Adria čelik iz Kaštela, tvrtka u sastavu grupacije njemačke inženjerske kompanije Techcom GmbH sa sjedištem u Münchenu, jedno je od najvećih stranih ulaganja u Hrvatsku za koje su njemačke tvrtke izdvojile više od 30 milijuna eura. Ipak, za razliku od ostatka Europe gdje čeličane doživljavaju svojevrsnu renesansu, pogoni Adria čelika za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura još uvijek čekaju revitalizaciju i stabilizaciju.

U međuvremenu, na drugom kraju Europe njemački proizvođači opreme za industriju čelika postaju tržišnim liderima, a u sklopu toga i čelik strateškom industrijom te predvodnicom nacionalnih ekonomija.
“Njihovi proizvodi ne samo da su nužni za građevinski sektor, već veliku ulogu imaju u automobilskoj i drugim industrijama. Njemačka vlada prepoznala je važnost ove industrijske grane za daljnji razvoj zemlje, što vrijedi i za druge članice Europske unije. U skladu s time, na snazi su i brojne mjere koje bi zemlje EU trebale zaštiti od dampinga cijena, a paralelno se podržava i razvoj čelične industrije uz prateći razvoj tehnologije”, pojasnio je Peter Trepte, Techcomov savjetnik iz odvjetničkog društva Trepte Legal and Financial Advisors GmbH. Dodao je i da niti jedna zemlja EU nije odustala od svoje industrije čelika.

Ulaganje i zapošljavanje

Velika većina njih istovremeno podupire i modernizaciju postrojenja kako bi ona bila u skladu s visoko postavljenim ekološkim standardima. Uz postrojenja za taljenje, koja su ukorak s najsuvremenijom EAF (Electric Arc Furnaces), važan dio djelatnosti je i reciklaža odnosno izbjegavanje gomilanja otpada što u konačnici omogućava otvaranje mnoštva suvremenih radnih mjesta namijenjenih visoko kvalificiranoj radnoj snazi.

Naime, nekadašnja Željezara Split, današnja Adria čelik, imala je trogodišnji prekid proizvodnje nakon čega ju je 2011. preuzela tvrtka C.I.O.S. koja je proizvodnju ponovno pokrenula sljedeće godine. Te je godine uslijedilo i potpisivanje strateškog ugovora s Techcomom i najava ulaganja od osam i pol milijuna eura koji su namijenjeni osuvremenjivanju čeličane, a Adria čelik je ostvarila 75,3 milijuna kuna prihoda i 1,7 milijuna kuna dobiti. Ulaganje u remont strojeva i opreme općenito podiže ne samo kvalitetu proizvodnje, nego i razinu ekološki prihvatljivog načina funkcioniranja teške industrije. Rezultat navedenog bilo je zapošljavanje 61 radnika u prvom valu, a brojka se nedugo nakon popela na ukupno 200 ljudi.

Iako su time postavljeni dobri temelji, budućnost Adria čelika zbog stečajnog postupka i potraživanja kako radnika, tako i tvrtki ponovno je na čekanju. Proizvodnja je u međuvremenu ponovno stala, radnicima nisu isplaćene plaće, a dugovi su se s vremenom nagomilali.

“Do sada niti mi niti bilo koji drugi vjerovnik Adria čelika, koji bi željeli potpomoći ponovno pokretanje čeličane, nismo dobili nikakvu povratnu informaciju o svojim prijedlozima za ponovno pokretanje. Čitav proces postupka stečaja s naše točke gledišta nije u skladu s pravnim standardima zemalja Europske unije. Gotovo 90 posto vjerovnika koji nisu iz Hrvatske nije prihvaćeno od strane stečajnog upravitelja i suda. Ovi vjerovnici su morali štititi svoja prava na sudovima Republike Hrvatske. Siguran sam da će ti vjerovnici ići prema najvišim sudovima u EU, poput onoga u Strasbourgu, ako ne dobiju svoja prava u Hrvatskoj”, naglasio je.

Propuštene prilike

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Paralelno s tim, kako vrijeme protječe, Adria čelik u navedenoj situaciji ne samo da ne generira prihode, već gubi i udio na globalnim i europskim tržištima koje će kasnije biti sve teže nadoknaditi jer isto mjesto zauzimaju drugi igrači.

Na umu valja imati i da su se domaćim tvrtkama ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila šira vrata za izvoz, tim više što je EU u okolnostima koje su industriju opteretile unatrag nekoliko godina sada osigurala mjere za smanjivanje upliva jeftinijeg čelika s Istoka.

Također, modernizacija pogona za koju je Techcom, kao tvrtka koja u svom portfelju ima nekoliko stotina patenata u području proizvodnje i obrade čelika izdvojio 8,5 milijuna eura generirao bi značajne benefite poput skraćenja roka do uspostavljanja punog kapaciteta proizvodnje i vrlo važnog potencijala otvaranja novih radnih mjesta.

“Projekt, kao ni zaposlenici, nisu dobili gotovo nikakvu podršku u zemlji. Politika je faktor koji mora odlučiti žele li podržati ponovno pokretanje proizvodnje s ciljem razvoja Adria čelika i očuvanja radnih mjesta. Postoji nekoliko vrlo pouzdanih prijedloga za rješavanje statusa insolventnosti koji se nalaze na stolu stečajnog upravitelja. Pokretanje proizvodnje moguće je uz otplatu dugova, a sve ovisi o stečajnom upravitelju i odluci suda”, upozorio je na kraju Trepte.