Za legalizaciju objekata kojima nedostaje sva potrebna dokumentacija treba puno vremena, živaca i novca. Ipak, s obzirom na stanje kakvo trenutno vlada u državi, postavlja se pitanje koliko je isplativ postupak koji, kako se čini, ne donosi mnogo više od ‘čistih papira’? Piše Danas.hr.

Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata donesen je u kolovozu 2011. godine kako bi se moglo legalizirati preko 150.000 ilegalnih nekretnina u cijeloj zemlji. Masovni odaziv građana je izostao zbog previsoke naknade, brojne dokumentacije koju treba prikupiti, ali i činjenice da neki smatraju da legalizaciju ne bi trebali platiti vlasnici objekata već investitori.

Ekonomist i profesor sa Ekonomskog fakulteta Josip Tica smatra kako se radi o vrlo složenom problemu, za koji postoje vrlo jednostavna rješenja, ali se u Hrvatskoj još nitko s tim problemom nije pozabavio na ozbiljan i interdisciplinaran način. Ističe kako je prvi korak, po pitanju legalizacije objekata, trebao učiniti resorni ministar Ivan Vrdoljak. Savjetuje mu da natjera lokalne uprave da u gruntovnicu uknjiže samo ceste koje postoje u katastru. “Možda kad ljudi vide da je država počela legalizirati svoje objekte, počnu i oni”, kaže stručnjak za nekretnine.

Ističe kako je ključno pitanje što građani dobivaju legalizacijom, a kako sada stvari stoje, to nije puno. “Nitko im ništa nikada nelegalno nije srušio, a čisti papiri im u biti trebaju samo ako misle dizati hipotekarni kredit ili prodati nekretninu kupcu koji će podignuti hipotekarni kredit. U praksi se, nažalost, pokazuje da razlika u cijeni objekata s čistim i neriješenim papirima ne opravdava trošak legalizacije”, navodi Tica.

Krešo Kadija je zajedno sa suprugom 1997. kupio stan u manjoj zgradi na Trešnjevci. Prema tadašnjem zakonu bilo je dovoljno podnijeti zahtjev za lokacijskom dozvolom, koja se u velikoj većini slučajeva odobravala, ali investitori u pravilu nisu podnosili, jer nisu ni trebali, zahtjev za građevinskom dozvolom, a na osnovi koje bi se mogla dobiti i uporabna dozvola, kojom objekti postaju legalni.

“Novim Zakonom o legalizaciji kažnjeni su prevareni kupci. Ova Vlada opet želi kažnjavati nas za nešto što smo teško stekli”, kaže za Danas.hr njegova supruga, Ivanka Kadija. Priznaje da je njihova greška što kao kupci nisu inzistirali da se u kupoprodajni ugovor ugradi klauzula da je objekt legalan, odnosno da ima građevinsku i uporabnu dozvolu. No, tvrdi da im devedesetih godina, kada su kupovali stan, uopće nije bio omogućen uvid u dokumentaciju kojom bi se moglo provjeriti ima li neki objekt sve potrebne “papire”. Supružnici Kadija kažu da je problem što bi oni, ako se odluče za legalizaciju, trebali platiti i dio troška drugih stanara, jer svih sedam obitelji, koliko ih živi u njihovoj zgradi, nije zainteresirano za legalizaciju. Po svemu sudeći, njima ne smeta što će ostati zarobljeni u svojim stanovima koje neće moći prodati niti provoditi druge imovinsko-pravne radnje. Cijeli državni sistem je bio umrežen u ovakve prijevare kupaca nekretnina, jer moj je stan etažiran – ali je nelegalan”, zaključuje Ivanka Kadija.

(pd)