Prvi tjedan 2006. godine donio je najveći porast vrijednosti fondovima koji ulažu prvenstveno u dionice ponajboljih (zapadno)europskih kompanija.
Rezultat je to nastavka snažnog rasta cijena dionica na europskim burzama koji je obilježio prošlu godinu. Naime, mjereno službenim dioničkim indeksima, cijene dionica na burzi u Frankfurtu su u 2005. narasle +27,1 posto, rast cijena dionica u Parizu je iznosio +23,4 posto, dok je u Londonu zabilježeno “skromnih” +16,7 posto.
Za usporedbu, hrvatski dionički indeks CroEMI prošle je godine na vrijednosti dobio 25,3 posto. Najbolji rezultat u prošlom tjednu (do 05. siječnja) ostvario je ZB Euroaktiv (+2,17 posto).
Slijede dva fonda kojima su u fokusu hrvatske dionice; Aureus Equity (+1,59 posto) i PBZ Equity (+1,52 posto), te RBA Active (+1,42 posto). Značajniji pad vrijednosti udjela bilježi KD Victoria (-0,61 posto).
I među uravnoteženim fondovima prošli su tjedan po ostvarenim prinosima dominirali fondovi koji ulažu u dionice kompanija u EU. Najbolji rezultat zabilježili su ST Balanced (+1,30 posto), PBZ Global (+0,84 posto), ZB Trend (+0,74 posto) i HI-Balanced (+0,69 posto). Veći pad, najvjerojatnije zahvaljujući padu cijene dionica holding društava nastalih iz privatizacijskih fondova, zabilježio je ICF Balanced (-0,70 posto), fond koji je u 2005. zabilježio najbolji rezultat među domaćim investicijskim fondovima (+33,08 posto).
Odličan početak godine bilježe i obveznički fondovi. Na vrijednosti udjela najviše su dobili ICF Fixed Income (+0,84 posto), PBZ Bond (+0,78 posto), Erste Bond (+0,72 posto) i HPB Obveznički (+0,70 posto). Ponajviše se, ipak, ističe prošlotjedni skok vrijednosti najmlađeg (uz OTP Novčani) kunskog novčanog fonda. HPB Novčani je, zahvaljujući dnevnom skoku vrijednosti od čak +1,03 posto, prvi tjedan (do 05. siječnja) zaključio uz promjenu vrijednosti od +1,11 posto, što približno odgovara četvrtini očekivanog prinosa za cijelu godinu. HPB Investov novčani fond sličan je skok vrijednosti zabilježio i u prosincu lani, zahvaljujući “poklonu” Ministarstva financija prilikom izdanja najnovijih kunskih državnih obveznica.

Ovakva skokovita povećanja vrijednosti kod novčanih fondova su izuzetak, a ne pravilo – te ista ne bi trebalo ni uzimati u obzir kod formiranja očekivanja prinosa fonda u budućem razdoblju.
Također, što je fond po imovini pod upravljanjem veći, slična pozitivna “iznenađenja” sve su manje moguća. “Normalne” prinose, nešto bolje od prosjeka, u prošlom su tjednu zabilježili PBZ Euro Novčani (+0,16 posto) i PBZ Novčani (+0,10 posto).
Godišnji prinosi praktički svih hrvatskih otvorenih investicijskih fondova u prošloj godini značajno su nadmašili kamate na štednju, a nekoliko je fondova bilo uspješnije i od indeksa hrvatskih burzi. Domaće dionice ponovno su se pokazale najboljim izborom.
Pritom, kada su hrvatske dionice u pitanju, valja naglasiti i činjenicu da su lavovski dio prošlogodišnjih prinosa mnogi dionički i uravnoteženi fondovi uknjižili već u siječnju, te da je nakon toga dobar dio prošle godine ipak bio obilježen stagnacijom ili čak korekcijom.
Zanimljivo je da su bolji rezultat od vodećih dioničkih fondova u 2005. ostvarili neki uravnoteženi: ICF Balanced (+33,08 posto) i RBA Balanced (+29,92 posto) koji je s imovinom pod upravljanjem od blizu sto milijuna eura pravi div među domaćim otvorenim fondovima.
Čak dva obveznička fonda koji vrijednost udjela iskazuju u eurima mogu se pohvaliti iznimno dobrim lanjskim rezultatom: RBA Bond (+12,48 posto) i Erste Bond (+12,02 posto). Najuspješniji među novčanim fondovima lani je bio PBZ Novčani (+5,12 posto).

(Josip Galinec)