Rezultati novog vala istraživanja tržišta pokazuju da građani općenito imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije, što se osobito odnosi na političke stranke i vodeće političke osobe. Slično stanje u Republici Hrvatskoj bilo je prisutno i krajem prošle godine, poručuju iz GfK centra za istraživanje tržišta.

Najniža prosječna ocjena povjerenja odnosi se na političke stranke. Na skali od 1 do 7 prosječna ocjena povjerenja je 2,1. Tek 4% građana vjeruje političkim strankama. Istim je istraživanjem krajem prošle godine dobivena prosječna ocjena povjerenja od 2,2 te je oko 7% građana iskazalo povjerenje u političke stranke. Najniže povjerenje iskazali su ispitanici u Dalmaciji. Otprilike gotovo jednako niska ocjena zadržala se od mjerenja u 2000 godini, odnosno, iznimka je jedino 2007 godina s najvišom ocjenom od 2,4.

U vladu ima povjerenja tek oko 11% građana, malo više nego u prošlom valu istraživanja (prosječna ocjena povjerenja je 2,6). I tu je najniže povjerenje istaknuto u Dalmaciji. Promatrano unatrag desetak godina vlada konstantno dobiva dosta niske ocjene (2000 g. = 2,6; 2007 – bila je najviša ocjena = 2,8; 2011- najniža = 2,4). U sadašnjeg premijera više se vjeruje nego u bivšu premijerku. U istraživanju provedenom krajem prošle godine bivša je premijerka dobila povjerenje od 12% građana (prosječna ocjena na skali od 1 do 7 bila je 2,3), dok u sadašnjeg premijera vjeruje 19% građana (prosječna ocjena 2,9). Najviše mu vjeruju u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (ocjena 3,4) a najmanje u Dalmaciji (2,3). Najvišu ocjenu dobio je od ispitanika starijih od 50 godina te od visoko obrazovanih ( po 3,0).

Predsjednik države je u ovom istraživanju dobio znatno višu prosječnu ocjenu povjerenja od svih dosad navedenih; ona iznosi 3,7, odnosno, predsjednik zadobiva povjerenje kod 36% građana. Ipak, povjerenje u njega palo je u odnosu na prošlo istraživanje kada je prosječna ocjena povjerenja iznosila 4,4. Najlošiju ocjenu dobiva u Dalmaciji: 3,0.

U državnu upravu / administraciju vjeruje samo oko 9% građana, a prosječna ocjena na skali od 1 do 7 je 2,7 što je također manje nego u prošlom valu kada je prosječna ocjena povjerenja iznosila 3,0. Slavonci daju najvišu ocjenu: 3,0 a Dalmatinci najnižu: 2,2.

Građani sve manje vjeruju radničkim sindikatima (prosječna ocjena povjerenja je 2,9 dok je krajem prošle godine iznosila 3,1). U razdoblju od 2000 do 2007 godine sindikati su bili na stabilnoj ocjeni od 3,3. Sada im najvišu ocjenu daju građani Istre i Kvarnera: 3.2 a najmanju u Dalmaciji: 2,4.

I povjerenje u europske organizacije i institucije je ipak dosta nisko (prosječna ocjena 3,0). Tek oko 18% građana vjeruje u EU. Ovo povjerenje je najviše u Slavoniji (ocjena 3,4) a najmanje u Lici, Kordunu i Banovini (2.9). Visoko obrazovani ispitanici dali su nešto višu prosječnu ocjenu – 3,3. u Haški sud sada vjeruje 6% građana (ocjena 2.2) dok je prije pola godine to iznosilo 10%. Najlošija ocjena dana je u Dalmaciji: 1,8.

Uzevši u obzir financijsku krizu u kojoj se nalazi Hrvatska, može se reći da građani još uvijek donekle imaju povjerenja u banke općenito (prosječna ocjena povjerenja je 3,7 ili 28% ispitanih ima povjerenje), a pogotovo u one banke s kojima sami posluju (prosječna ocjena povjerenja: 4,4 tj. oko 45% ih iskazuje povjerenje). No isto tako je vidljiv pad tog povjerenja u odnosu na kraj prošle godine kada je prosječna ocjena za banke općenito iznosila: 4,0, a u banke s kojim ispitanici posluju vjerovalo je njih 51% (prosječna ocjena: 4,6).

Povjerenje u HNB (Hrvatsku narodnu banku) / guvernera također je palo u odnosu na prošli val istraživanja (ocjena 3,9). Sada 31% građana iskazuje povjerenje HNB-u, dok je prije šest mjeseci HNB-u vjerovalo 44% građana (ocjena 4,6). Produbljivanje ekonomske i financijske krize ipak ostavlja trag na povjerenju u bankarski sustav u Hrvatskoj.

Ako se izuzme prijateljske odnose, građani najviše povjerenja imaju u znanost (prosječna ocjena: 4,9; 62% ispitanih ima povjerenje). Najviša je ocjena dobivena u sjevernoj Hrvatskoj: 5,2. Slijede liječnici (prosječna ocjena: 4,8; preko 60% građana ima povjerenje) i školstvo (prosječna ocjena: 4,5; oko 50% ima ispitanih ima povjerenje). Znanost je na istoj poziciji bila i krajem prošle godine dok su liječnici, iako na istoj poziciji, imali nešto manje povjerenja građana (prosječna ocjena: 4,7; 55% ima povjerenje), a školstvo nešto više (prosječna ocjena: 4,5; preko 50% ima povjerenje).

Povjerenje u vojsku (ocjena 4,2) je u Hrvatskoj na nešto višoj razini, oko 45% građana ima povjerenja u vojsku te je taj postotak jedan od rijetkih koji se ne smanjuje, odnosno gotovo je isti od 2000 godine. Policiji vjeruje 29% ispitanih a prosječna je ocjena 3,6. U odnosu na proteklih desetak godina prosječna ocjena je solidno povećana (2000 g. = 2,6). Ipak, još uvijek je oko 40% onih koji i ne vjeruju policiji.

Sudstvu je dobilo srednju ocjenu od 3,0 ali onih koji pokazuju nepovjerenje prema sudstvu je visokih 60% ispitanih. Najlošiju ocjenu dali su ispitanici u Dalmaciji: 2,1 te Zagrebu: 2,6. U odnosu na ranije razdoblje sudstvo ipak polagano dobiva sve bolje ocjene (najniže je bilo 2005 g.= 2,5). U Hrvatskoj, koja je većinom katolička zemlja, manje od polovine građana vjeruje crkvi, točnije 48% ih se izjasnilo da vjeruje u crkvu (prosječna ocjena – 4,4). U istraživanju provedenom krajem prošle godine crkvi je vjerovalo 53% građana. Iako navedeni postoci indiciraju pad povjerenja prema crkvi, u prosjeku je povjerenje građana ipak relativno stabilno (2000 do 2007 godine = 4,2 a u 2011 skočilo je na 4,6). Crkva dobiva najvišu ocjenu u Dalmaciji (5,2) a najnižu u Istri i Primorju (3,0). Kod muškaraca je ta ocjena 4,1 a kod žena 4,6. Osobe s najnižim stupnjem obrazovanja daju najvišu ocjenu – 5,3 dok je to kod onih s visokom naobrazbom: 4,0.

Mediji također stoje sve lošije kada je u pitanju povjerenje građana. Tek 18% građana vjeruje medijima, dok njih čak 60% gotovo uopće nema povjerenja (prosječna ocjena – 3,1). Krajem prošle godine stanje je bilo nešto bolje te je onih koji vjeruju medijima bilo 21%, a onih koji ne vjeruju medijima tek malo više od polovice građana, odnosno 54% (prosječna ocjena – 3,3). Visoko obrazovani su ovdje dali nešto manju ocjenu: 2,9. Ocjena za gospodarstvenike je na sredini skale i iznosi 3,5, isto kao i u prošlom valu istraživanja. Najviše ih cijene ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj a najmanje u Dalmaciji.

Za ispitanike koji su zaposleni dosta su visoke ocjene za nadređene na poslu: 4,2. Iako na temelju svega navedenog izgleda kao da građani Hrvatske imaju neko veće povjerenja tek u nekoliko profesija, no ipak postoji jedna vrlo svijetla točka. Visoko povjerenje građani imaju u svoje prijatelje i osobe s kojima se druže (prosječna ocjena 5,7). Povjerenje u prijatelje je najviše u Dalmaciji (ocjena 6,0) a najmanje u Zagrebu (5,5).