Iznos koji je potrebno odvojiti za obrok u najsiromašnijim državama svijeta – s obzirom na potrošačku moć stanovništva – doseže ekvivalent od stotina američkih dolara, pokazali su rezultati nove studije Svjetskog programa za hranu (World Food Programme; WFP) i Mastercarda. Tako stanovništvo u zemljama u razvoju za jedan osnovni obrok treba izdvojiti cjelokupan iznos dnevnog dohotka, čak i više u slučaju građanskih sukoba ili ekonomskog kolapsa.

Drastične razlike među razvijenim i nerazvijenim zemljama

U usporedbi s razvijenim, bogatim zemljama, razlike su drastične. Kao osnovica za ovu studiju „Counting the Beans: the True Cost of Food around the World“ poslužila je savezna država New York. Ondje za pripremu jednostavnog obroka, poput variva od graha, treba izdvojiti 1,20 američkih dolara što predstavlja 0,6 posto prosječne dnevne zarade. Istovremeno, u Južnom Sudanu, najlošije rangiranoj zemlji u studiji, obrok stoji 268 puta više – odnosno za njega je potrebno s obzirom na kupovnu moć izdvojiti iznos ekvivalentan 321,70 dolara. Zaključci studije ojačali su predanost kompanije Mastercard postizanju cilja osiguravanja 100 milijuna obroka diljem svijeta onima kojima je to potrebno. Za hranu je najveći postotak primanja potrebno odvojiti u sljedećim zemljama:

1. Južni Sudan: cijena obroka je istovrijedna cijeni od 321,70 dolara za obrok u New Yorku (stanovnik treba odvojiti 155% dnevnog primanja za kupnju jednog obroka)

2. Nigerija: cijena obroka je istovrijedna cijeni od 200,32 dolara za obrok u New Yorku (stanovnik treba odvojiti 121% dnevnog primanja za kupnju jednog obroka)

3. Deir ez-Zor, Sirija: cijena obroka je istovrijedna cijeni od 190,11 dolara za obrok u New Yorku (stanovnik treba odvojiti 115% dnevnog primanja za kupnju jednog obroka)

4. Malavi: cijena obroka je istovrijedna cijeni od 94,43 dolara za obrok u New Yorku (stanovnik treba odvojiti 45% dnevnog primanja za kupnju jednog obroka)

5. Demokratska Republika Kongo: cijena obroka je istovrijedna cijeni od 82,10 dolara za obrok u New Yorku (stanovnik treba odvojiti 40% dnevnog primanja za kupnju jednog obroka)

   

   europski parlament

   ‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

   

   Budućnost bez dima

   Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ekonomski povrat ulaganja u prehranu gladnog stanovništva

Druga studija WFP-a na kojoj su radili i analitičari iz Mastercarda utvrdila je izravnu povezanost između hranjivih školskih jela i akademskog postignuća i produktivnosti u kasnijem životu. Djeca uključena u desetogodišnji program osiguravanja školskih obroka u Šri Lanki su kao odrasle, radno sposobne osobe zarađivala 5% više od onih koji nisu bili uključeni u projekt. Analiza troškova i koristi je pokazala da svaki američki dolar uložen u školske obroke donosi ekonomski povrat od 3 do 10 dolara. Istovremeno, svakog dana je 815 milijuna ljudi gladno.

Pomoć treba i djeci u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, prema podacima UNICEF-a, svako peto dijete živi ispod granice siromaštva, a najviše su pogođena kućanstva s troje i više predškolske djece te ona gdje roditelji nisu zaposleni ili je zaposlen samo jedan od njih. Upravo zato, Mastercard u suradnji s Narodnim radijem od prodaje ulaznica za koncert Petra Graše u Areni Zagreb 25. studenog donira 80.000 kuna Udruženju Djeca prva za osiguravanje pomoći obiteljima s predškolskom i školskom djecom u hrani, higijenskim proizvodima i školskim potrepštinama. Ova udruga već godinama radi s djecom, mladima i obiteljima, naročito onima koji žive u rizičnim uvjetima, s ciljem njihove što kvalitetnije zaštite. Donacija predstavlja nastavak aktivnosti kompanije Mastercard u segmentu borbe protiv gladi školske djece u svijetu u sklopu partnerstva s WFP-om.