Prosjek kupovne moći po stanovniku za Europu je 11.945 eura i pokazuje mali rast od 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 11.699 eura, pokazuje najnovije istraživanje agencije GfK.

Hrvatska je rangirana na 29. mjestu s iznosom od 4.808 eura, što je tek oko 34 posto europskog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izračunava indeks kupovne moći. Usporedba Hrvatske sa susjednom Slovenijom pokazuje da je tamo kupovna moć daleko veća, odnosno iznosi 10.045 eura, te je već na oko 84 posto europskog prosjeka. Slovenija je pritom na 20. mjestu rang liste. I neke druge tranzicijske zemlje prestigle su Hrvatsku: Češka je na 23. mjestu sa 6.893 eura, Slovačka 24. sa 6.737 eura, Poljska 25. s 5.377 eura, a Mađarska 27. s 5.048 eura.

Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posljedice ekonomske krize koje su se različito odrazile u mnogim zemljama. Bogatije zemlje imale su tek neznatan pad s izuzetkom Švedske gdje je došlo do zapaženog rasta. Istodobno, Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska bilježe pad. Zapažen rast pojavio se pak u Turskoj, i to čak oko 10 posto, te je ona sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize kao što su na primjer Mađarska, Hrvatska i baltičke zemlje. Najveću kupovnu moć ima Lihtenštajn s 49.014 eura po stanovniku.

GfK GeoMarketing svake godine provodi analizu kupovne moći građana za 42 zemlje u Europi. Purchasing Power Index predstavlja raspoloživi iznos za ukupnu vrijednost roba i usluga koje građani nekog područja mogu nabaviti godišnje. Izračunava se na osnovi makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz međunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK-u. Dakle, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku – neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.

Pogledajte mapu Europe s podacima o kupovnoj moći

(pd)