plana 
Zbog dugogodišnjeg neadekvatnog održavanja, te su ceste bile su potpuno neprimjerene za sigurnu vožnju i nemogućnost primjene standarda redovitog i izvanrednog održavanja, jer bi ih sve trebalo najprije rekonstruirati. Također, bile su bez i približno dovoljno sredstava za sanaciju županijskih i lokalnih cesta, te njihovo održavanje po propisanom standardu.

"Nažalost, ne primjenjuje se Strategija prometnog razvitka RH iz 1999., a koja je odredila godišnje povećanje sredstava za županijske i lokalne ceste od 15 posto godišnje, što se nije dogodilo, već su se smanjivala. Tako je ukupni prihod pao sa 1,25 milijarde kuna u 2003,. na 760 milijuna kuna u 2016. i 970 milijuna kuna u 2017.", upozoravaju u Zagrebačkoj županiji. Umjesto prihoda od 2003. do 2017. u iznosu od 1.250 milijardi kuna puta 15 godina, od planiranih 18,75 milijardi uprihođeno je 12,45 milijardi kuna ili za 6,3 milijardi (33,6 posto) nominalno manje.

To nominalno smanjene dogodilo se usprkos povećanju troškova građenja i održavanja od 2003. do 2017. i to – stopa inflacije 36 posto, gorivo za 58 posto, bitumen za 214 posto, a što znači da su troškovi održavanja i građenja realno porasli za više od 50 posto. "Nadalje, kad je riječ o prihodima ŽUC-eva treba navesti vrlo nepovoljnu strukturu naknade, na štetu naknade za ceste koja se plaća pri registraciji: obavezno osiguranje vozila oko 61 posto, naknada za tehnički pregled produljenje valjanosti oko 16 posto, godišnja naknada za uporabu javnih cesta oko 16 posto i naknada za okoliš oko sedam posto", kažu u županiji.

Zanimljivo je da se svojedobno najavljivalo ukidanje županijskih uprava za ceste i njihovo potpadanje tih poslova pod Hrvatske ceste, što je spriječeno angažmanom Hrvatske zajednice županija, iz koje su stigla upozorenja da nitko ne zna bolje skrbiti o regionalnim cestama.  Kao što je rečeno, analize pokazuju da se, nakon intenzivne izgradnje autocesta i obnove državnih cesta, potrebno okrenuti obnovi mreže županijskih i lokalnih cesta, čime bi dosad izgrađena infrastruktura dobila pravi smisao.

Morali podići kredite
"Otkad sam ja na čelu Županije nema resornog ministra kod kojeg nisam apelirao za rješenje ovog problema, ali kao što vidimo, stanje i dalje ostaje nepromijenjeno. Županijske i lokalne ceste su od 1997. pod upravljanjem županijskih uprava za ceste (ŽUC), koje su ih preuzele u trenutku kad je više od polovine mreže bilo u lošem stanju s potrebom nužnog saniranja kroz izvanredno održavanje i rekonstrukciju", kaže Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije.

Kožić podsjeća da država županiju koju on vodi smješta na treće mjesto prema razvijenosti, dakle u sam nacionalni vrh, no stanje cesta je u stvarnosti toliko loše da usporava i ugrožava sigurno prometovanje. . To je jedino što možemo učiniti". Stoga je Županijska uprava za ceste 2016. za sanaciju najugroženijih dionica bila prisiljena podići kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, no taj je potez bio samo kap u moru potreba na terenu. Problem je u tome da se temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenila još od 2002.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Istovremeno su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste porasle za više od 50 posto.  Ključni prihod ŽUC-eva čine osnovne naknade za ceste, a one se nisu se mijenjale od 2003. Postojeća raspoloživa sredstva dostatna su za održavanje svega 45 posto vrijednosti javnih cesta. Prilika za osiguravanje sredstva za modernizaciju i restrukturiranje cestovnog sektora bit će kroz korištenje sredstava EU fondova.