Iako je prijevozna industrija iznimno važna za ekonomski razvoj države te u pojedinim zemljama čini čak šest do dvanaest posto BDP-a, hrvatski prijevoznici pod pritiskom ekonomske krize već četvrtu godinu za redom bilježe pad količine prevezene robe. Prema rezultatima analize konzultantske kuće A.T. Kearney u protekle četiri godine cestovni prijevoz u Hrvatskoj pada prema prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto, pa je tako u 2011. u unutarnjem cestovnom prometu prevezeno čak 32 posto manje robe u odnosu na 2008. godinu.

“Cestovni prijevoz, koji čini 60 posto ukupno prevezene robe, smanjuje se daleko brže od raspoloživih prijevoznih kapaciteta. Tako su hrvatski prijevoznici ostali s viškom kapaciteta, koji ih opterećuju zbog visokih troškova amortizacije i održavanja. Naši podaci pokazuju kako su najbolje prošli prijevoznici koji su orijentirani na međunarodni prijevoz. Naime, uslijed sveopćeg pada cestovnog prijevoza, hrvatski su prijevoznici u međunarodnom cestovnom prijevozu zabilježili pad od samo jedan posto u odnosu na prekriznu 2008. godinu i to prvenstveno na račun inozemnih prijevoznika kojima je granični robni promet pao za čak 12 posto”, komentirao je rezultate Srečko Debelak, viši direktor i stručnjak za transport i logistiku.

A.T. Kearneyeva analiza pokazuje visoku razinu operativne neučinkovitosti hrvatskih prijevoznika, koji su zauzeli nisko 17. mjesto na A.T. Kearneyevoj listi 20 europskih zemalja. Za hrvatska poduzeća udio praznih vozila po kilometru iznosi 28 posto, dok je kod vodećih zemalja poput Danske i Litve tek 15 i 17 posto. Osim operativne neučinkovitosti velik udio praznih kilometara može se pripisati dvama tržištem definiranim ograničenjima: nemogućnosti obavljanja kabotaže u zemljama Europske Unije i ograničenu broju dozvola Europske konferencije ministara za promet (CEMT). “Hrvatska vozila ne mogu prihvaćati teret koji se utovaruje i istovaruje unutar granica pojedine zemlje EU, što smanjuje količinu dostupnog tereta. Drugo je ograničenje broj CEMT-ovih dozvola, što veoma otežava prijevoz najboljom rutom. Dobra vijest za hrvatske prijevoznike jest da će se ograničenja ukinuti nakon ulaska u Europsku Uniju”, objašnjava Debelak.

Pozitivna vijest za hrvatske prijevoznike jest činjenica da će se prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvima u skladu s europskim trendovima prebaciti na profesionalna transportna poduzeća. Naime, sa samo 75 posto prevezene robe prepuštene profesionalnim poduzećima Hrvatska je na 18. mjestu među 20 analiziranih europskih zemalja. Vodeće zemlje na listi poput Španjolske i Litve vlastitim prijevozom transportiraju samo 6 posto ukupne robe. No, Debelak upozorava kako ulazak u Europsku Uniju, iako je velika prilika, ipak ne nudi rješenje za sve probleme hrvatskih prijevoznika.

“Zbog operativne neučinkovitosti i fragmentiranosti hrvatske transportne industrije mnogo hrvatskih prijevoznika posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Prema podacima za 2010. godinu od 16 analiziranih najvećih transportnih poduzeća dva su bila neprofitabilna, deset je imalo minimalan neto profit (manji od pet posto, kao udio u prihodima), a samo četiri veći od pet posto. Konkurentna poduzeća u EU veća su i operativno učinkovitija od domaćih. Kako bi povećali konkurentnost, hrvatski prijevoznici će morati provesti nekoliko konkretnih mjera među kojima su i usmjerenje prema međunarodnim tržištima koja rastu i industrijama s najvećim potencijalom, diverzifikacija od čistoga kamionskog biznisa, profesionalan pristup marketinškim aktivnostima i uvođenje napredne informatičko-komunikacijske tehnologije”, zaključio je Debeljak.

(pd)